MSSI Prontu Promove Feto Sai Lideransa Featured

By Agustino Gama Novembru 10, 2022 280
Ministeriu Solidariedade Sosial no Inkluzaun (MSSI), selebra Loron Nasional Feto Timor-Leste ho nia tema “Feto Prontru Lidera,” no ninia sub-tema “Feto MSSI nia lideransa sei hamorin dezenvolvimentu Inklusivu. Foto:Media Gab MSSI. Ministeriu Solidariedade Sosial no Inkluzaun (MSSI), selebra Loron Nasional Feto Timor-Leste ho nia tema “Feto Prontru Lidera,” no ninia sub-tema “Feto MSSI nia lideransa sei hamorin dezenvolvimentu Inklusivu. Foto:Media Gab MSSI.

DILI: Ministeriu Solidariedade Sosial no Inkluzaun (MSSI), selebra Loron Nasional Feto Timor-Leste ho nia tema “Feto Prontru Lidera,” no ninia sub-tema “Feto MSSI nia lideransa sei hamorin dezenvolvimentu Inklusivu”.

Enkuantu, selebrasaun ne’e hala’o iha salaun MSSI, Kaikoli, kinta ne’e (10/11).

Bazeia ba Dekretu lei Nú. 17/1/3 2005, Parlamentu Nasionál deside, loron 03 fulan Novembru nudar loron ba feto Timor-Leste.

Tuir lolos selebrasaun ne’e hala’o iha loron 03 fulan Novembru maibé tanba ho ferias ne’ebé iha adia ba loron 10 fulan Novembru tinan 2022.

Ho nune’e, iha selebrasaun ne’e MSSI konvida mós Reitor Universidade da Paz, Adolmando Soares Amaral no Eis Ministra MSS, Maria Domingas Fernandes Alves (Micato), hanesan oradora husi perspektiva politika iha ámbitu selebrasaun ida ne’e.

Iha selebrasaun ne’e, orador sira koalia mós kona-ba oinsa atu promove feto ida atu sai lideransa iha instituisaun ida nian.

Aleinde, koalia mós kona-ba preparasaun no envolvimentu feto iha luta to’o liberta.

Diretór Jeral Administrasaun Finansas, Rui Manuel Expostu, hatete, Timor-Leste hatudu ona, laos deit iha MSSI, maibé kuaze instituisaun hotu  tau ona importansia ba Igualdade Jeneru, tanba feto mak sai papel importante ba dezenvolvimentu inklusivu.

Nia dehan, agora dadaun feto hahú hetan ona oportunidade iha instituisaun hotu, hahú husi Parlamentu Nasionál (40%), Membrus Governu-Exekutivu (15%), no seluk tan.

“Ohin Ministériu Soliedariedade Sosial selebra loron nasional feto, tanba tuir lolos loron ne'e monu iha 03 Novembru, maibé tanba feriadu ba loron matebian, entaun la konsege selebra, nune'e realiza ohin, tanba kada tinan ita sempre selebra loron feto nian,” dehan

Nia hatutan, iha selebrasaun ne'e, MSSI envolve mós parseiru  dezenvolvimentu sira inklui parseiru sira ne'ebé servisu iha área soliedariedade sosial nian.

Tan ne’e, MSSI konvida feto maluk hotu inklui komunidade LGBTI atu servisu hamutuk hodi kontribui no halo mudansa ba sosiedade ninia moris ho di’ak liu tan iha futuru.

Iha fatin hanesan, Eis Ministra MSS, Maria Domingas Fernandes Alves (Micato), hanesan oradora husi perspektiva politika iha ámbitu selebrasaun ida ne’e hato’o, homenajen ba heroina sira hotu, hanesan Maria Tapo ho nia maluk sira seluk, tanba ho sira nia domin, sakrifísiu no mate ba rai ida ne’e mak ohin loron nasaun ne’e bele hetan ukun rasik-an.

“Haree ba prespektiva politika katak, hahu husi ukun-an to’o ohin loron feto barak mak hetan ona oportunidade iha instituisoens estadu nian, maibé presiza nafatin unidade no komunikasaun ne’ebé mak di’ak atu bele halo buat ruma ne’ebé di’ak liu tan ba ita nia konstrusaun estadu ida ne’e. Feto Labele sai hanesan instrumentu ba projeitu maibé uza kapasidade ne’ebé iha hodi kontribui ba nasaun”, katak Micato.

Entretantu, Magnífiku Retór UNPAS, Adolmando Soares Amaral, hanesan mós oradór husi perspektiva akademiku husu ba feto sira atu prepara-an, liu-liu ba kapasidade intelektuál no kapasidade manajeriál, maibé ho ida ne’e deit la to’o, presiza involve-an iha vida politika atu bele hetan oportunidade.

“Bainhira ita bo’ot sira hetan ona oportunidade, tenke iha responsabilidade no iha fuan ba povu no rai ida ne’e, hodi nune’e bele kontribui ho di’ak no muda sosiedade nia moris ho di’ak liu tan,”nia dehan.

Tuir Adolmando katak, Feto Timor-Leste prontu ona atu lidera, maibé oportunidade mak la iha.

Enkuantu, iha sebrasaun ne’e, hetan partisipasaun husi funsionariu sira husi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun-MSSI hamutuk ho instituisoens tuteladas hanesan Institutu Nasionál Seguransa Sosiál-INSS, Institutu Nasionál Kombate HIV-SIDA (sigla portugés-INCSIDA), Institutu Nasionál Defesa ba Direitus Labarik (Sigla Portugés-INDDICA) no Sentru Nasionál Reabilitasaun (Sigla Portugés-CNR) inklui parseirus sira.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31