Masakre Ida Koñesidu iha Mundu Maka 12 Novembru Featured

By Cristina Ximenes Novembru 14, 2022 1567
Masakre 12 Novembru tinan 1991. Foto:Google. Masakre 12 Novembru tinan 1991. Foto:Google.

DILI: Prezidente Repúblika, José Ramos Horta hateten, masakre ida koñesidu liu iha Mundu maka 12 Novembru 1991, tanba Max Stahl iha Timor no sira tane makaas frente esterna iha li'ur.

"Max Stahl iha Timor no sira seluk tan, sira nia imajen, sira nia hakerek tane maka'as ita nia frente esterna iha li'ur. Padre no madre sira ne'ebé fó sira-nia kontribuisaun makaas ba rai ida ne'e, maibé ita mós hanoin futuru hahú 1975 tinan besik meiu sékulu ona mak grupu, joven sira 12 Novembru hahú luta ida ne'e," dehan PR Horta, iha Santa Cruz, Sábadu (12/11).

Nia dehan, Saudozu Francisco Xavier do Amaral, Nicolau Lobato, Marí Alkatiri, José Luís Guterres, Rogeiro Lobato, Abilio Araújo sira idade 25. Balun hatete estudante la-huun-la dikin ne'e mak hahú luta ne'e, maibé sira ne'ebé haleu sira kuaze hotu-hotu estudante osan laiha no loos duni balun servisu laiha, joven sira ne'e mak hahú loke dalan.

Nia esplika, dalan ne'ebé naruk tinan 24, rihun ba rihun, balun mate iha luta, tanba kilat musan, bomba rebentu, iha fatin barak Timor Leste Matebian ne'eba, Vikeke Kraras, 7 Dezembru Portu Dili, balun tan mate ita nia liman rasik, mesmu iha funu laran, sei iha tempu atu halo funu buka malu.

Nune'e, rihun ba rihun ne'ebé mohut iha estrada ninin, monu iha ailaran laiha oportunidade atu familia hakoi sira. Prosesu ne'e ondra ba Kombatente sira ne'ebé mate, frente klandestina prosesu ne'e kontinua.

Tanba, laiha rai ida iha mundu ne'ebé koñese halo prosesu rekoñesimetu ba veteranu sira, rekoñesimentu ba hotu-hotu ne'ebé kontribui ba luta, rekoñesimetu mós ba solidariedade internasionál ne'ebé halo iha rai ida ne'e.

"Ha'u koñese prosesu, situasaun, esperénsia rai lubuk ida iha mundu, balun lori tinan 40 liu tiha mak sira hahú halo identifikasaun ba veteranu sira, ba kombatente sira," hatete nia.

Nia haktuir, balun to'o agora la halo, tinan 50 liu tiha, maibé hahú kedas momentu ne'eba, ne'eduni ha'u nu'udar Xefe Estadu rekoñese eis Prezidente sira, eis Primeiru Ministru, Membru governu hotu-hotu hahú prosesu rekoñese, buka  identifika vitima, kombatente sira hotu-hotu atu labele iha ida ne'ebé Estadu haluha.

Tanba ne'e mak ba oin saida mak bele halo atu ondra prinsipiu, sakrifisiu ne'ebé hotu-hotu halo, kontinua harii nasaun dame, pasífiku, nasaun ida ne'ebé moris iha dame no domin nia laran. Tenke harii nasaun ida ne'ebé moris iha demokrásia, iha multipartidarizmu, liberdade imprensa, liberdade relijioza, laiha diskriminasaun.

Nia hatutan, diskriminasaun ba grupu, etniku ka grupu relijiozu, relijiaun sira hotu-hotu kontinua simu malu, hanesan Timor Leste daudaun ne'e.

"Ita bele ba vitima sira Santa Kruz, ba vitima sira hotu-hotu, erói sira hotu mak kontinua prosesu harii nasaun ida livre, demokrátiku bazeadu direitu, justisa, inkluidu justisa ekonómiku, justisa sosiál," haktuir nia.

Entretantu Xefe Estadu nia mensajen ba joven sira futuru ne'e iha imi nia liman, joven sira Santa Kruz entrega ba jerasaun 1975 entrega ba imi futuru nasaun ne'e.

Iha fatin hanesan, Eis Prezidente Repúblika  Francisco Guterres Lú Olo, hatete iha loron 12 Novembru 1991 ida ne'e hamutuk halo refleksaun ba joven sira ne'ebé mak mate iha Santa Kruz.

Nia hatete, serimonia loron 12 Novembru tinan 1991 ba dalam XXXI hodi hanoin fila fali ba joven loriku Asuwain sira ne'ebé fakar nia ran no ruin ba rai doben ida ne'e, no mós obrigadu ba eròi matebian sira Max Stahl iha momentu ne'ebé fó nia an tomak ba mate hodi hasai video no fotografer ba eròi sira ne'ebé mate iha Santa Kruz.

"Ha'u kontente tebes tinan-tinan sempre partisipasaun iha loron komemorasaun 12 Novembru 1991 ne'ebé ohin ba dala XXXI, ida ne'e hodi nune'e ita bele hamutuk halo refleksaun ba ita nia joven sira hotu ne'ebé mate iha santa kruz," haktuir Eis Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo.

Eis Prezidente hatete, eròi ne'ebé durante tinan 24 nia ba liberdade no demokrásia, 12 Novembru ne'e lori ema hotu hamutuk atu halo refleksaun oinsá la'o hamutuk hodi pas no dezenvolve di'ak ba rai ida ne'e.

Hanesan mós maluk sira hotu no eròi sira hotu ne'ebé mate durante tinan 24 ba liberdade no demokrásia, portantu 12 Novembru partisipasaun ida ne'e lori hamutuk halo refleksaun hamutuk oinsá mak la'o hamutuk ho pas hodi la'o ba oin hodi haktuir dezenvolve di'ak liu tan ba rai ida ne'e.

Mensajen ba joven sira katak tenke estuda makas atu kaer metin, hanesan Prezidente Repúblika José Ramos Horta hatete estuda maka'as tenke kaer metin nasaun ne'e labele tuda malu.

"Ha'u mós hakarak sekunda tan Prezidente Republika nia liafuan lori ita hotu ba dame atu ble kompriende nia lala'ok," haktuir nia.

Nune'e, Komisaun Organizadór Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD) Abrão Saldanha hatete, ohin ne'e hato'o omenajen ba loron 12 Novembru ne'ebé juventude barak mak fakar tan no mate ba rai ida ne'e mak iha Santa Kruz.

Nia dehan, orsida rona foin sa'e sira nia lian iha Gimnazio Dili, aban (13/11) sei iha tan, orsida kalan sei iha konsertu no aban sei finál ho motor sikilista ne'ebé realiza hodi selebra ba loron juventude no loron masakre Santa Kruz.

Nune'e, foinsa'e sira liberdade iha liman, atu omenajen di'ak liu ba joven sira ne'ebé mate ba ukun aan ida ne'e prienxe liu husi kontribuisaun pas, estabilidade depois buka estuda nafatin, buka esperensia, buka servisu ne'ebé bele halo nafatin kontribui ba rai atu dezenvolve rai.

Tanba joven mak pertense futuru, nune'e husi komemorasaun sira hanesan ne'e halo reflesaun hahú ohin ba ohin bele kontribui ba pas no estabilidade.

Servisu ho Sakrafisiu Ba Rai

Prezidente Komité 12 Novembru, Gregorio Saldanha hateten, komemorsaun loron 12 Novembru 1991, Masakre Santa Cruz, sente kontente ba animadu sira servisu uluk ho determinasaun no sakrafisiu ba rai ida ne'e

"Ita kontente tebes selebra loron 12 de Novembru ba dala 31, maibé kontente la to'o ita nia animadus sira uluk servisu ho determinasaun, sakrafisiu no disiplina," dehan nia.

Grigorio dehan, sei iha governu no Parlamentu nasional no estudante tenke servisu loloos, maibe kaer ukun iha governu hadook aan korrupsaun ne'ebe ema sempre ko;alia beibeik.

Enkuantu, familirizmu ko’alia beibeik no joven sira tenke foku liu ba estudu no eskola tenke estuda nafatin hadook aan husi violensia tuda no violensia husi familia no mos violensia publiku.

Nia dehan, Santa Cruz sai testamuna vivu ida esplika katak joven sira pratikante nu'udar nasional ba rekonsilasaun ne'e,

Purtantu, governu ka Parlamentu nasional, tribunal no sira seluk tan ita hotu banati tuir joven, ferik no katuas sira mate iha funu nia laran.

Esperansa no fé ba aban bairua ho kondisaun hakarak hadi’a buat sira hotu, maibé jerasaun foun sira knaar ne'e iha kabaas. Katuas sira halo buat barak iha rai diak liu ona, ohin balun mate ona ida restu ne'e kontinua sira nia obra.

Tanba ne'e tenke fiar ba maromak no fiar a'an rasik no matebian sira mak fo natureza ba ita atu servisu lolos para nune'e katuas sira fiar katak ami ba ona ne'ebe ita kontunua tanba fiar iha ita nia governu esperensa iha no rai ne'e sei muda.

Iha fatin fatin hanesan sobrevivente 12 Novembru, Madre Rubinia da Conceição de Araujo hateten, agradesementu ba Na'i Maromak, beiala no sira ne'ebe mate durante tinan 1975 to'o 1999.

Tanba ho sira nia mate raan nakfakar no rui naklekar iha fatin hotu-hotu ho ne'ebe balun  hetan no balun la hetan mak oras ne'e ita bele hetan Independente ho demokrasia.

"Ita mos pais Timor Leste hanesan nasaun boot sira seluk tanba ita nia soberania hanesan Amerika no Europa sira seluk,"tenik nia

Iha soberania hanesan Prezidente Republika, Governu, Parlamentu Nasional, Tribunal Rekursu iha buat barak ita Timor oan kaer rai ida ne'e.

Ran Turuk iha Kalsa

Tinan 31, liafuan mate ka moris ukun rasik-aan sai hanesan kilat iha ibun hanesan forsa ida ba joven mane no feto aten brani lua hasuru militar indonezia ho liman tan defende Timor-Leste sai nasaun soberanu.

Relasiona ho komemorasaun tinan 31 ba Masakre Santa Cruz 12 Novembru, sobrevinemte mate restu Koronel Renildes Corte Real Guterres e Silva, hatudu kalsa naruk mutuk iha falun rai rahun ho ran husi torturasaun Militar Indonezia nian.

“Kalsa ne’e ha’u-nia raan ho kolega Loureço Rodrigues nian mak kona to’o agora ha’u seidauk fase no rai rahun ne’e iha rate laran Santa Cruz nian mak kona. Agora ha’u rai hanesan memoria ida, tanba ha’u-nia tian lori halai tiha ba Kupang mak lori fali mai Timor-Leste,” dehan Renildes, iha Semiteriu Santa Cruz, Sábadu (12/11).

Nia dehan, kalsa ne’e sei rai di’ak, tanba iha loron 12 Novembru uza ba hatais mak halo manifestasaun hasoru militar Indonzia hodi defende Timor-Leste sai nasaun ida soberanu.

“Ha’u rai kalsa ne’e hanesan memoria, tanba ha’u hatais iha loron 12 Novembru  hetan ataka husi militar Indonezia iha  Ssemiteriu Santa Cruz, ha’u prezerva, tanba sasan ne’ebé ha’u uza hatais ha’u hatudu ba joven sira ne’e hanesam memoria ida,” dehan nia.

Nia afirma, bainhira estadu prepara ona fatin tau sasan sira ne’e iha fatin hanesan memoria prontu entrega ba estadu rai iha fatin ida hanesan istoria ba jerasaun foun no ema husi rai seluk bele hare no hatene prosesu luta ba ukun rasik aan.

“Momentu akontese 12 Novembru iha fatin ne’e Militar Indonezia sira tiru ha’u la kona, maibe sira kaer ha’u tula iha kareta mak sira baku ha’u, raan sai turuk ba ha’u-nia kalsa leten, agora ha’u sei rai di’ak hanesan memoria,” afirma nia.

Nia konta, momentu trajedia Santa Cruz, militar sira kaer ha’u lori ba fatin ida agora sai ona sentru formasaun Polisia Akademi, durante fulan haat (4), depois muda fali ha’u ba iha Munisipiu Lautem durante tinan 3 ho balun.

“Ita hatene ona invetigasaun indonezia nian ne’e durante fulan haat ne’e la fasil, sira baku ha’u to’o ha’u nia ain kukun sira ne’e metan hotu sira nunka hanoin ita, iha tempu ne’eba sira baku ha’u ho ha’u nia kolega ida naran Lorenço Rodriges  ami rua sira kastigu hamutuk sira baku ami rua hamutuk mak ran kona iha kalsa ha’u hatais ne’e,” haktuir nia.

Nia hatuir trajedia Masakre santa Kruz 12 Novembru kompleta ona tinan 31, husu joven sira tenke banati tuir saida mak joven sir uluk halo ona ba rai ida ne’e laos tama iha grupu atu asaltu malu oho malu ida ne’e la diak.

“Ha’u husu ba joven foinsae sira Timor-Leste ukun aan ona, imi tenke hanoin pasadu ema halo ita terus oho ita hakarak sira mak atu ukun ita, maibe ita ho aten brani depende ukun an ona, agora ita tenk rona malu laos tama grupu limita fali ema selu nia liverdade moris ida ne’e la diak,” Tenik nia.

Iha fatin hanesan Presidente Komite 12 Novembru Gregorio Saldanha hateten, komite 12 Novembru sei kria fatin ida atu arkiva dokumentu istoriku sira hanesan balun kalsa, faru, bandera no sapatu.

“Ami hetan sasan sira ne’e barak iha rate santa kruz, bainhira ami ke’e mate ruin, to’o agora familia sobrevivente sira rai hela hanesan mos koronel Renildes ohin hatutu nia kalsa, ha’u promote komite sei ami sei hadia kondisaun atu rekolla sasan sira ne’e rai hamutuk iha fatin ida sai hanesan istoria no memoria ba jerasaun tuir mai bele  hatene,” Dehan nia.

Nia afirma, sasan sira hanesan ne’e tenke rai iha fatin dignu, bainhira ita mate sasan sira ne’e iha nafatin atu koalia hanesan sasin popular hodi kontinua esplika ba ema seluk independensia ukun aan ne’e laos fasil no baratu, lori ema nia brani mak hodi sosa ukun aan ida ne’e.

Tanba ne’e dokumentu hanesan kalsa ran, bandeira ran, kilat musan no sapatu ne’ebe militar indonezia sira tiru kuak no fotografia ema mate no kanek sai hanesan dokumentu ida atu hatudu ba jerasaun sira tuir mai katak, independensia ne’e karun tenke respeita.

“Dadaun ami seidauk iha kondisaun diak atu rekolla sasan sira ne’e, maibe ami nia sasan balun dadaun ne’e asegura hela iha muzeun resistensia, tanba fatin ne’eba diak iha AC buat kompletu bele asegura, maibe ami iha ona hanoin atu prepara fatin atu bele rai sasan sira ne’e ho di-diak,” Tenik nia.

Konstrusaun Monumentu sei La'o

Kompania Bobolait halo projetu konstrusaun memoria Masakre Santa Cruz nian hahu iha loron 22 Setembru tinan 2021, ne'ebe to'o agora prosesu konstrusaun sei la'o hela.

Prezidente Komite 12 de Novembru, Gregorio Saldanha hateten, kompañia ne'ebe halo konstrusaun Memorial Masakre Santa Cruz nian prosesu sei  la'o hela ne'ebe seidauk hotu fali  tinan oin foin remata.

"Sei hadi’a hela asuntu balun ba monumentu ne'e no tinan oin tenke hotu," dehan nia.

Entrentantu, Konstrusaun memorial masakre santa krus ne'ebe gasta orsamentu ho montante $ 1.385,389.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31