PR Horta: Tïtulu Kardeál Nu’udar Priviléjiu ba Sarani Katolika Featured

By Agustino Gama Setembru 05, 2022 359
Sua Eminência Reverendíssima Kardeál Dom Virgílio do Carmo da Silva, halo komboiu husi Aeroportu ba Igreja Katedral, Dili, Segunda (05/09). Foto:Media Sosial. Sua Eminência Reverendíssima Kardeál Dom Virgílio do Carmo da Silva, halo komboiu husi Aeroportu ba Igreja Katedral, Dili, Segunda (05/09). Foto:Media Sosial.

DILI: Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta konsidera títulu Kardeál ne’ebé Dom Virgílio Kardeál do carmo da Silva simu nu’udár priviléjiu ne’ebé Igreja Universál haraik mai Igreja Partikulár Timor-Leste  no títulu ne’e hanesan méritu ba sarani Katólika no povu Timor-Leste nian.

Ramos-Horta mós konsidera Igreja Katedrál ohin sai tán fatin ne’ebé monumentál tebes ba Igreja Katólika iha rai doben Timor-Leste, no TL tomak.

“Ita boot rasik halo deklarasaun iha média katak hatais púrpura no simu biretta kardinalísia ida la’ós sinál ba rejime karreira ida, maibé priviléjiu ne’ebé Igreja Universál haraik ba Igreja Partikulár Timor-Leste. Títulu Kardeál ida-ne’e hanesan méritu ba sarani Katólika no povo Timor-Leste nian,” Ramos-Horta hateten iha Katedrál Díli, bainhira partisipa serimónia resepsaun no selebrasaun liturjia da palavra iha Igrjea Parókia Imaculada da Conceição Katedrál, Villa Verde, segunda ne’e (05/09).

Igreja Katedrál agora sai ona hanesan monumentu boot tebes ba mundu. Bainhira tama iha Uma Kreda boot ida-ne’e, iha portaun ema tomak haree assinatura rua. Ida hosi Jenerál Haji Mohamad Soeharto, Prezidente Repúblika Indonézia nian no nu’udár figura Muslumana ida ne’ebé inaugura projetu konstrusaun iha 02 Novembru 1988. Ida seluk, assinatura hosi líder espirituál no karismátiku Katóliku, Papa João Paulo II, agora Santu, iha 12 Outubru 1989.

La iha tán Katedrál ruma iha mundu ne’e mak konserva “plaka monumentál” hanesan ne’e.

Iha Katedrál ne’e, liu tiha tinan 450 Evanjelizasaun ba rai ida-ne’e, pela primeira vez timoroan ida eleitu nu’udár Bispu hodi kaer governasaun iha Igreja Partikulár Timor Lorosa’e, nia mak Dom Carlos Filipe Ximenes Belo. Ramos-Horta sente onradu nu’udár ko-laureadu ba Nobel da Paz 1996, ho nia.

"Ita hotu-hotu kontente orgulho primeira vez istoria iha tinan 45 nia laran regiaun katolika tama iha Timor-Leste, iha Kardeál dahuluk hodi kooresponde ba populasaun katolika 90%, tanba iha rai balun populasaun katolika menus tebes",PR dehan.

Tuir mai, iha 1996 Papa Santu João Paulo II hari’i Dioseze Baucau no foti Padre Basílio do Nascimento nu’udár primeiru Bispu; tutan ba Papa Bento XVI loke Dioseze Maliana hodi hili Padre Norberto do Amaral hodi ukun dioseze foun ida-ne’e.

Nia haktuir, so iha de’it monumentu seluk komparável mak bainhira Santu Padre Francisco ho Grã Imame Ahmad Al-Tayyeb assina Documento sobre “Fraternidade Humana” iha Abu Dhabi, 04 Fevereiru 2019. Líder Katóliku ida ho líder Muslumanu ida karimba dokumentu monumentál ba mundu tomak.

Entretantu, Jeneral Reformadu FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Lere Anan Timur, hatete, Iha tinan 1996, Timoroan na’in rua hanesan atual Prezidente Republika José Ramos Horta no mós Bispu Dom Carlos Filipe Ximenes Belo. Hetan premiu nobel da paz.

Nune’e, ohin, marka tan diferensia bo’ot ida Timor-Leste, tanba Na’in Maromak liu husi Amu Papa Francisco hili Bibi Atan ida hodi sai hanesan Kardeál dahuluk iha Timor-Leste.

“Ita orgullu tebes, marka diferensia Kardeál dahuluk iha Timor-Leste, ida ne'e ha'u hanoin katak orgulho bo'ot ba Timor no motiva mós jerasaun foun sira tenke banati tuir  Aman sira ne'ebé hetan poder husi Maromak nian atu ukun rai Timor,” dehan nia.

Nia dehan, hafoin, Timor-Leste restaura ninia independensia iha loron 20 fulan-Maio 2002, liu tiha tinan 20 nia laran, iha tinan 2022 Timoroan ida marka tan diferensia husi ninia simu kna'ar nu'udar Kardeál dahuluk dahuluk iha Timor-Leste, mak Dom Vigílio do Carmo da Silva.

Tanba ne'e, Jeneral Reformadu sente onra bo'ot tebes ba Timoroan hotu-hotu liu-liu ba sarani katolika bele iha ona Kardeál foun.

"Igreja katolika iha papel bo'ot liu tebes iha komunidade no sosiedade nia le'et hodi eduka ema hotu laos sai matenek no politika deit, maibé atu eduka sai matenek no sarani diak hodi servi rai Timor," dehan Lere.

Lere informa, Timoroan hotu liu-liu ba jerasaun foun sira atu hateke ba oin, hodi fiar ba Na’in Maromak, kultura no tradisaun, nune'e Timor sei sai buras no diak liu tan.

"Ha'u hanoin sarani katolika nia fraternidade umana laiha diskrimisaun ba sarani husi islam ka protestante, maibé ida-idak iha ninia fiar e Timor la'os koalia deit, maibé iha pratika, ida ne'e mak importante, tanba ha'u hanoin Timor marka diferensia iha Asia nia laran,”nia hakotu.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31