Governu sei Selu Deve to’o Tinan 20 Oin Mai Featured

By Aquino Gomes Outubru 19, 2022 334
Reuniaun Konsellu Ministru, iha Palasiu Governu. Foti:Dok/INDEPENDENTE. Reuniaun Konsellu Ministru, iha Palasiu Governu. Foti:Dok/INDEPENDENTE.

DILI: Durante tinan 10 ikus ne’e, hahú husi tinan 2012 to’o 2022, governu Timor-Leste deve ona instituisaun no governu rai li’ur ho montante millaun $852.005 no tuir planu sei deve tan millaun $200 resin.

Hahú husi restaurasaun independensia iha 20 Maiu 2022, Timor-Leste koñesidu ho nasaun ne’ebé livre husi divida. Maibé, imajen ne’e hahú ‘monu’ bainhira governu no Parlamentu Nasionál halo aprovasaun ba divida públika.

Iha fulan Juñu 2011, Konsellu Ministru aprova politika kona-ba divida públika hodi estabelese baze ida atu fasilita hetan imprestimu esternu entre governu Timor-Leste ho instituisaun finansiamentu multilateral no bilateral sira.

Iha 28 Juñu 2011, governu aprezenta proposta lei no expozisaun motivu ba Parlamentu Nasionál no PN aprova Lei Divida Públiku iha 24 Agostu 2011.

Maske hetan ezijensia husi sosiadade sivil sira atu governu Timor-Leste mantein sai nasaun ne’ebé livre husi deve no hasees aan husi empresta osan husi kreditor internasional hodi proteze ninia jerasaun iha futuru, maibé ikus mai governu konsege deve duni.

Deve ba Halo Estrada

Tuir dadus ne’ebé jornal INDEPENDENTE asesu, hafoin PN aprova Lei Divida Públiku, governu Timor-Leste hahú deve osan hodi finansia projetu konstrusaun estrada.

Tuir dadus, iha tinan 2012 governu empresa osan husi JICA ho montante millaun $47 ba projetu estrada Dili-Likisa. Osan inan husi divida ne’e hahú selu iha tinan 2022 to’o tinan 2042.

Iha tinan hanesan governu mós deve millaun $40 husi ADB hodi finansia projetu estrada Dili-Likisa no Tibar-Gleno. Osan inan husi divida ne’e hahú selu iha 2017/2020 to’o 2037/2044.

Iha tinan 2013, governu deve tan osan ho montante millaun $50 husi ADB hodi finansia projetu estrada Manatuto-Natarbora. Osan inan husi divida ne’e hahú selu iha tinan 2019 to’o 2038.

Iha tinan hanesan, governu mós deve osan ho montante millaun $40 husi Banku Mundial hodi finansia projetu estrada Dili-Ainaro. Osan inan husi divida ne’e hahú selu iha tinan 2019/2022 to’o 2038/2041.

Iha tinan 2015, governu deve osan husi ADB ho montante millaun $12 hodi finansia projetu estrada pista dupla Tasi Tolu-Tibar. Osan inan husi divida ne’e hahú selu iha tinan 2019 to’o 2039.

Iha tinan hanesan, governu deve osan husi Banku Exporta no Importa governu Xina ho montante millaun $50 hodi finansia projetu upgrade no konstrusaun ba sistema drainajen iha Dili. Osan inan ba divida ne’e hahú selu iha tinan 2022 to’o 2037.

Iha tinan 2016, governu deve hikas osan husi ADB ho montante millaun $76 hodi finansia projetu estrada Baukau-Lautem, Maubara-Karimbala no Atabae-Mota Ain. Osan inan husi divida ne’e hahú selu iha tinan 2021 to’o 2040.

Iha tinan 2017, governu deve tan osan husi ADB ho montante millaun $50 hodi finansia projetu estrada Dili-Baukau. Osan inan husi imprestimu ne’e hahú selu iha tinan 2021 to’o 2040.

Iha tinan hanesan, governu deve hikas Banku Mundial ho montante millaun $35 hodi finansia projetu estrada Laulara-Solerema. Osan inan husi divida ne’e hahú selu iha tinan 2022 to’o 2042.

Signifika, hahú husi tinan 2012 to’o 2017, governu Timor-Leste deve ona millaun $400 husi JICA, ADB, Banku Mundial no governu Xina. Enkuantu maioria osan inan sei selu fazeadamente masimu to’o tinan 20 nia laran.

Selu Ona Balun

Vise Ministru Finansas, Antonio Freitas informa, governu Timor-Leste halo ona emprestimu millaun $852.005, husi númeru ne’e konsege selu ona millaun $256.008.

"Neste momentu total emprestimu ate Agostu 2022 ita-nia protofoliu ba emprestimu sa'e ona milaun $852.005. Governu konsege dezenbolsa orsamentu to'o Agostu millaun $265.008 ka ekivalensia 31.2%, sei iha balansu millaun $548.004," informa Antonio hodi hataan ba preokupasaun deputada bankada CNRT, Maria Fernanda Lay, iha audiénsia públiku ba Orsamentu Jerál Estadu tinan fiskál 2023, iha Parlamentu Nasionál, Tersa (18/10).

Emprestimu ne’e, nia hatete, barak liu ba projetu estrada.

"Problema mak enfrenta liu-liu ligadu ho reasentamentu ba sira ne'ebé mak afetadu ba projetu sira ne'e. Maibé parte Ministériu Finansas husu ba Ministériu Obras Públikas kontinua halo aprosimasaun liu-liu ba iha asuntu reasentamentu.”

