Komisaun F Seidauk Finaliza Projetu-Lei Protesaun Labarik Featured

By Aquino Gomes Setembru 19, 2022 230
Plenaria Parlamentu Nasional. Foto:Dok/INDEPENDENTE. Plenaria Parlamentu Nasional. Foto:Dok/INDEPENDENTE.

DILI: Parlamentu Nasionál (PN) liu Komisaun F seidauk finaliza aprovasaun paresér finál ba diskusaun espesialidade projeitu-lei protesaun labarik no foin-sa’e iha perígu, hodi submete ba Meza Parlamentu Nasionál aprovasaun finál globál.

Sekretária Komisaun F, Helena Martins Belo hatete, projetu Lei Protesaun ba labarik no foin-sa'e iha périgu komisaun seidauk finaliza.

"Tinan ida-ne'e ami tenke finaliza no semana ida ka rua ami aprova ona paresér finál no submete ba Meza Parlamentu," dehan nia, Iha Parlamentu Nasionál, Sesta (16/9).

Nia hatutan, projetu lei bainhira Parlamentu Nasionál aprova no Prezidente Repúblika promulga sei proteje labarik sira.

Projetu lei ne'e nia relata, inisiativa ne'e mai husi Parlamentu Nasionál ho hanoin ida katak oinsá joven sira labele kontinua servisu todan.

Projetu lei ne'e komisaun seidauk konklui tanba presiza halo diskusaun kle'an ho parte relevante sira.

"Kleur tanba primeiru ita halo ba labarik sira iha Timor-Leste, ita labele hanoin katak ita ho país sira atu hanesan, entaun ita halo lei tenke haree didi'ak, labele dehan lalais de'it, depois implementasaun ladún di'ak, entaun fó sala fali ba Parlamentu," tenik nia.

Nia fundamenta, tanba ne'e mak projetu lei la'ós baibain atu halo lalais, maibé lei ne'ebé asegura no kontempla duni ba realidade duni ba situasaun ne'ebé labarik sira iha Timor-Leste.

Purtantu, iha loron 20 Setembru 2021, Parlamentu Nasionál, aprova projetu-lei protesaun ba labarik no foin-sa’e iha perigu iha faze jeneralidade. Projetu-lei ho rezultadu votasaun a-favór 54.

Preámbulu husi projetu-lei ne'e previstu kona-ba dezenvolvimentu ida ba sistema protesaun integrál ba labarik sira, nune'e impoin esforsu armonizasaun lei hotu-hotu relasaun ho promosaun no protesaun diretu ba labarik no joven iha perigu sira.

Projetu-lei ne'e iha artigu hamutuk 103 no kapitulu hamutuk XI. Kapitulu I ko'alia kona-ba dispozisaun jerál, kapítulu II ko'alia kona-ba intervensaun ba promosaun direitu sira no protesaun labarik no joven iha perigu.

Kapítulu III ko'alia kona-ba medida promosaun direitu no protesaun, kapitulu IV ko’alia kona-ba komunikasaun, kapitulu V ko'alia kona-ba intervensaun Ministériu Públiku, kapitulu VI previstu dispozisaun prosesuál jerál, kapitulu VII sita kona-ba prosedimentu urjénsia, kapítulu VIII ko'alia kona-ba prosesu iha serbisu protesaun labarik no foinsa’e no kapítulu IX ko'alia kona-ba prosesu judisiál promosaun no protesaun.

Purtantu tuir dadus labarik iha Timor-Leste iha tinan 2016, ne'ebé husi Inpesaun Jerál Traballu (IGT), labarik hamutuk na’in-421.655. Atividade ne’ebé labarik sira halo 16,1% (67.688) nu'udar ekonomikamente ativu mak labarik-mane na’in 32.995 no labarik-feto na'in 34.300.

Husi númeru ne'e, na'in 62.710 iha área rurál no 4.978 iha área urbana. Depois 70,7% tuir eskola de’it; 13,2% iha empregu no eskola; 2,9% iha empregu de'it no 13,2% laiha empregu no laiha eskola.

Empregu ba labarik iha atividade ekonómiku mak labarik sira servisu iha to’os no produsaun modo 55,6% (mane 50,9% vs feto 40,1%). Traballadór servisu doméstiku no restaurante: 25,9% (mane 40,2% no feto 59,8%). Labarik sira fa'an iha estrada: 8,3% no seluk: 10,2%.

Iha dadus ne'e hatudu katak labarik na’in 22.395 halo servisu perigozu no mós ba eskola (76,7% hosi traballu infantíl iha servisu perigozu). Labarik sira iha servisu perigozu parese atu hasoru dezvantajen relasiona ho frekuénsia eskola kompara ho sira-ne'ebé halo servisu perigozu. Labarik ho idade 5-17 na’in 43.000 relata katak nunka bá eskola.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV