PN Deside Hasai Tokon $4 Husi MF Featured

By Aquino Gomes Novembru 16, 2022 149
Deputadu sira hala'o debate ba OJE 2023 iha Parlamentu Nasional. Foto:Media MPCM. Deputadu sira hala'o debate ba OJE 2023 iha Parlamentu Nasional. Foto:Media MPCM.

DILI: Parlamentu Nasionál iha diskusaun espesialidade Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiskál 2023, deside hasai liu tokon US$ 4 husi Ministériu Finansas nian.

Parlamentu Nasionál deside ko'a osan husi Ministériu Finansas liuhusi proposta númeru 27, 64 no 65 ne'ebé maioria aseita.

Proposta númeru 27 títulu Ministériu Finansa iha programa jestaun finansa públika, sub-programa arekadasaun impostu no taxa hasai US$ 1.500.000 no programa boa-governasaun no jestaun instituisional, sub-programa jestaun instituisionál hasai US$ 1.500.000, nune’e totál tokon US$ 3 hodi tau ba iha Ministériu Petróleu no Minerál (MPM), iha programa jestaun rekursu petrolíferu no minerál, sub-programa kompañia nasionál mineira nia atividade estabelesimentu no operasionalizasaun kompañia nasionál.

Justifikasaun sumária kompañia mineira Timor-Leste S.A. kriasaun iha 8 Juñu 2022 liuhusi dekretu-lei númeru 43/2022 ho objetivu realizasaun atividade mineira define iha lei inklui atividade rekoñesimentu, prospesaun no peskiza, avaliasaun, dezenvolvimentu, esplorasaun, tratamentu, transporte no komersializasaun minerál. Númeru investidór privadu ho interese aposta iha esplorasaun rekursu minerál disponivel iha territóriu nasionál aumenta ne’ebe aumentu lisensa atribui ba ezekusaun atividade.

Proponente proposta númeru 27, Deputada Bankada Fretilin, Maria Angélica Rangel hateten, proposta númeru 27 depois komisaun halo audénsia ho Ministériu Finansas liuhusi Vise-Ministru baze mak kaer ba ezekusaun ministériu nian 55% iha OJE 2022.

"Ami mós halo audiénsia ho Ministériu Petróleu no Minerál, hanesan ho aprovasuan lei kódiku mineiru liu ba ho hanoin ne’e, ami haree verba kompañia mineiru Governu laiha tau verba orsamentu. Nune’e, ami hanoin hakarak halo alterasaun tanba kapasidade la to’o no hodi selu asesór na’in-90 iha Ministériu Finansas, nune’e ami husu atu bele hasai," dehan nia, iha Parlamentu Nasionál, Segunda (14/11).

Aliende ne'e, proposta númeru 64 aprezenta husi deputadu Maria Angelica Rangel no Antoninho Bianco, husu hasai US$ 30.000 husi programa boa-governasaun no jestaun instituisional hodi tau ba iha títulu servisu apoiu sosiedade sivíl no auditoria sosiál, programa igualidade jéneru no inkluzaun sosiál, sub-programa finansiamentu sosiedade sivíl ho atividade apoiu organizasaun sosiedade sivíl ba doasaun igreja Builale-Ossu-Vikeke.

Deputada Angélica Rangel hateten, proposta ne’e tanba komunidade Postu Administrativu Ossú, Munisípiu Vikeke presiza tebes orsamentu tuir nesesidade hodi bele konklui obra konstrusaun igreja, mezmu Primeiru-Ministru rasik deklara ona orsamentu ba igreja aloka husi fundu ba apoiu direta konferénsia episkopál.

Ho proposta númeru 65, títulu MF programa boa-governasaun no jestaun institusionál hasai toko US$ 1 sei tau ba servisu apoiu sosiedade sivíl no auditoria sosiál iha programa igualidade jéneru no inkluzasaun sosiál.

Proposta ne’e, jornada evanjelizasaun Parókia Igreja São Paulo Lospalos, misa baibain iha domingu hamriik iha li’ur de’it no bainhira misa festa natál, paskua ho loron boot sira seluk dala-barak sarani sira hamriik to’o iha estrada laran hodi partisipa misa.

Susar iha tempu udan tanba fatin igreja laran la sufisiente atu hamahan ema hotu, hosi parte sarani sira ho konsiénsia komunidade halibur ona osan rihun $18 maibé kontribuisaun ne’e la sufisiente tanba ne’e komisaun igreja hato’o proposta orsamentu ba iha Governu hodi bele konsidera proposta ne’e.

Proponente proposta 65, Deputadu Bankada Fretilin, Fabião de Oliveira hateten, hanoin proposta ne’e tanba bazea ba kontaktu eleitorál no fiskalizaun nian

"Sarani sira husu ba igreja kuaze 50% sarani sira presiza tan osan maibé kbiit laiha, nu’udar reprezentante povu ezijénsia pertinente Governu atu ajuda," Nia reforsa.

Hataan ne'e, Ministru Finansa (MF), Rui Augosto Gomes hatete, Governu liuhusi Ministériu Finansas rezeita proposta tolu ne'e.

Nia dehan, dahuluk papél responsabilidade finansa boot tebes aliende ko’alia polítika makro-ekonomia, elaborasaun orsmental, konta estadu, jestaun fundu petróleu, jestaun patrimóniu, asegura servisu ba ministéiru tomak no sira seluk tan.

"Se ita haree hosi Ministéiru Finansa nia orsamentu iha Governu tinan hirak nia laran halo redusaun drástika ba nia orsamentu. Agora kona-ba alegasaun iha ne’eba asesor 90 ne’e mai hosi ne’ebé, ha’u bele dehan asesór internasionál hamutuk 11 de’it," katak nia.

Nia haktuir, deputadu sira uza nia kompeténsia atu hasai millaun US$ 4, husi programa boa-governasaun ne’e signifika sei iha implikasaun boot ba kontratasaun ne’ebé hala’o ho funsionáriu, asesória mós sei tun, servisu ba liña ministériu, RAEOA no munisípiu mós sei tun.

"Ita-nia relatóriu kaualidade no tempu atu aprezenta sei tun. Ita-nia ofisina preprasaun ba karreta Estadu sei prezudikadu, tanba ne’e mak ami husu lalika mai halo keixa serbisu Ministéiru Finansa rungu-ranga, kualidade laiha, relatóriu tarde no seluk tan,"  nia infoma.

Purtantu votasaun proposta ida-idak hanesan proposta númeru 27 ho votu a-favór 33, kontra 12 no abstensaun 17,  proposta númeru 64 a-favór 38, kontra 10 no abstensaun 14 no proposta númeru 65 ho a-favór 42, kontra 7  no abstensaun 13.

Entretantu Parlamentu Nasional halo mós votasaun ba OJE 2023 ba Ministériu Finansa ho alterasaun introduzida ho votu a-favór 41, kontra 2 no abstensaun 19. proposta-lei OJE tinan fiskal  2023 preve ba Ministéiru Finansa ho montante inisiál $26.401.967.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31