Povu Kontinua Terus, Ukun Aan Laiha Valór Featured

By Aquino Gomes Agostu 31, 2022 342
Tenente Jenerál reformadu, Lere Anan Timur. Foto:Dok/INDEPENDENTE. Tenente Jenerál reformadu, Lere Anan Timur. Foto:Dok/INDEPENDENTE.

DILI: Tenente Jenerál reformadu, Lere Anan Timur, konsidera Timor-Leste ukun aan ninia objetivu mak fó moris di'ak ba povu, maibé ukun aan agora ne’e laiha valor tanba povu kontinua terus.

Nia hatete, Timor-Leste nia ukun aan la'ós ikus, maibé ne'e meiu ida halo nusa mak Timor-Leste bele dezenvolve iha setór hotu-hotu.

"Halo nusa mak ita nia povu moris di'ak no moris hakmatek, ida-ne'e mak objetivu ukun aan ne'e, maibé ita ukun tiha mak ita nia povu sei moris nafatin iha susár, terus, oho malu, baku malu, laiha haksolok, ita-nia indepenénsia ne'e la vale," dehan Lere iha salaun auditoriu UNTL, Hera, Segunda (29/8).

Dezenvolvimentu tinan 20, nia haree ba tinan 2022 kompara ho tinan 2002 la hanesan, iha aspetu hotu-hotu, ekonómia, kultura no buat hotu sempre iha mudansa, biar iha difikuldade, iha atrazu maibé la'o ba oin nafatin.

"Maibé seidauk to'o, ita labele dehan foin ita ukun tinan 20, tanba ita kompara ema idade tinan 20 ne'e boot ona, nia bele distinje no hanoin ona, saida bele salva no saida mak labele salva," dehan nia.

Nia hateten, Timor-Leste ukun aan tinan 20 ona loloos prosesu dezenvolvimentu halo liu ona agora daudaun ne'e.

"Maibé dala-barak polítika liuliu intelektuál sira hateten ba ha'u Jenerál ita polítika ne'e, ita nunka joga polítika ida-ne'ebé loos, maibé polítika samae nian, polítika sira-ne'e nunka moos," Nia haktuir.

Tanba ne'e, nia  nu'udar líder nasionál, nu'udar rezisténsia nia ema ida durante tinan 24, sira laiha karik oan kiak, faluk ba funu mós laiha, maibé tanba sira iha ne'e mak faluk mós ba tanis, sira mós uluk funu, oan ki'ak sira ba halerik, tanba aman mós uluk halo funu.

"Entaun ida-ne'e mak hau atu halo polítika samea ha'u laiha morál, tanba ohin loron ne'e interese ema ida-idak nian mak aas liu interese nasaun, tantu iha Governu no iha partidu polítika. Balun até hakarak privatiza partidu polítiku hanesan nia kustu," tenik nia.

Purezemplu kuandu funu atu hahú ne'e, partidu tolu-de'it, União Demokrátika Timorense (UDT), Partidu Frente Revolusionariu Independente (FRETILIN) no Assosiasão Popular Demokrátika Timorense (APODETI), ida-idak ho nia ideolojia.

FRETILIN hakarak Timor-Leste tenke ukun aan imediata, UDT dehan laiha, Timor-Leste hakarak ukun aan, maibé hein lai, haksesuk malu, Timor ho Timor oho malu.

"Tanba ne'e hau hanoin ukun aan ho objetivu ida, ukun aan ne'e meius ida hanusa atu ita-nia povu ne'e kore aan husi ema estranjeiru, ita mak tenke rai na'in," Nia informa.

Nia reforsa, tanba ida ne'e mak dezenvolvimentu tinan 20 nia laran hot-hotu haree ho matan, fatin balun ke eletrisidade, Bee-moos laiha. Purezemplu fatin ida-ne'ebé mak uluk nia  halo nia Kuartel iha suku-Atelari, ohin loron estrada, eletrisidade, bee-moos laiha.

"Sira dehan ita ukun aan ona seidauk, ita ukun aan ona, maibé ami estrada, eletrisidade no Bee-moos laiha, entaun buat sira-ne'e ita preokupa, maibé buat sira-ne'e la'o neneik," Nia relata.

Nia husu jerasaun foinsa'e ne'ebé mak agora prepara ona atu aban-bainrua ka'er kuda tali nasaun ninian, maibé primeiru tenke hametin patriotismu, nasionalismu, hadomi  inan-aman ne'ebé mak mate ba rai ida-ne'e.

"See la'e ita mak hanesan ne'e hela de'it, ema ne'ebé riku, riku nafatin, ema ne'ebé ki'ak, ki'ak nafatin. Ukun Aan ne'e ita sai husi kolonialismu, ita ukun Aan ona, maibé ita ukun aan, ema ki'ak, terus, toba iha estrada sira ne'e, ita nia ukun aan ne'e la folin, entaun Presiza nasionalista no patriotismu ba ema ukun ni'an sira," Nia informa.

Maibé konkluzaun mak ne'e la'ós tinan 20 buat hotu la'o ladi'ak, maibé iha buat balun ke presiza hadi'a no buat balun ké presiza reforsa.

Iha fatin hanesan, Madre Guilhermina Marçal hateten, dezenvolvimentu ba Timor-Leste ema hotu nia responsabilidade atu kontribui.

"Ha'u hanoin la seluk no la leet ida, ne'e responsabilidade ita hotu nian no buat ne'ebé mak Igreja halo mak liu husi, edukasaun, formasaun ba foinsa'e sira, kaben na'in sira," Nia haktuir.

Nia dehan, liuliu atu forma no eduka ema Feto no Mane iha responsabilidade hodi hatur nia aan. Hanesan ema ida-ne'ebé mak iha kompeténsia, integridade, dignidade atu hatur nia aan katak nu'udar ema timoroan ida feto no Mane ne'ebé mak iha istória rasik atu hala'o buat ne'ebé di'ak ba nasaun ida-ne'e.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31