Myanmar Espulsa Diplomata Timor, Husik Myanmar Tarde Liu 1 Setembru Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Agostu 27, 2023 874
Militar Myanmar. Foto: Google. Militar Myanmar. Foto: Google.
Myanmar expulsa diplomata Timor nian tamba la simu ho Timor nia pozisaun kona-ba Myanmar.
Junta Militar Myanmar hatun ordem atu expulsa encarregado de negócios Timor-Leste nian tanba la simu ho pozisaun husi Timor nian ne'ebé foin lalais ne'e autoridade timoroan sira halo iha nasaun ne'e.

 “Ministériu Negósiu Estranjeirus lori Governo República União Myanmar nia naran husu ba encarregado de negócios embaixada RDTL nian Señor Avelino Fernandes Ximenes Pereira, atu husik Myanmar tarde liu to’o loron 01 fulan setembro”, hatete iha nota diplomasia husi Myanmar ne’ebe Lusa hetan acesso.

Hatan ba ne’e Prezidenti RDTL José Ramos Horta, konsidera katak Timor-Leste tenki sente orgullu tanba expulsaun ne’e hanesan resposta ida hosi defesa ba direitus humanus.
“Iha situasaun ne’e ita sente orgullu tebes. Ba aktus ne’ebe koerente ba denúnsia golpe militar no denúnsia ba krime grave kontra umanidade, nune’e, expulsu refere sai hanesan motivu ida hodi ita orgullu”.
Xefe Esatdu afirma katak Timor-Leste kontinua apoia pozisaun ASEAN ba esforsu no organizasaun hodi rezolve situasaun iha Myanmar.
“Timor-Leste la iha pozisaun ne’ebe la hanesan ho ASEAN hodi kondena golpe militar, massakre no populasaun sivil, feto no labarik. No Militar sira mak responsável ba krime umanidade iha Myanmar no Putin mak responsável ba krime kontra umanidade iha Ukrânia”, nia hateten.
“Iha kestaun ne’e, ha’u akonsella atu hamutuk ho ita nia forsas ho konsesu ba ASEAN, apoia ASEAN iha buat hotu ne’ebe ASEAN presiza no buat hotu ne’ebe konkorda atu halo”, nia afirma.
Iha nota páginas rua, junta militar aponta ba aktus barak ne’ebe komete husi autoridade timor nian, inklui referênsia ba situasaun iha nasaun husi Prezidenti timor nian, José Ramos Horta.
Afirma mos katak iha deklarasaun Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, iha loron 03 agostu hateten katak Timor-Leste la bele adere ba ASEAN se organismu rejional la bele buka solusaun ba konflitu iha Myanmar.
"Bainhira nia mak Primeiru Ministru, sei la tama ba ASEAN se ASEAN la konvense junta militár, hodi hetan solusaun ida. Ita demokrasia. Ita bele iha problema, maibé la iha golpe Estadu, iha respeitu ba eleisaun prezidensiál no parlamentár, hatudu ba mundu katak ita iha kultura demokrátiku ida," Xanana Gusmão hateten iha altura ne’eba.
Komentáriu hirak-ne'e lori Governu Myanmar konvoka encarregado de negócios halo votu protestu iha loron 15 agostu.
"Primeiru-Ministru nia deklarasaun ne'ebé imprudenti no la-responsavel la'ós de'it perigu atu mantein relasaun bilaterál entre Myanmar no Timor-Leste, maibé mós barak liu mak ignora atake violénsia kontinua husi grupu Governu Unidade Nasional (NUG)," temi iha nota loron 25 Agostu.
Iha nota ne'ebé hanesan husi Governu Myanmar, salienta mós hanesan razaun atu expulsa diploma timor nian, tanba reprezentante sira husi NUG hetan konvite atu simu Governu foun no atu hala'o sorumutuk entre Jose Ramos Horta, no reprezentante sira husi grupu ne'e hodi kontra golpe militár iha nasaun ne'e.
Iha sorumutu ASEAN nian iha fulan Maiu, Prezidenti Indonezia rekoñese hodi ASEAN nia naran katak la iha progresu atu hapara konflitu iha Myanmar, hodi renova sorumutu organizasaun rejionál apela atu hapara violénsia iha nasaun refere.
Ha'u tenke hatudu laran-moos. La iha progresu signifikativu iha implementasaun konsensu pontu lima," dehan Joko Widodo iha sorumutu da-42 ASEAN nian.
Widodo refere ba planu dame ida-ne'ebé prepara ona iha tinan 2021 husi Estadu-membru nain sanulu husi organizasaun ne'e no junta militár Myanmar nian, ne'ebé husu atu hapara kedas violénsia no diálogu entre parte sira iha konflitu, liuhusi mediasau nne’ebe ASEAN haruka ba.
Junta militár rejeita atu foti medida sira atu kumpre akordu ida-ne'e, hodi nune'e ASEAN bele esklui lider militár ne’ebe partisipa iha enkontru organizasaun nian.
Semana ida-ne'e, membru Konsellu Seguransa Nasoins Unidas nian - ho esesaun husi Xina no Rusia - kondena violénsia no mate sivíl sira-nian iha Myanmar (antiga Birmânia).
Maioria nasaun 15 ne'ebé hola parte iha Konsellu Seguransa husu tan ba junta militár atu hapara atake sira-ne'e, atu hasai líder, Aung San Suu Kyi, no atu respeita direitus umanus.
Iha deklarasaun konjunta ida-ne'e, lamenta katak "progresu ne'ebé sufisiente" seidauk rejista iha implementasaun rezolusaun Konsellu Seguransa dahuluk nian kona-ba Myanmar ne'ebé aprova ona iha fulan Dezembru.
Fo hanoin mos katak, iha fulan juñu iha Korea Sul, Eis Sekretariu-Jeral ONU Ban Ki-moon husu ba Prezidenti Timor-Leste atu fo presaun, diretamente no liuhusi ASEAN, hamutuk ho rejime Myanmar nian, atu aseita implementasaun proposta dame rejionál.
"Hau hein katak ASEAN bele halo presaun maka'as liután. Ema sei kontinua terus nato’on. Ha'u husu ba imi, Sr. Prezidente, katak imi mós koko atu halo pressaun liuhosi ASEAN," Ban Ki-moon hateten ba José Ramos-Horta.
Pedidu ne'e hato'o iha sorumutu badak ida husi Ban Ki-moon ho José Ramos-Horta hodi loke edisaun 18 husi Fórum da Dame no Prosperidade Jeju nian.
"Iha misaun ida-ne'ebé difisil tebes ba ASEAN, no ha'u hatene katak nasaun oin-oin sente frustrasaun ho assuntu ida-ne'e," Ramos-Horta hateten katak hafoin enkontru ne'e, susar atu konsidera intervensaun direta ho soldadu sira husi Myanmar.
Rate this item
(0 votes)
Last modified on Segunda, 28 Agostu 2023 20:12

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31