Polemika livru ‘Saya Mati untuk Kemerdekaan’ loke hikas memoria nakukun masakre Muapitine Featured

By Cristina Ximenes Setembru 23, 2025 176
FOTO: GOOGLE. FOTO: GOOGLE.

DEKADA haat liu ona, maibé raan ne’ebé fakar iha Muapitine, Lospalos, seidauk maran didi’ak iha familia vitima ninia memoria. Iha 8 Dezembru 1983, ema na’in lima hetan oho iha familia, oan no komunidade ne’ebé hetan obriga atu asiste, iha festa boot ida, nia oin.

Kanek ne’ebé ba familia vitima hanesan foin akontese horseik ne’e, nakloke hikas hafoin Sergio Dias Quintas lansa livru biografia kona-ba ninia aman, Saudozu Veríssimo Dias Quintas.

Narativa iha livru ne’e, tuir familia vitima, la’os de’it halai sees husi faktu istoriku, maibé mós distorse lia-loos no aumenta tan moras ba kanek tuan ne'ebé nunka kura.

Kritika ba livru ho titlu “Raja Veríssimo Dias Quintas: Saya Mati untuk Kemerdekaan” hato’o direita husi familia vitima liu husi konferensia imprensa ida iha fatin masakre Muapitine, Postu Administrativu Lospalos, Munisipiu Lautem, iha 17 Setembru 2025.

Delsio Guimarães, portavos familia vitima, afirma katak istoria ne’ebé Sergio hakerek—liu-liu iha kapitulu VI—halai sees husi faktus istoriku.

“Masakre Muapitine nu'udar masakre ida ne'ebé trájiku no kruel, tanba halo festa boot mak foin oho saudozu na'in lima iha públiku no parente, iha feen-oan, inklui família tomak nia oin. Populasaun tomak partisipa hodi haree no rona direta sekuensia masakre Muapitine nian,” deklara Delsio.

Ba família vítima sira, Sergio nia narrativa la’ós de’it la loos, maibé mós hafo’er dignidade saudozu sira.

Familia sira rejeita maka’as reklamasaun katak Sergio nia aman, Veríssimo, hetan obrigasaun husi militár Indonézia atu envolve an iha masakre Muapitine.

“Verissimo Dias Quintas ne’e hola parte iha rombongan Bupati, nia hola parte iha Bainaka Espesial ne’ebé populasaun Muapitine simu nia ho arku, tebe no dahur inklui tara-tais.”

“Nia nu’udar Kepala Desa Fuiloro, nia laos komunidade Muapitine ne’ebé antes akontesimentu simu orientasaun hodi hotu-hotu halibur iha Kantor Desa. Tuir sasin moris sira ne’ebé marka prezensa iha fatin akontesimentu hato’o katak laiha militar ida mak obriga autór sira hodi oho saudozu na’in lima hanesan Sergio Dias Quintas hato’o durante entrevista ba Media sira,” deklara Delsio.

 

Akuza Sergio la onestu

Tuir familia sira, Sergio la onestu bainhira halo intervista ho familia vitima masakre, iha 12 Marsu 2025, iha Muapitine. Tanba nia ba laos ho kualidade peskizadór ka hakerek-nain, maibé lori fali ninia kargu nu’udar Defensor Públiku hodi habosok familia vitima atu bele hetan informasaun.

Sergio, tuir Delsio, bosok família vítima sira hodi dehan katak sei hakerek livru akontesimentu masakre Muapitine nian de'it, maibé iha realidade nia hakerek fali buat seluk ne'ebé kontraditoriu.

Iha prosesu intervista, Sergio promete mós atu fó bolsu estudu ba saudozu balun nia beioan. Ho promesa ne’e, familia sira mós konkorda hodi konta kona-ba masakre Muapitine.

Durante intervista, Sergio halo pergunta ne’ebé lasu família vítima atu konkorda katak militar Indonezia mak obriga Veríssimo hodi oho Saudozu Alberto dos Santos.

“Lansa pergunta trosa ba saudozu nia oan feto, husu see mak nia apá. Nia mós husu ba señora Mariana Marques, oan feto husi Saudozu Alberto atu bosok tutan katak ‘karik lideransa komunitáriu ka komunidade ruma husu, dehan jornalista STL ho The Jakarta Post mak mai vizita’," dehan Delsio.

Familia mós rekuza deklarasaun Sergio bainhira halo intervista ho media nasional sira katak saudozu na'in lima ne'e nu'udar membru Falintil. Informasaun ne’e totalmente falsu, tanba saudozu na’in lima ne’e nu'udar responsavel rede klandestina nivel suku no aldeia.

