Xefe Governu hato’o liafuan ne’e hafoin to’o iha Timor-Leste husi ninia viajen ba rai li’ur, relasiona ho Amu Papa Francisco ne’ebé fila hikas ona ba Maromak nia kadunan iha 21 Abril ne’e.
Xanana husu ba sarani sira hotu atu kontinua reza ba Papa Francisco, nune'e nia bele deskansa iha Maromak nia kadunan santu hodi tau matan fila fali ba Timor-oan sira no mós tau-matan ba rai sira ne'ebé sei iha funu laran.
"Ne'ebé ita hotu lembra nia prezensa iha ne'e, ho ida ne'e mak ita mós triste hamutuk ho mundu tomak triste, tanba ne'e ita reza no husu boot ba Maromak atu nia ba tuur iha Maromak nia kadunan, hodi mós tau-matan nafatin ba ita no tau-matan ba rai hotu-hotu ne'ebé agora ema sei funu," dehan PM Xanana, iha Aeroporto Internasional Prezidente Nicolau Lobato Komoro, Kinta (24/04).
PM hatete, Papa Francisco, Papa ida ne'ebé mundu tomak apresia tebetebes tanba nia korajen mundu tomak hatene kona-ba fraternidade umana, no Papa ida ne’ebé sempre kontra funu.
“Nia husu ba sira funu nain katak ‘imi hanoin netik ema ne'ebé sofre, tanba imi halo funu mais ema seluk mak sofre, ema seluk mak mate’.”
Papa nia apelu ne’e la’os de’it ba funu iha Ukránia, maibé iha loron ida molok nia mate nia ko'alia mós kona-ba Gaza, Ukránia ho Palestina.
Papa, tuir Xanana, kontra politika ne’ebé aplika de’it direitu internasionál ba Ukránia maibé la aplika ba Palestina.
“Ne'e tanba interese rai boboot nian, sira lakohi hatene see mak mate, labarik sira mate, povu Palestina mate hamlaha tanba hahaan labele tama. Papa korajen boot sempre ko'alia kona-ba ida-ne'e.”
Tuir PM ne’e, Papa Francisco sai nu’udar ezemplu di’ak iha igreja Katolika nia laran.
"Ezemplu ida mak envezde reza no halo de'it misa, nia ba atende sosiedade ninia presiza iha moral, iha polítika, iha buat oioin. Ne’e mak Papa Francisco sai imajen di'ak tebtebes, figura di'ak tebtebes ida,” dehan Xanana.
Xefe Governu lembra mós prezensa Amu Papa iha Timor-Leste no entusiazmu Timor-oan hotu-hotu hodi simu ninia prezensa ne’ebé halo mundu tomak admira.
Xanana mós lembra mensajen importante Papa Francisco ba ukun-nain sira atu tau-matan didi’ak ba povu.
"Bele ko'alia ba iha ne'e, ko'alia ba iha ne'ebá, hasoru malu ho musulmanu sira , hasoru malu ho joven sira i ba Timor-oan tomak, liu-liu ba ukun-nain sira hanoin mak povu ne'e , povu ne'e mak nu'udar rikosoin.”
“Ba joven sira ne'ebé matenek uitoan ona, hetan tiha osan halai ba la haree ona inan-aman, ne'ebé haree mak ferik katuas sira ne'e, ita hotu tenke tuir dalan ida ne'e," dehan Xefe Governu ne’e.
Iha 21 Abril, Papa Francisco hakotu iis ho idade tinan 88, loron ida hafoin mosu iha Saint Peter's Square iha Domingu (20/04) oras lokal durante Paskua.
"Dader ne’e tuku 7:35 (15.35 OTL) Bispu Roma, Francisco, fila hikas ba Aman nia uma,” dehan Kardeal Kevin Farrell iha komunikadu ne’ebé publika husi Vatikanu iha ninia kanal Telegram, hanesan fó sai husi ajensia notisia AFP, ne’ebé jornal INDEPENDENTE sita husi detik.com, Segunda (21/04)..
Amu Papa Francisco moris ho naran Jorge Mario Bergoglio iha 17 Dezembru 1936 iha Buenos Aires, Argentina, hanesan Amu Papa dahuluk husi kontinente Amerika Sul nian no Papa dahuluk husi orde Jezuita nian. Nia eleitu nu’udar Papa iha 13 Marsu 2013 hodi troka Papa Bento XVI ne’ebé rezigna an.
Entretantu, governu Timor-Leste liu husi reuniaun Konsellu Ministru Extraordinaria dekreta Lutu Nasionál durante loron hitu iha territóriu Repúblika Demokrátika Timor-Leste, nu’udar sinál tristeza ba Sua Santidade Papa Francisco nia mate.
Períodu Lutu Nasionál hahú iha 22 Abril, tuku 10 dader, no remata iha meianoite iha 28 Abríl ne’e.
"Ita hotu-hotu hatene, Amu Papa nia falesimentu, i husi duni Primeiru Ministru, Prezidente Repúblika i ko'alia mós ho Prezidente Parlamentu Nasionál, iha koordenasaun tomak mak ohin Governu hala'o reuniaun Konsellu Ministru extraordinariu, hodi tuir lei aprova loron hitu lutu iha ita-nia nasaun tomak i loron hitu mós bandeira meia haste, katak bandeira to'o rin klaran de'it," dehan Ministru Prezidensia Konsellu Ministru, Hermenegildo ‘Agio’ Perreira, iha Palásiu Governu, Tersa (22/04).
Durante períodu Lutu Nasionál, nia afirma, bandeira nasionál tenke hasa’e to’o klaran de’it iha edifísiu públiku hotu-hotu, inklui embaixada, konsuladu no reprezentasaun sira seluk Estadu nian iha estranjeiru, no mós iha ró sira estadu nian.