MF Konsidera Hasa’e Taxa Impostu La Afeta ba Ema Kiak Featured

By Aquino Gomes Novembru 14, 2022 338
Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes. Foto:Media Gabineti MF. Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes. Foto:Media Gabineti MF.

DILI: Planu governu konstitusional daualu hodi hasa’e taxa impostu ba veikulus, masmidar, tabaku no bebidas sei la afeita ba ema kiak sira.

Deklrasaun ida ne’e hato’o husi Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes, relasiona ho preokupasaun husi deputadu kona-ba hasa’e taxa importu.

Ministru Rui hatete, atu hasa’e reseita domestiku tenke aumenta impostu.

“Tantu ida ne’e mak kestaun ida ne’ebé ita tenke tau hamutuk, hanoin hamutuk, tanba ida ne’e mai importante ba ita hotu,” dehan Ministru Rui, iha  Parlamentu Nasionál, foin lalais ne’e.

Ministru Rui informa, reseitas domestika aas liu iha istoria  Timor-Leste dezde restaura independensia mak iha tinan 2016 ho millaun $200,005 no 2017 kobre millaun $189,002.

“Se ita haree fila fali iha 2018, tinan ne’ebé defisil moris ho duadesimál nia sa’e millaun $192,004, iha 2019 tuun uituan millaun $189, maibé iha 2020 nia sa’e fila fali millaun $192,004, ida ne’e mak ita-nia reseitas domestikas,” katak nia.

Iha tinan 2021, Rui dehan, TL nia reseitas sa’e ba millaun $187,007, signifika iha tendensia sa’e, maibé neneik la halimar. Tanba ne’e presiza estimula tane ekonómia atu sa’e maka’as liu tán.

“Husi Janeiru to’o 30 Outubru 2022, reseitas domestika sa’e millaun $135,004, espera katak bele ultrapasa projesaun sira ne’ebé mak halo tiha ona.”

“Maibé deputadu sira atu fó hanoin katak impostu ne’ebé oitavo governu propoin mai Parlamentu Nasionál la afeta ba ema kiak, impostu ida ne’e tau ba importasaun veikulus, importasaun veikulus, ida ne’e mak ita-nia taxa impostu hasa’e 2% ba 5%, see mak atu sosa karreta, ema ne’ebé ke iha osan, ita mós taxa impostu ba masin-midar no mós taxa ba água sakuradas, signifika katak coca cola, sprite, Fanta, buat sira ne’e, la’ós taxa ba bee, buat sira ne’ebé estraga saúde públika ida-ne’e mak governu atu hatama impostu ida ne’ebá,” dehan nia.

Aleinde impostu ba bebidas  hirak ne’e, nia hatutan, governu mós hakarak hasa’e impostu tabaku.

“Tanba tabaku ne’e estraga saúde públika, ita halo tiha ona simulasaun iha Ministériu Finansas kona-ba impaktu bainhira ita hasa’e tarifas alfanegarias no mós impostu mak iha ne’ebá, hatudu katak husi 2,5% ba 5% mak nia rendimentu bele to’o millaun $7,5, hau hanoin ne’e osan ne’e bele kontribui ba ita-nia reseitas,” katak nia.

Rui hatutan, entermus impostu ba konsumu seletivu, governu halo simulasaun, purezemplu ho tabaku bele fó reseitas ba estadu millaun $11 kada tinan, maibé haree ema barak mak fuma bele to’o millaun $19.

“Purtantu ida ne’e mak nia afeitu, depende ba ita see hakarak kontinua proteze ita-nia konsumidór sira tabaku nian, ha’u hanoin ida ne’e mak importante atu ita tau enkonsiderasaun,” nia dehan.

Molok ne’e, Deputadu Parlamentu Nasionál  (PN) preokupa ho desizaun Governu hasa’e taxa impostu masi-midar, bebidas, tabaku no karreta ho razaun sei  fó pezu ba populasaun nia kapasidade atu sosa.

Prezidente Komisaun C  (Finansas Publikas), Maria Angelica Rángel, la konkorda governu hasa’e taxa impostu iha rai laran.

“Ha’u pesoál la konkorda ho atu tau taxa, tanba ha'u nia esplikasaun ka deklarasaun  hanesan iha komisaun C, ha'u haree kona-ba kategoria orsamentu billaun $3.1 katak laiha balansu, maibé ha'u temi artigu finanseiru iha biliaun 1.1, no agora iha akizasaun kapitál ne'e mak okupa kuartu lugar husi tetu orsamentu jerál ne'ebé mak iha, signifika katak osan atu halo investimentu produtivu ne'e laiha komú ke ita ba hasa'e taxa para fó pesu ba ita nia ema sira laiha kapasidade de kompra,” dehan nia, iha parlamentu Nasionál, ambitu diskusaun OJE 2023, iha Parlamentu Nasionál, Kuarta (9/11).

