Hapara Transmisaun HIV-SIDA, Uza Kondom Sei Efetivu Liu Featured

By Gregorio da Costa Dezembru 14, 2021 862
Komisaun Nasional Doensa hala'o  seminariu ho tema "imor-Leste Livre husi Stigma no Diskriminasaun ba Ema ho HIV-SIDA no Ita Hotu Nia Responsabilidade, Ita Hotu Nia Lian, " iha Ótel Novu Turismo, tersa (14/12). Foto: Grigorio/INDEPENDENTE. Komisaun Nasional Doensa hala'o seminariu ho tema "imor-Leste Livre husi Stigma no Diskriminasaun ba Ema ho HIV-SIDA no Ita Hotu Nia Responsabilidade, Ita Hotu Nia Lian, " iha Ótel Novu Turismo, tersa (14/12). Foto: Grigorio/INDEPENDENTE.

DILI: Programa HIV-SIDA servisu hamutuk ho Organizasaun Mundial Saude (OMS) halo estratejia foun ida hodi hapara transmisaun HIV-SIDA husi Inan ba Oan no hakbesik an ba Saude hodi halo tratamentu.

Tuir Diretora Nasional kontrola Doensa (DNKD), Josefina Clarina Joao hateten, Timor-Leste tenki adopta politiku prevensaun HIV ida forte liutan hodi aproveita oportunidade kiik oan sira ne’ebé sei iha, hodi evita husi epidemia jeral HIV iha nasaun ida ne’e nia laran.
Dadus sira husi relatoriu Ministériu Saude nian hanaran HIV Sentinel Surveillance Plus, suporta husi espesialista sira husi WHO no publika tiha ona iha tinan ida ne’e, hatudu katak prevalensia HIV no moras hada’et liuhusi relasaun seksual (MHRS) sa’e maka’as iha grupu populasaun hotu-hotu, espesialmente iha inan isin rua sira no pasiente MHRS sira, ne’ebé aumenta dala sanulu kompara ho dadus sira husi tinan 2013 nian.
Entre Inan Isin rua sira, prevalensia HIV sa’e makaas entre feto foin sa’e sira ho idade tinan 15-24,”dehan nia iha ambitu seminariu loron ida ho tema "Timor-Leste Livre husi Stigma no Diskriminasaun ba Ema ho HIV-SIDA no Ita Hotu Nia Responsabilidade , Ita Hotu Nia Lian, iha Ótel Novu Turismo, tersa (14/12).
Entretantu tuir dadus 2021 husi Komisaun Nasionál Kombate HIV-SIDA, hahú iha tinan 1999 too 2021, ema ne’ebé moras ho HIV-SIDA iha Timor-Leste hamutuk 1.374, husi total ida ne’e ema 150 mak mate ona, dadus refere mós hatudu katak pursentu 28 (28%) ba idade husi 14 anos to’o 24 anos no ba ema ne’ebé mak ho idade 24-45 anos mak pursentu 68 (68%) signifika katak virus ne’e la’os deit daet ba joven sira maibé daet ona ba iha komunidade.
Husi dadus hirak ne’e, Diretora DKD afirma katak, númeru ne’e sa’e tanba menus kontrolu husi Inan ba Oan, prinsipalmente hada’et liu husi relasaun seksual, dalan seluk dalaruma bele mós hada’et HIV mak husi inan ho HIV ba nia oan; uza lisuk daun ne’ebé hanesan, siringa, ou ekipamentus injeksaun aimoruk seluk, ou liu husi transfuzaun ran.
Tanba ne’e, sei efetivu liu atu halo prevensaun ba transmisaun HIV liuhusi relasaun seksual mak uza kondom ho lolos no konsistente ka uza nafatin. Kondom sira, tantu kondom ba feto no kondom ba mane, mak komponente ida ne’ebé esensial husi politka ida ne’ebé komprensivu no sustentavel hodi prevene HIV no moras sira seluk ne’ebé hada’et liu husi relasaun seksual.
Atu efetivu liu tan hodi hapara transmisaun HIV, UNFPA reforsa no husu ba Ministériu Saude atu adopta no implementa rekomendasaun sira husi ministerio nia relatorio HIV Sentinel Surveillance Plus nian, “liu husi ativamente promove kondom ba ema hotu, laos deit ba grupu populasaun xave nian nomos foka ba foin sa’e sira, nomos halo sensibilijasaun kona-ba prevensaun HIV ba populasaun Jeral”.
Esforsu kona-ba prevensaun HIV ida ne’ebé komprensivu tenki kontinua nafatin ba grupu populasaun xave sira.
Ema mane no feto hotu ne’ebé hala’o relasaun seksual, la hare ba sira nia idade, tenki hetan asesu ba kondom no sira tenki iha koñesimentu, kapasidade no empoderamentu atu uza kondom ho lolos no konsistente.
Ida ne’e partikularmente importante ba Timor-Leste, iha ne’ebe koñesimentu ida komprensivu kona-ba HIV entre foin sa’e sira menus tebes (7.7 pursentu entre foin sa’e feto no 14.6 pursentu entre foin sa’e mane ho idade tinan 15-24), no sira mos sai hanesan grupu ida ho risku ne’ebé as tebes.
Nune’e mos informasaun lolos kona-ba HIV importante atu hamenus stigma no diskriminasaun ba ema moris ho HIV ida ne’ebé identifika ona hanesan bareira prisinpal atu asesu tratamentu ba HIV.
Uza kondom sei nafatin sai hanesan dalan ida hodi komplementa métodu sira seluk husi prevensaun HIV, inklui Profilaxia Pre-Expozisaun (PrEP) no Terapia Anti-Retroviral (ART), ida ikus (ART) gratuita iha Timor-Leste.
Alende nee mos reprezentante WHO, Dr. Arvind Mathur, iha loron (14/12/2021), hateten husi via ZooM, Organizasaun Munidial Saude (OMS), ho nia membru sira iha rai liur ka parseria atu hasae konsiensia ba HIV-SIDA.
Nia hateten, hasae konsiensia ne’e, hodi hatudu solidaridade ema moris ho (Eic Iv), atu hanoin ba sira ne’ebé mate ona, tanba relasiona ho moras HIV-SIDA.
Nia dehan, iha tinan 1999, Timor Leste kontinua sai hanesan nasaun ne’ebé ho prevalensia Kiik ba moras HIV-SIDA, ho numeru (0.2%) pursentu zero pontu rua ho populasaun jeral.
Seminariu ne’e, realiza husi Organizasau Naun-Gvermental Estrella servisu hamutuk ho Organizasaun Mundial Saude (OMS), nomos nia parseiru PDHJ.

 

Asistente Editor: Saturnina da Costa

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31