SEII, ONU ho KOICA Realiza Inkontru Daruak Haforsa Projetu Hamutuk ba Igualidade Featured

By Agustino Gama Maiu 10, 2022 213
Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) hamutuk ho Ajensia Internasional UN Women no Korea International Cooperation Agency (KOICA-Sigla Ingles), tersa ne’e, realiza enkontru daruak ho diresaun komite, hodi reforsa Projetu Hamutuk ba Igualidade.Foto:Agostino/INDEPENDENTE. Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) hamutuk ho Ajensia Internasional UN Women no Korea International Cooperation Agency (KOICA-Sigla Ingles), tersa ne’e, realiza enkontru daruak ho diresaun komite, hodi reforsa Projetu Hamutuk ba Igualidade.Foto:Agostino/INDEPENDENTE.

DILI: Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) hamutuk ho Ajensia Internasional UN Women no Korea International Cooperation Agency (KOICA-Sigla Ingles), tersa ne’e, realiza enkontru daruak ho diresaun komite, hodi reforsa Projetu Hamutuk ba Igualidade.

Enkuantu, Komite Diresaun konjunta ne’e, ninia kna'ar atu fornese orientasaun estratéjika, fidusiariu no jestaun supervizaun no koordenasaun ba projetu ne'e no relata  ba Komisaun Inter-Ministerial ba PAN-VBJ tinan ida dala ida, atu fó orientasaun no koordenasaun konsultivu ho parseiru xave sira.

Iha inkontru ne'e, membru husi Komite Diresaun Konjunta sira diskute no aprova relatóriu anuál 2021 ne'ebé relata progresu ba prevensaun violénsia bazeia ba jéneru (VBJ).

Iha inkontru ne'e mós, kria espasu públiku ne'ebé seguru no fahe koñesimentu ba resposta multi-setorial no planu atividade sira ba tinan 2022, propoin kontinuasaun hodi hasa'e no muda norma sosiál, prevensaun primária, hasa'e kapasidade pesoál saúde no setór justisa iha responde multi-setorial.

Aliende ne'e,  Projetu Hamutuk ba Igualdade ne'e hahu lansa ona iha  fulan fevereiru tinan 2021  ho apoiu finanseiru millaun $7.7 husi KOICA.

Ho nune'e, projetu ne'e sei kobre ba iha munisipiu Dili, Kovalima BauKau no Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA).

Tuir, Koordenador Rezidente Nasoens Unidas (ONU), Roy Trivedy, hateten, hatete, Projetu Hamutuk ba Igualdade ne’e, projetu ida ne'ebé merese hetan apresiasaun, tanba koordenasaun no kolaborasaun ho nivel aas iha entidade barak ne’e seidauk haree iha nasaun barak.

"Ida ne'e bazeia ba prátika diak sira hafoin kompleta lakuna sira iha área ne'ebé presiza apoia atu komplementa kolaborasaun no liga ideia sira husi inisiativa relevante sira hanesan Inisiativa Spotlight no projetu Nabilan atu haforsa parseria sira ne'e hodi kontribui atu kria ekosistema sistemátiku ba prevensaun no responde ba VBJ ne'ebé orienta hosi PAN VBJ,” dehan nia iha Maubara Room, Timor Plaza, tersa ne'e (10/05).

Nia hatutan, atu reforsa projeu ne’e presiza define ona atu transforma atitude sira, hahalok no norma sosiál sira ne'ebé kondusivu ba prevene VBJ, hadiak kualidade servisu esensiál sira ba feto no labarik feto sira no hasa'e lejizlasaun no polítika ne'ebé apoia eliminasaun VBJ no forma diskriminasaun sira seluk hasoru feto no labarik-feto sira.

Nia dehan, tuir dadus husi Survei Demografika Saúde (DHS) 2016, kuaze metade husi feto kaben-na'in sira iha la'en ho hahalok kontrola no iha mós maioria, feto sira konkorda katak la'en iha razaun atu baku sira-nia feen.

 Ho mentalidade ida-ne'e vizivel nafatin iha komunidade sira iha nasaun laran tomak, ho projetu ne'ebé foka ba VBJ ne'e importante tebes.

Entretantu, iha enkontru ne'e, Vise-Diretora Nasional, Sookjin Byun subliña, projetu ne’e ninia intervensaun atu hamenus problema ida ne'ebé atu hatan ba kondisaun sira hanesan, Governu Timor-Leste, parseiru Nasoens Unidas, Organizasaun Sosiedade Sivil sira, atu esforsu makaas liu tan hodi proteje feto no labarik feto sira.

“Liu husi inisiativa kampus seguru, ami servisu atu kria espasu seguru ne’ebé livre husi asediu seksuál no violénsia hasoru feto, ami hakbiit ona feto no sira nia parseiru atu sai empreendedor, hadia prestador kuidadu saúde no parte seguransa sira hodi responde VBJ,”dehan nia.

Nia argumenta, sira mós apoiu ona feto no labarik feto sira atu bele hetan protesaun diak liu, iha sentru evakuasaun no prepara sira nia seguransa ba dezastre sira iha futuru.

Enkuantu, iha enkontru ne'e, hetan partisipasaun husi Sekretária Estadu ba igualdade no Inkluzaun (SEII), Korea International Cooperation Agency (KOICA), Komisaun PAN-VBJ ne’ebé kompostu husi, Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu, Ministériu Saúde, Ministériu Interior, Sekretária Estadu Protesaun Sivil, Ministériu Justisa, Defensor Públiku, Prokurador Jerál, Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL).

Nune'e mós, reprezentante husi munisipiu haat, hanesan, Dili, Baukau, Kovalima no RAEOA, reprezentante husi sosiedade sivil no ajensia ONU ne’ebé involve iha projetu ne’e, hanesan UN Women, UNFPA, UNDP no IOM.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31