OJE 2023 Loloos Labele Liu Billaun $1.2 Featured

By Aquino Gomes Novembru 11, 2022 534
Osan dolar. Foto:Dok. Osan dolar. Foto:Dok.

DILI: Bankada Congresso Nacional Reconstrução Timor-Leste (CNRT) konsidera Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiskál 2023, labele liu billaun $1.2, tanba ne’e tinan polítika ne’ebé sei implika ba kapasidade ezekusaun.

Deputadu Bankada CNRT, Oscar de Araújo hatete, karik Governu konxiente ho nia kapasidade ezekusaun no konsidera tinan oin nu’udar tinan polítika, tinan Eleisaun Parlamentár nian.

“Bankada CNRT hanoin katak tetú proposta OJE 2023 ida ne’e tuir loloos sei la boot liu billaun US$ 1,2,” dehan nia, iha Parlamentu Nasionál, kuarta (9/11).

Tuir nia, proposta OJE 2023 ne’e la fó esperansa ba povu, liuliu ba joven sira tanba laiha planu orsamentu konkretu ba kriasaun kampu servisu. Osan barak liu ba mákina estadu duke ba povu. Porezemplu, 88% husi orsamentu sei ba despeza pesoál (salariu no vensimentu), despeza bens servisu, transferénsia públika, investimentu finanseira ne’ebé iha limitasaun atu kria kampu servisu kompara ho orsamentu ba akizasaun servisu kapital 12% de’it ne’ebé sei orienta ba dezenvolvimentu infraestrutura.

“Laiha projetu foun, kontrusaun no infraestrutura ne’ebé durante ne’e la’o núdar projetu kontinuasaun husi projetus tinan hirak liubá nian,” kata nia.

Nia reforsa, Bankada hare mós katak, proposta orsamentu ne’e sei la kontribui ba redusaun kiak iha 2023, tanba Governu laiha projesaun ba injesaun OJE hodi reduz kiak, orsamentu ne’e sei la hamoris industria. Bankada CNRT preokupa tanba sasan nia folin sei sa’e nafatin iha tinan oin ho impaktu inflasaun 5,5%, laiha serteza kona-ba kampu servisu ne’ebé mak Governu atu kria husi orsamentu ne’e, no kresimentu ekonómiku mós sei kiik.

“Iha proposta OJE 2023 ida ne’e, Governu aprezenta medidas fiskal foun ba klasifikasaun alargada despeza nian, diskrisaun foun ba despeza ne’e mai ho lian midar kona-ba transparénsia no jestaun di’ak, atu hafásil aprezentasaun konta responsabilidade ba Parlamentu Nasional no konsentra de’it iha kualidade la’ós kuantidade ezekusaun. La tama iha lojíka, aloka osan tuir programa, la halo ezekusaun, saída mak sai indikadóriu atu sukat kualidade ezekusaun nian,” nia informa.

Nia informa, esplikasaun retórika ne’ebé marka ho sobu tomak sistema orsamental ne’ebé ita adota durante ne’e, hetok mosu komplexidade, monu ba sistema foun ida iha ezekusaun orsamentu nian, halo Timor-Leste hahú hikas aprende sistema fiskal foun, no iha sorin balun mosu ejizénsia barak husi povu atu hetan lalais efeitus husi osan ne’ebé aprova iha fatin ne’e.

“Tanba-ne’e, Bankada CNRT la hakfodak sé ezekusaun OJE tinan 2 ikus ne’e sei do’ok husi espetasaun povu ninian,” nia akresenta.

Nia afirma, sistema orsamentu foun ne’e komplika no difikulta kontabilidade, promove mal-gastu tanba dezafia transparénsia no labele garante osan to’o lalais ba povu nia liman, sistema ne’e loloos hakiak de’it grupu kiik-oan ida hodi halo teste sistema fiskal foun ne’ebé doadores sira obriga Timor-Leste atu adota tuir.

Konsekuensias lojíkas mak povu tomak sente agora ne’e, ezekusaun OJE la la’o, fundu petrolíferu foti hotu mai hodi rai de’it iha Konta Governu nian, halo kiak liután kapital investimentu iha Fundu Petrolíferu.

Maibé iha sorin seluk, grupu kiikoan ida (ANAPMA) iha poder exsessívu no goja previléju sira, halo ministériu sira lakon autonomia ba ezekusaun programa ne’ebé sira rasik planeia.

Governu konsiente ho dependensia makaas ba fundu petrolíferu no buka mobiliza reseitas ho dalan harii no aprezenta Empreza Estatal barak. Empreza públiku sira ho despeza bo’ot mak hanesan EDTL no BTL nein hatama reseitas, gasta osan barak ba salariu maibé la fó reseitas ba estadu.

Bankada CNRT konsidera konseitu la klaru tanba kada tinan empreza públiku mai tane liman nafatin ba estadu, nune’e sira podia funsiona hanesan empreza, sai fali hanesan instituisaun públiku. Ho jestaun ne’ebé mukit, kustu operasionál no saláriu ne’ebé bo’ot, no dependénsia maka’as ba OJE komesa fó ameasa ba sustentabilidade fiskal no sustentabilidade empreza ne’e rasik. 