“Autor simu orientasaun oho saudozu na'in lima hanesan mós Veríssimo Dias Quintas la'ós oho saudozu Alberto iha ai-laran ka oho subar, maibé Veríssimo oho saudozu iha kedas nia feen-oan no família tomak nia oin.”

Familia mós kestiona deklarasaun husi Sergio iha media ne’ebé hatete masakre Muapitine mak motiva nia hodi hakerek livru no hatete mós katak militar Indonezia ho Kopasus mak obriga nia aman Verissimo hodi oho nia maluk sira.

“Liu husi intervista seluk ho jornalista sira hafoin lansamentu livru, Sergio Dias Quintas hato’o katak Militar Indonesia dehan ba Liurai Virisimo Dias Quintas no nia maluk sira ‘Se imi la oho imi-nia maluk, imi mak iha sira-nia fatin’.”

Entretantu, saudozu na’in lima ne’ebé hetan oho iha altura ne’ebá mak: Angelo da Costa nu’udar Responsavel Prinsipal rede klandestina Suku Muapitine; Lino Xavier nu’udar  Responsavel Delegadu Aldeia Pehefito; Alberto dos Santos nu’udar Responsavel Delegadu Aldeia Vailoro; Leonel Araujo Fonseca Oliveira nu’udar Responsavel Delegadu Aldeia Muapitine; no Alvaro Freitas nu’udar Komandante MIPLIN.

Ezijensia husi familia

Iha ninia deklarasaun, familia vitima masakre Muapitine ezije ba Sergio Dias Quintas atu hasai totalmente kapítulu VI kona-ba masakre Muapitine 1983 no asaltu mangga 700 husi livru ne'e, tanba hakerek kontradís, sensitivu, inklui fó impaktu negativu ba istória luta libertasaun nasionál.

Familia husu atu hakerek istória ho loloos, halo peskiza no hakerek ho onestu, labele halo promesa falsu, no labele halo ma fé iha prosesu rekolla informasaun.

“Husu atu labele konfunde ho nia aman nia hahalok, tenke simu realidade katak Veríssimo Dias Quintas mak oho saudozu Alberto dos Santos no laiha obrigasaun. Labele koko buka razaun oioin hodi haloos nia aman nia aktus iha pasadu,” dehan Delsio.

Familia vitima masakre mós ezije atu Sergio husu deskulpa ba família vítima no públiku relasiona ho informasaun ne'ebé publika iha média nasional sira.

Husu mós ba defensór públiku atu husu responsabilidade ba Sergio tanba utiliza nia pozisaun hodi halo prátika ma fé iha prosesu halibur informasaun kona-ba masakre Muapitine.

Familia husu mós ba Asosiasaun Iralalaru ne'ebé hakerek ona biografia saudozu na'in lima, atu lee livru ne'ebé Sergio hakerek tanba deskonfia iha plagiarismu.

Ikus, familia husu mós Centro Nacional Chega! (CNC) no Arkivu no Muzeu Rezistensia Timorense (AMRT) atu tau atensaun ba publikasaun livru ne’ebé hakerek husi Sergio tanba halo falsifikasaun, inventa no kontradís ho istória loloos,.

“Husu ba públiku, estudante no entidades tomak atu labele sosa livru ne'e tanba livru ne'e sensitivu no la ko'alia bazeia ba faktus istóriku,” Delsio deklara.

Iha fatin hanesan, Angelito da Costa, oan-mane husi saudozu Angelo da Costa, ezije atu retira livru ne’e, tanba nakonu ho istória falsu, liu-liu istória kona-ba masakre Muapitine.

"Ami-nia ezijénsia prinsipál retira livru ida ne'ebé hakerek kona-ba Liurai Veríssimo nian, ami husu ba instituisaun kompetente sira hanesan CNC no AMRT no Ministériu Edukasaun tanba livru espalla ona hanesan istória ona,” dehan nia.

Familia vitima masakre la bandu atu Sergio hakerek istoria kona-ba nia aman, Veríssimo. Tanba ida ne’e nu’udar ninia direitu. Maibé labele hakerek fali sofrimentu familia vitima masakre nian ho maneira ne’ebé la loos.

Sergio: “Ha’u laiha intensaun atu ofende ema ruma”

Autor ne’ebé hakerek livru, Sergio Dias Quintas, konsidera protesa ka kontestasaun husi familia no ema balun ba livru ne’ebé nia hakarak nu’udar asaun ne’ebé normal.

Maibé, Sergio dehan, nia hakerek livru ne’e laos ho intensaun atu ofende ema ruma sa tan feto-maluk Mariana no Emilia ne’ebé nia istoria hakerek mós iha livru refere.