Nia dehan, governu mós iha projetu boot rua husi osan emprestimu mak redezenvolvimentu Portu Dili ho orsamentu millaun $135 ne’ebé tama ona faze tenderizasaun no projetu Aqua no Saneamentu Dili, Lautém, Baukau, Vikeke no Manufahi ne’ebé iha hela prosesu aprozionamentu.

Iha fatin hanesan, Deputada Bankada CNRT, Maria Fernanda Lay preokupa kona-ba emprestimu ne’ebé governu halo.

"Ha’u husu ita-boot (Vise MF) bele esplika ka la'e, tanba ami preokupa uitoan atraza ezekusaun ita nian liga ho asuntu ida ne'e tanba iha tan emprestimu foun maibé governu la konsege ezekuta orsamentu sira ne'e,” dehan Fernanda.

Tuir nia, problema ba nia laos halo emprestimu maibé jestaun ba emprestimu.

"Problema ha'u nian, la'ós dehan la halo emprestimu, maibé jestaun ba emprestimu atu evita akumulasaun dividas antes de periodu de grasa," Nia reforsa.

Iha fatin ketak, Reitor Universidade da Paz (UNPAZ), Adolmando Amaral prekupa ho desizaun governu hodi kontinua deve.

Nia kestiona, tanba sa mak governu la konsentra lai ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) karik la to’o mak foin bele deve.

"Situasaun ita nian agora ne'e katak orsamentu Jerál Estadu ne'ebé hetan aprovasaun ne'e nia ezekusaun foin atinze 38%, signifika katak sei iha hela osan nusa mak la ezekuta hotu lai, ida ne'e la to'o mak foin ba iha Konsellu Ministru deside par foti ka halo tan emprestimu,” dehan Adolmando.

Tuir nia, governu hanoin deve de’it no posibilidade sira sei husik de’it divida ba governu foun mai.

Adolmando dehan, programa governu nian hotu-hotu importante maibé governu tenke konsentra liu ba ida ne'ebé mak urijente hodi bele rezolve iha tinan ida. Maibé, governu la halo ida ne'e no hili liu halo emprestimu.

Divida iha Governu Taur

Tuir dadus husi Ministériu Finansas, iha tinan 2022, iha governasaun ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak, governu deve ona millaun $121 husi Banku Mundial.

Tuir planu, governu mós sei deve tan millaun $127 husi Banku Dezenvolvimentu Aziatiku no millaun $73.3 husi governu Australia.

Iha 29 Jullu tinan ne’e, Ministru Finansas, Rui Gomes, asina ona akordu ho reprezentante Banku Mundial iha Timor-Leste, Bernard Harbone, kona-ba emprestimu tokon $121 ne’ebé sei utiliza hodi finansia projetu bee-moos iha zona Leste kapital Dili.

Tuir governu nia kalkulu, projetu bee-moos iha zona Leste ne’e sei benefisia populasaun hamutuk na’in 82.380 liu husi konesaun bee ba uma sira no monta kontador hamutuk 12.482.

Hafoin ida ne’e, iha 5 Outubru ne’e, Konsellu Ministru foti hikas desizaun hodi empresta tan tokon $127 husi Banku Dezenvolvimentu Aziatiku (Asian Development Bank—ADB).

Ministru Prezidensia Konsellu Ministru, Fidelis Leite Magalhaes informa, Konsellu Ministru (KM) delibera hodi autoriza Ministru Finansas, Rui Agosto Gomes atu selebra akordu finansimentu ho Banku Dezenvolvimentu Aziatiku (Asian Development Bank—ADB).

Fidelis hatete, governu sei halo emprestimu rua; ida ho natureza regular ho valor osan tokon $50 ho periodu tinan 17 no ida seluk ho natureza konsensional ho valor osan tokon $77 ho periodu tinan 20.

Emprestimu ne’e, nia dehan, atu finansia projetu fornesimentu bee-moos iha zona Oeste munisipiu Dili.

“Orsamentu ne'ebé governu sei empresta husi Banku Dezenvolvimentu Aziatiku ho objetivu atu finansia projetu fornesimentu bee-moos ba komunidade sira ne'ebé hela iha Dili zona Oeste nian.”

“Komponente rua ne'e ba objetivu ida. Rua ne'e tau ketak-ketak tanba ninia modelu finansiamentu mak ketak-ketak, nia fonte mak ADB, governu liu husi Ministériu Finansas sei asina akordu ne'e hodi finansia projetu bee,” informa Fidelis hafoin enkontru Konsellu Ministru iha Palasiu Governu, Kuarta (05/10).

Iha 17 Outubru foin lalais, Vise Ministru Finansas, Antonio Freitas informa, iha semana kotuk nia parte konklui ona negosiasaun kona-ba emprestimu osan millaun $73.3 husi governu Australia.

"Ha’u informa ba Primeiru Ministru katak ita konklui ona negosiasaun empresta ka deve tokon $73.3 ho Department of Foreign Affairs and Trade husi Australia iha semana kotuk. Tanba ne'e husu orientasaun husi Primeiru Ministru hodi haree fali pasu sira tuir mai," informa Antonio hafoin enkontru ho Primeiru Ministru Taur Matan Ruak iha rezidensia ofisial Xefe Governu iha Farol, Segunda (17/10).

Emprestimu ho tokon $73,3 ho objetivu atu finansia dezenvolvimentu projetu espansaun Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato.

"Entaun hafoin konklui dokumentu nee sei aprezenta ba ita-nia legal sira hodi halo apresiasaun antes submete ba Konsellu Ministru atu halo aprovasaun no ita espera mais tarde iha Fevereiru 2023 ita bele asina ona akordu emprestimu ho governu Australia," dehan nia.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Kinta, 20 Outubru 2022 15:45

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31