Tuir loloos medidas kontabilidade tenke aposta de’it ba sistema kontrollu no organizasaun planu no relatóriu despeza nian, Governu rasik mak difikulta ninia programa no ezekusaun, tanba hodi sukat kualidade despeza maka númeru kuantidade de ezekusaun tenke sae, no programa tenke implementa.

“Atu garante kualidade ezekusaun konta mós partisipasaun Parlamentu Nasional hamutuk ho instituisaun estadu no sosiedade sívil hodi haforsa iha mekanismu monitorizasaun no kontrollu, atu nune’e, orsamentu to’o duni tuir objetividade de planu, no fó duni benefísiu ba povu nia moris,” tenik nia.

Governu la utiliza orsamentu estadu núdar polítika fiskal hodi halo jestaun di’ak ba ekonomia, alokasaun orsamentu bo’ot iha tinan-tolu (3) tuir-tuir malu maibé tuir estimasaun Governu ita nia taxa kresimenntu ekonomia sei sae ho númeru kiik (3,5%) iha 2023, enkuantu taxa inflasaun bo’ot nafatin (5,5%). Ekonomia monu, no populasaun sira sei moris defísil liután iha tinan oin.

Tanba-ne’e, maske taxa kresimentu ekonómiku sa’e   maibé fundasaun ekonomia Timor-Leste sei fraku teb-tebes no la sustentável. Nune’e bainhira estadu menus osan, ezemplu agora dadaun estadu hasoru problema lubuk ida, inklui konta Fundu Petrolíferu ne’ebé tuun ba beibeik, sei akontese krize fiskal no ekonomia iha médiu prazu.

Deputada Bankada Fretilin, Maria Angelica Rangel hateten, Orsamentu Jerál Estadu 2023, mai ho tetu orsamentu ne’ebé PN halo ona aprovasaun iha debate Lei Grande Opsaun do Planu iha fulan-maiu aprova ho tetu US$. 3.156,922,141.

“Ita introdús hela ba lei ida-ne’e, fahe ba fatia tolu, hanesan administrasaun sentrál, US$2.800 milhões, Seguransa Sosiál US$235.715.306, RAEOA US$120.000.000. Orsamentu iha redusaun husi tinan kotuk 8%. Totál orsamentu 2023 sei foti husi Rendimento Sustentável Estimado (RSE) millaun US$490.1, Levantamento Exsessu RSE milllaun US$855.9,” dehan nia.

Nia informa, governu Governu ninia polítika foti liu exesu rendimentu sustentavel estimadu hodi finansia programa ne’ebé mai husi baze Objetivu Estratéjiku, VIII Governu Konstitusionál ho objetivu ba sidadaun hotu-hotu.

“Hanesan oportunidade moris saudavel, seguru no vida naruk,  asesu ba koñesimentu, teknolojia no inovasaun, asesu ba rekursu ne’ebé sufisiente hodi garante moris ne’ebé dignu,” nia relata.

Nia informa, Orsamentu ne’e mós fahe ba kategoria 19 ne’ebé maka reprezenta, primeiru lugar husi tetu orsamentu ne’e maka iha Ativus Finanseirus ne’ebé reprezenta 37%; segundu lugar husi kategoria ne’e maka reprezenta husi tetu orsamentu US$685.556.350 (Transferências Correntes), terseiru lugar ne’ebé maka okupa husi tetu orsamentu ne’e mak US$ 446.840.283 (Despesas com Pessoal) no Akizisaun dos Bens mak okupa kuartu lugar husi tetu orsamentu ho totál US$391.333.268.

Nia esplika, Orsamentu kategoria ida-ne’e reflete ba gastu não efisiente husi governu, ne’ebé maka governu ida-ne’e aprezenta. La oferese oportunidade ba kriasaun, ne’ebé bele ajuda hadi’a ekonomia iha nivel baze.

“Ita haree hamutuk took deskrisaun ita tabela ne’ebé maka iha kategoria 19, aneksu husi ne’e, bele haree hetan katak iha Akizisaun Bens kapital ka kapital Desenvolvimentu ninia alokasaun orsamentu ki’ik no lafó biban atu kria atividade laborál ne’ebé ho orientasaun ba melloria da vida ekonomika ema nian, bainhira ita ko’alia kona-ba kresimentu ekonómiku,” kata nia.

Nia afirma, ko’alia mós kona-ba oportunidade no ofertas, ne’ebé loke ka fó, 'procura' ka 'demanda' ne’ebé iha. Bainhira iha disparidade de fatias ne’e, lori mós konsekuénsia ba mudansa ne’ebé hakarak atinje iha vida sósiu-ekonómiku país ida-ne’e nian.

“Bankada FRETILIN hakarak fó nafatin ninia apoiu ba VIII Governu Konstitusionál ba Lei OJE 2023, tanba Estadu presiza osan hodi halo dezenvolvimentu ba rai ida-ne’e. Maski dezafiu barak maka Governu ida-ne’e hasoru, ne’ebé ho partidu FRETILIN ba viabiliza, susesu lubun ona maka atinje,” katak nia.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31