Mindelo no Istoria Jerasaun Ida Featured

By Cristina Ximenes Janeiru 04, 2022 678
Estatua Saudozu Nikolau Lobato. Foto: INDEPENDENTE. Estatua Saudozu Nikolau Lobato. Foto: INDEPENDENTE.

IHA 31 Dezembru tinan 1978, oras hirak molok tama iha tinan foun, Timor-Leste lakon nia Komandante boot ida ne’ebé iha domin no dedikasaun boot tebes atu defende rai no povu maubere husi nasaun seluk ninia hanehan. Nia mak Prezidente Nicolau Lobato.

Iha fatin kiik ida ne’ebé lokaliza iha area Turiskai, Munisipiu Manufahi, Nicolau hamutuk ho aswain lubuk ida lakon sira-nia vida.

Iha laletek ida ne’ebé hanaran Fatusana, iha aldeia Binani, Suku Mindelo, Postu Administrativu Turiskai, Munisipiu Manufahi, Nicolau Lobato hetan tiru husi militar Indonezia.

Iha loron 31 Dezembru 1978, la’os de’it Nicolau Lobato mak lakon nia vida maibé iha mós membru FALINTIL lubuk ida mak hakotu sira-nia viajen moris iha fatin refere.

Atu rekoñese sakrifisiu boot husi aswain sira, estadu Timor-Leste deside ona loron 31 Dezembru sai nu’udar loron Eroi Nasionál.

Iha 31 Dezembru 2021, Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo liu husi komemorasaun loron Eroi Nasionál iha Rotunda Nicolau Lobato, Komoro, fó sasin balun kona-ba Nicolau Lobato.

“Iha tinan 1978, ho de’it otas 32, ita-nia aswain Nicolau Lobato mate iha kampu bataila, ho onra no glória! Iha Mindelo, Postu Administrativu Turiskai,” dehan Lú Olo, Sesta (31/12/2021).

Xefe Estadu ne’e hatete, Nicolau Lobato realiza duni ninia komprimisiu katak nia sei mate ho kilat iha liman.

“Nicolau kumpre nia kompromisiu ne’ebé nia fó hatene tinan tolu antes ‘ha’u sei mate ho kilat iha liman’, Lú Olo dehan.

Iha momentu ne’ebá, Lú Olo dehan, maske inimigu haleu metin no halo atake maka’as tebes, maibé Prezidente Nicolau ho aswain sira seluk reziste ho barani no determinasaun to’o mate.

Tuir Lú Olo, nu’udar ema bele haree lalais de’it akontesimentu sira iha tinan kotuk maibé nu’udar nasaun iha dever atu haree klean liu tan pasadu tomak foin liu ba atu hatene mai husi ne’ebé no oinsá loos mak hametin an ohin loron.

“Bainhira hatene klean istória tomak, valoriza kedas pasadu no hatene tanba sa importante tebes hatene abut no mós maluk sira, feto no mane, ne’ebé husik hela sira nia ain-fatin no kontribui ba hakerek ita-nia istória koletiva, nu’udar Povu ida ho identidade rasik, livre no independente.”

“Bainhira tetu klean istória luta organizada  hahú iha 1974, haree kedas saída mak Nicolau Lobato halo iha prosesu proklama independénsia Timor-Leste no saída mak nia halo hodi hametin rezisténsia  Povu  nian hasoru forsa boot ida ne’ebé tama no okupa Timor-Leste.”

“Tanba ne’e, Xefe Estadu hakarak lori kompatriota sira hotu, liu-liu jerasaun foinsa’e, atu   kompreende tanbasá Nicolau Lobato sai figura boot ida ne’ebé Povu hadomi, biar nia lidera luta libertasaun nasional durante  períodu badak ida.”

Istoria no sasin PR Lú Olo kona-ba Nicolau Lobato

Ohin loron país soberanu no independente, ho rekoñesimentu husi komunidade internasionál. La to’o tinan ualu nulu liubá, país ida husi Europa mak okupa hela territóriu tomak. País ida husi Ázia mós tama mai ho forsa militar boot no hetan jenosídiu dahuluk iha istória. Ita mós sai vítima ba Segunda Guerra Mundiál.

Hafoin Segunda Mundiál ramata, Portugal ukun fali Timor Leste. Sira fila hafoin tinan tolu nulu akontese levantamentu Manufahi lidera husi Dom Boaventura. Durante tempu kolonizasaun portugueza, liu husi situasaun oioin maibé la lakon identidade, nu’udar timoroan.  La muda tanba identidade ne’e la’ós harii iha loron ida ka rua, maibe iha tempu naruk.  Jerasaun tuituir malu mak hametin babeibeik. Tebes duni katak tempu la sobu  buat  ne’ebé harii ho tempu. Identidade ida ne’ebé ita harii metin durante tinan atus ba atus mak tanen kapasidade rezisténsia atu hasoru no hakaat difikuldade ne’ebé de’it iha luta libertasaun nasional.

