Proposta OJE 2023, Rehabilitasaun ba Defisiénsia $1,4 Featured

By Mariano Mendonça Novembru 01, 2022 283
Osan dolar. Foto:Dok/INDEPENDENTE. Osan dolar. Foto:Dok/INDEPENDENTE.

DILI: Medida sira ne'ebé iha proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2023 nian ho montante billaun $3.1, alokadu ba medida sira ne'ebé ki'ik liu maka apoiu ba Integrasaun Sosiál no Rehabilitasaun ba Ema ho Defisiénsia sira hamutuk millaun $1,4.

Alokadu ne'ebé boot liu maka, saláriu ba Funsionáriu Administrasaun Públiku, tuir fali mak Asesu ba eletrisidade nasionál no enerjia renovável ho eskala ki’ik.

“Saláriu ba Funsionáriu ka Administrasaun Públiku, millaun $445; Asesu ba eletrisidade nasionál no enerjia renovável ho eskala ki’ik, millaun $118; Asegura Protesaun Sosiál ba Veteranu sira, millaun $103; Fundu Rezerva Kontinjénsia, millaun $66; Diversifikasaun ekonomia, millaun $25; Programa Merenda Eskolár, millaun $22,4,” Jornalista sita komunikadu.

Programa Bolsa da Mãe Jerasaun Foun, millaun $19,2; Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu, millaun $18; Konstrusaun, reabilitasaun no manutensaun estrada no ponte sira iha área rurál, millaun $17; Eleisaun Parlamentár, millaun $16; Konkordata ho Konferénsia Episkopál Timor-Leste, millaun $15; Konstrusaun estrada nasionál Pante Macassar, millaun $15; Sosa Ações Timor-Telecom, millaun $14,5; Programa Pre-Eskolár, millaun $12,1.

Programa Nutrisaun ne’ebé mai husi Inisiativa Prezidente Repúblika, millaun $10; Eleisaun Suku, millaun $10; Reabilitasaun estrada munisipál entre Laga no Baguia, millaun $7,8; Promove produsaun nasionál, millaun $6,4; Apoiu orsamentu ba Relijiaun La’ós-Katólika, millaun $5; Millaun $3,6 ba sistema irrigasaun Laivai no millaun $2,6 ba irrigasaun Galata; Bolsa Estudu ba oan sira husi Kombatentes  no Mártires Libertasaun Nasionál, millaun $1,7

"Apoiu ba Integrasaun Sosiál no Reabilitasaun ba Ema ho Defisiénsia sira, millaun $1,4," subliña.

Proposta OJE 2023 mai ho lema “Investimentu Produtivu no Kresimentu Inkluzivu ba Jerasaun Futuru” ne’ebé Oitavu Governu Konstitusionál lideradu husi Primeiru-Ministru, Jenerál Taur Matan Ruak formula no aprezenta distribuisaun rekursu nasionál ne’ebé justu no ekuitativu hodi mellora prestasaun servisu, rekuperasaun ekonómiku no reziliénsia, promove kresimentu ekonómiku ida ne’ebé inkluzivu no sustentavel iha mediu prazu.

Proposta Orsamentu ne’e formula bazeia mós ba Objetivu Estratejiku husi Oitavu Governu Konstitusionál ne’ebé atu fornese sidadaun sira: 1) Oportunidade atu iha moris saudável, seguru no moris naruk; 2) Asesu ba konesimentu, teknolojia no inovasaun; no 3) Asesu ba rekursu sufisiente hodi garantia vida moris ida ne’ebé dignu.

Entretantu, Iha loron 3 Outubru 2022 Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes akompaña husi Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál, Francisco Jerónimo, Vise Ministru Finansas, António Freitas no tékniku sira husi Ministériu Finansas, entrega ona Proposta Lei OJE 2023 ho montante totál billiaun $ 3,16 ba Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes.

“Ida ne’e mak Primeira Proposta OJE ne’ebé Oitavu Governu Konstitusionál prepara bazeia ba regras orsamentál foun aprovadu husi Lei Enkuadramentu Orsamentál no kontempla ona Orsamentu tuir Programa no alokasaun orsamentu ba prioridade nasionál ne’ebé mak defini ona iha Lei das Grandes Opsoens Planu 2023,” Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes hatete hafoin submete OJE ba PN.

Proposta Lei OJE 2023 ho lema “Investimentu Produtivu no Kresimentu Inkluzivu ba Jerasaun Futuru” ne’e aprezenta distribuisaun rekursu nasionál ne’ebé justu no ekuitativu hodi mellora prestasaun servisu, rekuperasaun ekonómiku no reziliénsia, promove kresimentu ekonómiku ida ne’ebé inkluzivu no sustentavel iha mediu prazu,” Governante ne’e akresenta. 

Iha Proposta OJE 2023, Governu aloka millaun $17 ba konstrusaun, reabilitasaun no manutensaun estrada no ponte sira iha área rurál. Aleinde ne’e, Governu mós aloka millaun $15 ba konstrusaun estrada nasionál Pante Macassar no millaun $7,8 ba reabilitasaun estrada munisipál entre Laga no Baguia hamutuk kilometru 30, inklui mós inisiativa sira seluk ho intensaun atu kontinua implementa programa konstrusaun estrada, ponte no ligasaun rede elétrika nasionál iha territóriu laran tomak.

Atu garantia katak to’o iha 2030 populasaun sira hotu iha rai-laran iha asesu ba eletrisidade nasionál ho presu ne’ebé baratu no enerjia renovável ho eskala ki’ik liuhusi EDTL, iha proposta orsamentu ba tinan oin, Governu aloka ona millaun $118.

Iha tinan oin, Governu mos aloka ona orsamentu millaun $25 hodi aselera diversifikasaun ekonomia, millaun $14,5 investe iha setór telekomunikasaun, millaun $6,4 hodi promove produsaun nasionál, millaun $2 aloka ba kriasaun balkaun úniku ba rejistu empreza no millaun $1,3 hodi harii parke indústria.

Governu mós investe millaun $21 iha setór agrikultura atu apoiu aumentu produsaun no produtividade ne’ebé sustentável ho intensaun atu redus pobreza, hasa’e seguransa alimentár no promove kresimentu ekonómiku iha área rurál. Millaun $3,6 ba sistema irrigasaun Laivai no millaun $2,6 ba Galata. Apoiu estensaun área agrikultura ho orsamentu alokadu millaun $2,6 no millaun $2,1 hodi dezenvolve zona agrikultura integradu iha área irrigasaun.

Distribuisaun Tetu Agregadu Orsamentu Administrasaun Sentrál iha OJE 2023, Setór Kapitál Sosiál ne’ebé inklui Saúde, Edukasaun no Protesaun Sosiál hetan alokasaun millaun $772 ka 36%. Setór ida-ne’e mak maiór benefisiariu husi finansiamentu Proposta OJE 2023. Ida-ne’e refleta importansia ne’ebé mak Governu fó ba iha asesu universál ba edukasaun ne’ebé kualidade (millaun $137), saúde (millaun $92) no protesaun sosiál (millaun $301), liu-liu ba grupu vulneravel.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31