CNRT Konsidera OJE 2022 Laiha Efeitu ba Dezenvolvimentu Featured

By Aquino Gomes Novembru 11, 2022 265
Deputadu sira iha debate ba OJE 2023 iha faze jeneralidade, iha Parlamentu Nasional. Foto:Dok. Deputadu sira iha debate ba OJE 2023 iha faze jeneralidade, iha Parlamentu Nasional. Foto:Dok.

DILI: Bankada Congresso Nacional Reconstrução Timor-Leste (CNRT) iha Parlamentu Nasionál (PN) konsidera ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 ho montante billaun US$ 3.2 la efeitu ba dezenvolvimentu rai-laran.

Deputadu Bankada CNRT, Óscar de Araújo hateten, tama ba tinan dalima OJE mai iha Parlamentu Nasional no tinan ikus ba Governu viabilizadu submete proposta hodi husu Parlamentu Nasional atu diskute, tetú no aprova.

Governu viabilizadu propoin OJE ho montante billaun US$ 3,16 ho razaun klásiku atu finansia mákina estadu, estimula mobilizasaun reseitas doméstika, hasa’e atividade ekonómiku sira no garante bem-estar povu ho karáter inkluzaun sosiál, maski faktu hatudu kontratriu iha tinan hirak ikus ne’e.

“Iha tinan 2022, Governu viabilizadu aprezenta orsamentu jerál estadu ho karater urjénsia ne’ebe mai ho montante billaun $3,2, infelizmente governu viabilizadu laiha kbiit atu ezekuta orsamentu, nune’e dezenvolvimentu iha ita nian rain la la’o, laiha konstrusaun infraestrutura bázika foun, setór saúde hasoru problema barak, laiha atividade signifikativu iha setór agrikultura, setór edukasaun laiha mudansa no governu viabilizadu nia kapasidade limita de’it ba iha programa fahe osan tanba deit atu kumpre promesa polítika iha palku kampaña nian,” dehan  Óscar, iha Parlamentu Nasionál, Kuarta (9/11).

Nia sublina, Governu viabilizadu aloka tokon US$ 460 ba iha kapitál dezenvolvimentu iha orsamentu tinan 2022, maibé ezekuta de’it 17% ka tokon US$ 77. Taxa ezekusaun ne’ebe ki’ik ne’e afeta ba iha ekonomia rai laran, tanba povu la sente benefísiu direta husi dezenvolvimentu.

“Timor-Leste nia ekonómia depende ba despeza públiku, katak despeza governu nian maka sai rendimentu ba setór privadu, no ba iha povu ordináriu sira, nune’e bele estimula kresimentu ekonómika família nian, maibe ida ne’e la akontese tanba governu mai ho retórika foun,” nia informa.

Óscar hatutan, governu foku liu-bá kualidade ezekusaun, la’os kuantidade ezekusaun. See nune’e, tanbasá governu viabilizadu husu orsamentu ho montante boot ne’ebé foti liu RSE Fundu Petrolíferu nian maibé laiha kapasidade atu ezekuta hodi uza retórika oioin atu taka governu viabilizadu nia inkapasidade no inkompeténsia.

Tanba Objetivu prinsipál husi rúbrika kapitál dezenvolvimentu maka atu estimula dezenvolvimentu, kria oportunidade ba servisu, no hasa’e ekonómia iha baze, atu nune’e bele estimula kreximentu ekonómiku iha rai laran, maibé ho ezekusaun kapitál dezenvolvimentu ne’ebé ki’ik maka hamosu implikasaun negativu.

“Hanesan kondisaun infraestrutura bázika pior liu tiha fali antes Governu viabilizadu kaer ukun, estrada sira ne’ebé aat seidauk hadi’ak, irrigasaun no mota ne’ebé bee sobu iha tinan 2021 kontinua aat, povu kontinua halerik ba governu atu harii ponte no estrada, estrada iha kapitál Dili taka de’it ho simente no aat liu, balun taka de’it ho rai hanesan iha estrada protokolu Prezidente Nicolau Lobato, laiha manutensaun ba estrada sira ne’ebé eziste ona,” tuir nia.

Óscar afirma, Bankada CNRT hakarak haree uitoan mós ba iha setór privadu sira ne’ebe oras ne’e hakiduk ba kotuk, Governu viabilizadu la konsidera importánsia husi setór privadu hanesan parseiru governu ni’an atu kontribui ba iha dezenvolvimentu.

Aliende ida ne’e Governu viabilizadu hamosu empreza públiku bar-barak, nune’e atividade sira hotu limita de’it ba iha empreza públiku ne’ebe finansia husi orsamentu jerál estadu, enkuantu setór privadu ne’ebé durante ne’e kria oportunidade servisu ba Timoroan iha setór konstrusaun no infraestrutura oras ne’e barak maka lulun biti, no balun sobrevive liu husi dalan sai distributor ba sesta bázika.

Ezemplu konkreta ne’ebé akontese maka ho kriasaun EDTL E.P. no BEE-TL E.P, Timoroan sira ne’ebé ho abilidade iha área eletrifikasaun no kanalizadór ka plumbing barak maka lakon oportunidade servisu tanba laiha setór privadu ka kompañia rekruta sira. Situasaun ida ne’e obriga Timoroan sira barak maka hili opsaun atu buka moris iha rai li’ur, hanesan ba Korea, Australia, inklui foti risku hodi ba buka moris iha nasaun Europeia ne’ebé oras ne’e enfrenta problema bo’ot iha Portugal.

