Parabéns F-FDTL, Sai Nafatin Liman Kroat Povu Featured

By Fevereiru 03, 2020 4324
Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo, halao Inspesaun ba formatura Parada Militár iha komemorasaun Tinan 19 Transformasaun Falintil ba FDTL iha Quartel Jeneral Fatuhada, Dili Domingo, (02/02). FOTO: INDEPENDENTE/Jónio da Costa Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo, halao Inspesaun ba formatura Parada Militár iha komemorasaun Tinan 19 Transformasaun Falintil ba FDTL iha Quartel Jeneral Fatuhada, Dili Domingo, (02/02). FOTO: INDEPENDENTE/Jónio da Costa

DILI: Forsa Armada Libertasaun Nasionál (FALINTIL) hamriik hodi defende "maubere-oan" husi kolonializmu nia hanehan. Hafoin horon iis liberdade, FALINTIL transforma nia aan sai forsa modernu hodi kontinua defende povu no nasaun doben ida ne'e.

Iha 2 Fevereiru 2001, FALINTIL tranforma sai FALINTIL Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL). Iha tinan 2020, F-FDTL komemora loron transformasaun ba tinan 19. Pasu ida tan, pajina foun tan husi istoria naruk "liman kroat povu".

Xefe Estadu Maior Jeneral F-FDTL Maijor Jeneral Lere Anan Timur iha komemorasaun loron transformasaun F-FDTL hatete, F-FDTL nafatin hateke ba oin ho pasu loloos ba diresaun unidade nasional ho lealdade, abnegasaun no espiritu sakrifisiu atu garante pas, estabilidade no prospriedade, la'os de'it ba povu, maibé mós ba dezenvolvimentu no konsolidasaun estadu nian.

"Maibé labele haluhan mós katak, paz ne’e forsa konfiansa iha sosiedade, tanba bainhira laiha paz no estabilidade sei laiha dezenvolvimentu, núne’e mós ba paz rejionál no mós ba paz nível global bainhira presiza," deklara Lere iha ninia diskursu iha aniversariu F-FDTL, Domingu (02/02).

Iha oportunidade ne'e, Komandante Lere hato'o komprimentu espesial ba militar hotu-hotu ne'ebé servi no onra nafatin patria iha F-FDTL, tau sira-nia moris hodi servi povu ho aten-brani no la tauk buat ida, nunka hakiduk ba risku no determinadu nafatin.

“Imi-nia abnegasaun konstitui atu exaltasaun ida ba memoria no ba tributuvalorosus veteranu nian no ba erois luta ba libertasaun nasionál, sira ne’ebé servi tiha ona gloriosas FALINTIL ne’ebé sai herdeirus ba tradisaun ba valores no responsabilidade ba defeza povu ne’ebé ita deve, ita iha no horik ba."

"Ba sira ita deve liberdade no independensia, ba sira-nia espiritu militar no funu-nain, ba sira-nia resilensiu no espiritu sakrifisiu ida ne’ebé laiha sasukat mak ita tenke agradese nune’e mós ba kontribui ba estabilidade no moris di'ak povu nian.” Lere dehan, F-FDTL hakarak projeta futuru ida prosperu no di’ak liu, atu nune’e kaer metin nafatin istoria no fó onra ba veteranu sira .

"Dalan ne’ebé la’o ba sei naruk teb-tebes ho obstakulus wain tebes, maibé determinadu ka prontu looos hodi manan, nune’e de'it mak hatudu katak hatene hatama ona ba ita-nia an vetertanu, vetreranu no veteranu sira-nia ezemplu.”

Lere hatutan, F-FDTL nu'udar ida ne’ebé apartidaria, maibé la signifika dezligada totalmente husi konsekuesia ba desizaun politikas partidarias.

Tanba, Maijor Jeneral ne'e hatutan, bainhira F-FDTL mak falta, naturalmente nia refleksu sei monu ba povu Timor nia leten no seguransa atu halo dezenvolvimentu hodi kontribui moris di’ak sei la mosu.

Tan ne'e, nia dehan, F-FDTL nu'udar elementu ida valiozu tebtebes ba afirmasaun ba kapasidade kontribuisaun ba paz no estabilidade, la’os nivel nasionál de'it, maibé ba nível rejional no global mós.

"F-FDTL konsiete lo’os ba nia kna’ar iha sosiedade nia le’et, mezmu ke sira sente katak ema la konsiente ou valoriza. Karik ema ruma hanoin katak (F-FDTL) ne’e instituisaun deznesessariu ida, ne’ebé kontrariu, buat ne’ebé ita iha no horik ba barak loos mak deve Forsa Defeza".

Lere mós hatutan, F-FDTL hala'o hela preparasaun liu husi prosesu simu ema foun nu'udar maneira atu hafoun fileira sira. Tan ne'e, Komandante F-FDTL ne'e hatete, iha tinan 2019 nia rohan hahú daudauk ona prosesu rekrutamentu ba joven na'in 600 atu sai militar iha tinan 2020, maibé prosesu ne'e suspende tanba situasaun politika ne'ebé daudauk ne'e TL hasoru.

"Prosesu agora sei suspensu tan desizaun superior no klaramente kondisionadu husi eskassez rekursus no instabilidade politiku ne’ebé hasoru, ho nia naturais refleksus ekonomiku finanseiru ne’ebé Timor-oan tomak hatene no akompaña hela realidadene’ebé pais ne’e hasoru".

Ikus liu Lere hato'o mensajen ba poder politiku sira atu rekoñese importante F-FDTL nu'udar pilar esensial estadu nian ne'ebé merese atu atribui meius nesesariu no adekuadu hodi bele kumpri sira-nia misaun.

"Ho forma ida ne’e mak ha'u reafirma ha'u-nia apelu ba lider nasionais, titulares kargu públiku ou lae atu nune’e hanoin didi'ak no refleta uitoan atu nune’e bele asegura nafatin valores ne’ebé uluk hanorin ba alin joven sira no povu tomak iha tempu susar ne’ebé lidera funu ba ukun rasik an.”)

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV