Konferénsia Nasional Dahat: OPMT Uluk, OPMT Agora Buras Bebeik Featured

By Gregorio da Costa Fevereiru 12, 2022 437
Membru OPMT, iha Konferensia Nasional ba Dahaat, iha Salaun Katedral Dili. Membru OPMT, iha Konferensia Nasional ba Dahaat, iha Salaun Katedral Dili.

DILI:Organizasaun Popular da Mulher Timor (OPMT) hanesan Organizasaun Primeira Feto Timor nian ne'ebé harii iha loron 28 fulan-Agustu tinan 1975.

Papel importante OPMT nian iha tempu rejistensia liu-husi frente tolu, mak Frente Armada, Frente Klandestina no Frente Externa/diplomatika hodi atinje libertasaun nasional ukun-an.

Hafoin restaura indepedénsia OPMT hahu buras no re-organiza fali iha tinan 2000 ho mini-konferensia no konferensia nasional iha tinan 2007, 2012 no 2016.

Ho konferensia hirak ne’ebé akontese ona, konferénsia dahat, iha loron sesta (11/2) tinan ne’e, hetan partisipasaun maximu husi delegadu Munisipiu 12, inklui RAEOA.

Tuir Sekretariu Jerál Interina OPMT, Florentina Martins Smith hateten, atu tuir estatutu OPMT hodi hatan diak liu-tan nu'udar knar organizasaun hodi preokupa ba feto hotu-hotu nian direitu no valores, OPMT konsege realiza halibur maluk feto sira liu-husi meius oi-oin hodi kordena servisu sira iha nivel nasional to’o baze.

 "Nu'une mos OPMT ohin konsege halibur delegadas husi munisipiu sanolu-resin rua inklui RAEOA hamutuk 395 mai marka prejensa ba konferensia nasional ba dahat nian ida ne'e",dehan nia, iha konferensia nasional OPMT-FRETILIN nian ba dahat, iha salaun kategral, Sesta (11/02).

OPMT sei kaer prinsipiu no valores ne'ebé sai hanesan matadalan no sasukat OPMT nia komprimisu atu kontinua luta hasoru injustisa sosial, abuzu sexual no violensia domestika ka diskriminasaun hodi hakaas hasoru influensia husi sedeit ne'ebé preojudika identidade povu maubere nian.

Nia relata, OPMT iha ona hanoin no vijaun ida katak  ba futuru presija servisu makaas atu halo kadernizasaun no fó motivasaun ba jerasaun foun sira hodi investe ba sira nia an rasik iha area oin-oin hodi kontribui diak liu-tan ba dezenvolvimentu nasional.

OPMTL kontinua buka no dada nafatin maluk feto sira ho ondas ema nain sanolu-resin-hitu ba leten hodi enkuadra iha atividade politika sosial no ekonomika.

Nia haktuir, planu no programa OPMT nu'udar organizasaun feto nian sei integra an mos iha planu no programa politika  nian.

Iha fatin hanesan, Sekretariu Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII), Maria Jose Fonseca konsidera partisipasaun feto nu'udar save ba prosesu ezenvolvimentu ho estudu lubuk ida hatudu evidensia katak bainhira nia direitu asegura sosiedade tomak manan, feto manan, labarik manan, no mane sira mos manan.

Nia afirma, sei laiha progresu iha rai ida ne'e bainhira feto nafatin seidauk tuur iha meza kondisaun hanesan ho mane no fatin ho respeitu hodi kontribui ba dezenvolvimentu nian.

Nia sublina, OPMT uluk no agora nia obejtivu hanesan, katak promove dezenvolvimentu Timor-Leste nu'udar estadu soberanu no nudar nasaun ida hodi fó hatan ba direitu ema hotu nian liu-husi partisipasaun feto.

Instituisaun ida ne'e la hare ba kor ka partidu no serteja katak feto hotu-hotu iha kompromisiu hodi kontribui ba dezenvolvimentu iha nivel oi-oin inklui iha nivel dezenvolvimentu estadu, sosiedade no familia.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31