“Bankada CNRT lamenta tebes ho situasaun sira hotu ne’ebé temi ona liubá, para aleinde foti osan bo’ot maibé laiha kapasidade atu ezekuta, Governu viabilizadu ida ne’e mós laiha seriedade atu hare ba futuru ekonomia Timor-Leste nian,” nia relata.

Nia afirma, mina no gás iha kampu Greater Sunrise ne’ebé sai esperansa ba fonte reseita Fundu Petrolíferu nian to’o ohin loron laiha sinál ruma atu dezenvolve. Governu viabilizadu la aloka orsamentu ba projetu Tasi-Mane no laiha polítika klaru kona-ba vizaun katak ho indústria petroleu iha Tasi Mane maka sei garante Timor-Leste nia sustentabilidade fiskál, no kria oportunidade servisu ba Timoroan sira iha setór hotu-hotu.

Tanba indústria petróleu iha Tasi-Mane sei hamosu efeitu multiplikador. infelizmente, Governu viabilizadu laiha liu vizaun ba poténsia ekonómiku ida ne’e, no malirin lós ka kuaze atu ignora tiha polítika kriasaun indústria petroleu iha Timor-Leste.

Nia saliena, envezde halo investimentu ba iha setór potensiál indústria petroleu nian atu garantia sustentabilidade fiskál ba futuru, Governu viabilizadu kesi fali tali iha povu nia kakorok hodi introdús medida hasa’e impostu ba sasán sira ne’ebé importa mai Timor-Leste.

Maibé Governu viabilizadu nia polítika hasa’e impostu ne’e sei afeta direta ba Timoroan sira ne’ebé halo negósiu fa’an karreta no motor, loja no kios ke sira ne’ebé fa’an bebida hanesan fanta, coca-cola, sprite, masin midar, no liu-liu sei difikulta liután kapasidade kompra husi povu ki’ik sira ne’ebé oras ne’e susar tiha ona tanba laiha rendimentu permanente.

Nia reforsa, haree ba ezekusaun OJE 2022 ne’e, iha inísiu fulan-Novembru 2022, tinan fiskál atu remata, maibé ezekusaun real orsamentu foin mak atinzi billaun $1,2, reprezenta 38% husi totál orsamentu billaun $3,2.

“Bankada CNRT nota momoos katak dezenpeñu governu ne’e hatudu kapasidade mukit tebes,  kapasidade governu la reflete husi espirítu proposta ne’ebé ho karáter urjénsia ba programa bain-hira governu submete orsamentu retifikativu mai iha PN iha fulan-Maiu 2022,” afirma nia.

Tuir nia, Parlamentu Nasionál aprova orsamentu ho lufu-lafu maibé Governu la hatene ezekuta, tinan atu remata maibé eskola no universidade seidauk iha liña internet tuir programa Governu nian, povu barak la asesu uma kbiit laek, estudante melhores seidauk hetan bolsos estudus, populasaun barak seidauk simu sesta bázika, aulas eskolas la hadiak, laiha programa eskola ba uma (home schooling), fatin balun povu mak harii ai-rin eletrisidade, estradas no ponte ne’ebé hetan estragus iha kalamidade iha tinan 2021 la hadiak, populasaun sei halerik bee-moos, no problema bázika barak tán.

“Besik tinan fiskál remata, maibé ezekusaun seidauk to’o metade (50%) husi alokasaun orsamentu ne’ebé ita aprova iha ne’e. Kestaun inkapasidade Governu iha ezekusaun ne’e tanbasá? Bankada CNRT hare katak, governante sira laiha duni kapasidade ka la komprende ninia Programa no Orsamentu rasik,” nia fundamenta.

Iha fatin hanesan, Deputadu Bankada PLP, Noe da Sillva Ximenes hatete, iha loron 7 novembru 2022 konforme dadus ne’ebe hatudu iha portal transferensia hatudu taxa ezekusaun ba OJE Retifikativu atinji ona 41.7 %,

“Bankada PLP nafatin depozita ninia konfiansa tomak ba oitavu governu Konstitusional katak antes tinan fiskal ida-ne’e remata, taxa ezekusaun OJE refere sei atinji persentazen ne’ebe ideal no bankada PLP mos aposta nafatin ba Governu ninia prinsipiu ida ne’ebe dehan oitavu governu Konstitusional la prekupa deit ba taxa ezekusaun OJE ne’ebe tenke bo’ot maibé prekupadu liu maka ba rezultadu ezekusaun ne’ebé iha resposabilidade no fo sustentabilidade ba ita nia povu no ita nia nasaun nia moris,” tuir nia.

Nia informa, aposta mós ba kompromisiu estratejiku husi oitavu governu konstitusional ne’ebé garante sidadaun hot-hotu, liu-liu inkluzaun, hodi promove partisipasaun no kontribuisaun sosiedade  Timorense ninia tomak ba iha  dezenvolvimentu ida sustentabilidade Timor-Leste ni’an.

“Hanesan Oportunidade iha vida ne’ebe saudavel, seguru no vida naruk. Asesu ba konesimentu teknolojia no inovasaun. Asesu ba rekursu sufisente atu garante vida ida ne’ebe dignu,” nia fundamenta.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31