Deputada Angelica dehan, tanba de'it atu hasa'e reseita estadu nian, hodi fó prezuiju ba populasaun sira-ne'ebé laiha kbiit. Maske bele hasa'e reseita husi ne'ebá maibé labele responde despeza pesoál kategoria ne'ebé agora daudaun prezente terseira lugar husi Orsamentu ida-ne'e.

"Ita atu fó todan ba se, ita laiha produsaun rai laran no ita laiha indústria, hasa'e ne'e se mak atu sai vitima ba iha kapasidade de kompra ne'ebé mak aas, muito bem sigarru, tua ha'u bele konkorda , maibé bee sira-ne'e kuitadu, se ita hakarak halo taxa boot ba bee sira ne'e rasik ne'e komunidade sira atu labele sosa, ita halo regulamentu ida para hapara importasaun mai husi rai li'ur, ita tenke sosa produtu ne'ebé ita nia ema sira halo iha ne'e,” tuir nia.

Nia haktuir, daudaun ne'e orsamentu seidauk aprova iha área rural sira-ne'ebá folin nesesidade bázika sira kontinua sa'e. Se aprova tan ida-ne'e sei sa'e liután.

Tanba ne'e, tuir nia tempu agora la'ós oportunidade hodi hasa'e taxa impostu ba sasán importasaun iha merkadu.

Iha fatin hanesan, Deputada Bankada CNRT, Carmelita Caetanno Moniz hatete, hasa'e taxa impostu ne'e mak hamosu efeitu negativu hanesan sasán folin sa'e ninia implikasaun ba populasaun sira iha área rurál.

“Iha situasaun ida ne'ebé sasán folin sa'e la apropriadu no laiha lojika hasa'e impostu, rua, hasa'e reseita domestika maibé ita nia povu moris susar aat liu, tanba inflasaun sa'e,” tenik nia.

Nia relata, teoria ne'ebé hato'o husi Ministru Finansas, Rui Gomes ne'e laiha sentidu no la vale tanba haree husi parte ida de'it no pior liu kompara ho nasaun sira seluk ne'ebé avansadu.

Tanba tuir dadus balun katak númeru kiak iha Timor Leste kuaze 42%, malnutrisaun 47.1%, seguransa ai-han 36% no difisi fiskál 40%. Tanba ne'e, labele kompara ho nasaun sira ne'ebé avansadu.

Molok ne’e, Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes hateten,  iha alterasaun  balun ne’ebé  governu introdus  ona.

“Purezemplu impostus ba tabaku ne’ebé iha tinan ida ne’e ita propoin $50 kada kilo-grama ita propoin atu sa’e ba $100  kada kilo-grama, ida ne’e sei kontribui ba reseitas domestika no mos sei proteze ita nia sidadaun sira nia saúde,” dehan nia.

Ministru Rui Gomes dehan,  komparasaun  karik Timor-Leste nia impostu  ida ne’e sei kiik se purezemplu kompara ho Autstrália kada kilo-grama $1.540, Singapura  $304 kada kilo-grama no Indonézia kada kilo-grama $38  to’o $344, maibé deputadu sira se karik hakarak hasa’e to’o $300 kada kilo-grama, governu sei simu ho kontente loos.

Nia haktuir, Governu mós aplika impostus ba karreta sira-ne’ebé  sei importa husi rai li’ur dadaun ne’e governu laiha diskriminasaun ba karreta ne’ebé nia presu aas ka kiik, purtantu apartir de karreta sira-ne’ebé nia presu rihun $2 ba leten, governu sei aplika 10%, karreta sira-ne’ebé rihun $5 ba leten, sei aplika 20%, karreta sira-ne’ebé rihun $5 ba leten sei aplika 30%, purtantu progresividade iha impostu karreta ida ne’ebé importa.

“Iha mós kestaun ida ne’ebé ita konsidera ida ne’e importante ba saude públika mak ita atu taxa impostu ida ba masin-midar no mós medidas sira ne’ebé sukaradas atu ita sei tau $1 kada kilo-grama no mós bebidas sukaradas ita sei  taxa $3 kada-litru,” nia relata.

Hasa’e taxa Masin-midar no bebidas nia informa,  ida-ne’e mós atu proteze nia sidadaun sira-nia saúde  no mós atu koerente ho mós goverrnu liuliu Ministériu Saúde nia programa ida-ne’ebé la’o dadaun ne’e.

“Atu hamenus konsumu masin-midar iha labarik sira, tanba ne’e  mak estraga ema nia saúde,” tenik nia.

Nia fundamenta, ho aumentu  impostu sira ne’e espera katak reseitas domestika ne’e sei sa’e husi millaun $153 ba millaun $174, purtantu signifika kresimu 13,8%.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31