“Ba ha’u istoria ne'e moruk maibé tenke hakerek ho lia loos,” dehan Sergio liu husi deklarasaun ba imprensa ne’ebé Online INDEPENDENTE asesu Sesta (19/09).

Tuir nia, kapitulu VI husi livru ne’e nu’udar faktus istoriku ne’ebé nia rekolla liu husi peskiza no metodu intervista ba sasin ocular (saksi mata), la’os de’it ho Mariana, maibé mós ho Emilia, no Julio Freitas—nu’udar sasin moris uniku ne’ebé iha altura ne’ebá militar sira obriga partisipa iha masakre Muapitine.

Sergio konsidera deklarasaun katak nia aman, Veríssimo, ho livremente oho Saudozu Alberto, nu’udar deklarasaun falsu no la loos. Tanba sira la hatene istoria loloos, maibé hakarak de’it atu duun ema.

“Se ita uza pensamentu lojiku, iha tinan refere (1983) situasaun ida defisil, autoridade saída mak saudozu Veríssimo Dias Quintas iha hodi organiza militar no polusaun hodi halibur iha sede suku Muapitene?.”

“Ema sira ne’ebé ohin loron hakarak manipula istoria tenke hatene katak iha altura ne’ebá bainhira ema na’in lima mate ona, Bupati ka Administrador sei fó orden ba populasaun idaida ba kaer katana hodi taa hotu ka tau liman ba matebian na’in lima nia isin mate. Faktus istoria hanesan ne'e mak tuir loloos sira hatene.”

Tuir Sergio, to’o iha dekada 1990, bainhira Xanana iha kadeia Cipinan-Indonezia, hakerek karta ba Taur no Lere iha ailaran hodi dehan entrega kilat ba militar tanba Xanana moris iha presaun nia laran.

“Ne'e iha dekada 1990 ital, be masakre Muapitene akontense dekade 1980 ital, né'ebe iha dekade 1980 ital ne'e ita moris ona iha situasaun ida livre vontade ona ka? Istoria tenke konta ho rasusinu laos ho sentimentu.”

“Bainhira masakre Muapitene ne'e akontense, ha’u-nia aman fila husi Muapitene loron rua lakohi haan no ba hasoru Padre Afonso hodi husu perdaun, no faktus husi istoria sira ne'e ha’u direitu hakerek iha nia biografia,” dehan Sergio.

Kona-ba akuzasaun katak nia la onestu bainhira halo intervista, Sergio hatete, bainhira nia ba Muapitine, nia nunka hatete ba Mariana katak nia ba em nome Defensoria Publika, maibé nia hatete katak nia ba atu halo peskiza ba livru.

“Karik la fiar bele ba husu ema na’in haat ne’ebé ha’u ba hamutuk ho sira. Nia video ne'e ha’u sei rai hela. Sira hirak ne’ebé halo konferensia imprensa ne’e mak fó lia falsu hodi desakredita ha’u.”

Informasaun ne’ebé Mariana fó, tuir Sergio, ho vontade rasik. Karik iha momentu ne’ebá Mariana lakohi fó informasaun, nia sei la obriga, tanba sei iha fonte seluk ne’ebé nia bele intervista.

Sergio rekuza nia halo promesa atu fó bolsu estudu, lasu família vítima ho perguntas ne’ebé halo familia konkorda katak militar Indonezia mak obriga Veríssimo hodi oho Saudozu Alberto, no rekuza mós katak nia husu ba Mariana atu la fó sai ninia prezensa bainhira ema husu.

Tan ne’e, autor livru ne’e konsidera informasaun hirak ne’e nu’udar lia falsu ne’ebé ho intensaun atu hatuun ninia reputasaun no naran di’ak.

“Ha’u rásik mós laiha kapasidade par sustenta ha’u-nia família, sa tan halo fali promesa ba ema seluk,” dehan nia.

Sergio hatete, livru ne’ebé nia hakerek nu’udar livru biografia ida, tan ne’e nia iha direitu atu hakerek saida de’it mak nia hakarak hakerek. Masakre Muapitine, nia dehan, hola parte iha ninia aman, Saudozu Veríssimo, nia istoria, ne’ebé konta ba nia oan sira bainhira saudozu sei moris.

“Masakre Muapitene faz parte husi istória pasadu. Maske istoria ne'e moruk, ita labele husik leet de’it, konta istoria ne’e ho loloos, mai ho odiu vingansa sei la manan buat ruma. Livru mak ne'e ona, karik ema ruma aban-bainrua hakarak halo anti-teze, di’ak liu,” deklara nia.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Tersa, 23 Setembru 2025 09:55

Independente Digital TV

Follow us on Facebook

Kalendariu Notisia

« September 2025 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30