Tinan tolu nulu hafoin jenosídiu dahuluk, liu tan husi jenosídiu daruak molok konkista independénsia. Ho abut istóriku ida ne’ebé naruk no klean, iha dever atu hahú hanoin oinsá harii futuru.  Maibé atu harii futuru ne’e tenke koñese no valoriza pasadu. Tenke koñese Eroína no Erói sira, sira bele no tenke sai fonte inspirasaun ba hotu-hotu. Sira mak matadalan ba futuru ida ne’ebé hotu-hotu hakarak harii.

Nune’e, eroína no Erói sira husik hela  sira-nia ain fatin. Liu husi sira-nia hahalok no hanoin sira husik mós marka iha hotu-hotu nia vida, sira hatudu mós dalan ba futuru.

Husi família ho valor kristaun, Nicolau halo nia estudus iha Soibada, iha koléjiu ida ne’ebé  nia aman, Narciso simu formasaun nu’udar professor katekista. Kontinua nia estudus iha semináriu Dare no iha ne’ebá mak nia haklean liután ninia valor no konviksaun. Iha nia moris iha tempu badak, Nicolau hatudu ninia kualidade, nu’udar ema ho vontade di’ak, estudiozu, dixiplinadu, determinadu no abnegadu; ema ida umilde ne’ebé gosta aprende husi kompatriota sira seluk no prontu atu fó nia an tomak ba kauza justa.

Nicolau Lobato kaer hela kargu nu’udar Prezidente FRETILIN, Prezidente Repúblika no Komandante en Chefe FALINTIL bainhira tiru malu ho inimigu no mate iha 31 dezembru 1978. Ninia esperiénsia nu’udar asu’uain no líder haklean liután ninia konviksaun patriótika hahú durante períodu kolonizasaun portugeza. Nicolau Lobato husik ninia legadu eskritu ne’ebé fó-sai ninia fiar tomak ba Povu. Nicolau mak hatete lia fuan murak “A nossa Vitória é uma questão de tempo”. Nia fiar Katak loron ruma sei manán, manán duni biar lori tempu naruk. 

Husi vida Prezidente Nicolau Lobato no husi eroína no erói sira, ida-idak bele hasai lisaun balun katak asu’uain ida-idak  iha korajen atu afirma-an,  iha korajen atu hasoru adversidade, iha korajen atu reziste. Ho rezisténsia metin husi ida-idak ne’e, mak Povu kaer metin no ba bei-beik, iha sira nia fuan, vitória. 

Husi períodu istóriku 1975-1978, bele hasai mós konkluzaun ida tan. Operasaun serku no anikilamentu halo beibeik husi inimigu destrói sektor polítiku militár hot-hotu. Bases de Apoio rahun, maibé durante períodu istóriku Bases de Apoio nian mak espíritu patriótiku hametin liután, ho vontade  no  determinasaun atu  reziste to’o mate. Xefe Estadu bele hatete katak identidade hametin liután, hatuur-an nafatin nu’udar timoroan.

Ho lisaun sira  ne’ebé ita aprende husi esperiénsia moris iha Bases de Apoio  mak  Rezisténsia konsege organiza-an fila fali, ho asu’uain feto no mane sobrevivente sira,  lidera husi Xanana Gusmão, no  nune’e, ita konsege kaer metin nafatin Povu nia mehi atu reziste no kontinua luta to’o manán.

Besik ona tinan rua nulu mak restaura independénsia. Iha 20 Maiu tinan oin mai, sei selebra aniversáriu restaurasaun independénsia ba dala rua nulu no rekoñesimentu husi komunidade internasionál ba Repúblika Demokrátika Timor-Leste.

Maibé, bee-sae no krize sanitária hatudu  mós ita-nia  pontu fraku barak. Frakeza ida mak la hatán lalais ba problema sira ne’ebé mosu derrepente  tanba seidauk iha kapasidade natoon ba halo  planeamentu no organizasaun.

Tanba hatene katak Timor sei hasoru problema boot liután, iha razaun natoon atu tuur hamutuk no ko’alia ba malu. Ho diálogu sériu no responsável, hatuur ho respeitu ba malu no umildade, ho estudu klean ba problema sira hotu, ho vontade boot atu serví Povu no Pátria, Xefe Estadu  fiar katak ita bele prepara dadaun futuru dignu ba jerasaun tuir mai.  

Problema sira ne’e umanidade tenke rezolve. Konflitu sae liután no la’ós ho violénsia mak hetan solusaun metin ba tempu kleur.

Entretantu, Prezidente Repúblika Fracisco Guterres Lú Olo apela ba diálogu klean, ba respeitu ba malu, atu hot-hotu pratika umildade hodi bele aprende husi hothotu. Timor-Leste presiza ida-idak no ita hotu. Ho responsabilidade no matenek ida-idak nian, harii dadaun futuru País nian. Ho nune’e de’it, mak respeita Nicolau Lobato nia sakrifísiu no eróis no mártires sira hotu halo.

“Ita tenke tanen as sakrifísiu husi ita nia erói no mártir sira. Ho  respeitu tomak ba obra ne’ebé ita nia mártir no erói sira halo mak ha’u fiar katak ita preparadu atu hasoru dezafiu ne’ebé sei mosu iha tinan sira tuir mai,” dehan Xefe Estadu ne’e.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31