Dr. Antonio Guterres: Virus Corona Daet Tuir Ema Nia Movimentu Featured

By Novencio do Carmo Vieira Abril 30, 2021 1799
Dr.Antonio Guterres. Dr.Antonio Guterres.

DILI:Konsellu Ministru deside reativa hikás konfinamentu obrigatóriu iha Dili no serka sanitária iha Munisipiu balun, iha loron  Kinta (29/4), hafoin identifika Timor-Leste tama ona klasifikasaun transmisaun komunitária Covid-19.

Bazeia mós relatoriu husi Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK) relata katak, númeru kazu kada loron aumenta, kazu konfirmadu positivu 1104, no mate na’in tolu (3).
Tanba ne’e, Governu hamosu regra foun ho rigorozu ba prevensaun virus ne’ebé hahú hadaet husi ema ida ba ema seluk.
Virus ne’e hamate ona ema barak iha mundu, kuaze tokon 3, no hamonu ona ekonomia mundiál. Nasaun hotu-hotu mai ho sira nia maneira rasik tuir orientasaun Organizasaun Mundial Saúde (OMS) kontra Covid-19.
Hanesan mós iha Timor-Leste, Governu ho nia esforsu tomak hodi hakotu korente virus ne’e. Realidade la fasil atu kombate virus ne’e maibé mós la defisil atu hakotu bainhira ema hotu-hotu ho konsensia kontribui atu hakmatek iha ida-idak nia uma.
Dr. Antonio Guterres hanesan Timor-oan servisu iha Hospital Santarém Portugal hateten, virus corona ne’e daet tuir ema nia movimentu.
Virus ne’e ain laiha, nia sei la duni tuir ema atu daet, maibé ita ema mak iha ain lori virus ne’e ba ema seluk.
Tanba ne’e tuir Dr. Antonio katak, atu hakotu korente virus ne’e, ema tenki hakmatek labele halo movimentu.
Ho via-telefoné ba Online Independente, kinta kalan (29/4), Dr. Antonio hatete, Dili úniku munisipiu ne’ebè tama ona ba klasifikasaun transmisaun komunitária.
Transmisaun komunitaria katak, virus sirkula ona iha komunidade nia let maibé la hatene fonte kontáziu. Faktu hatudu katak desde inisiu fulan-Abril toó ohin loron, surtu Covid-19 iha Dili ho tendénsia atu aumenta ba bebeik, no tuir nia observasaun, fonte ba transmisaun Covid-19 ne’ebè agora daet maka’as iha populasaun Dili nia let mai husi ema ne’ebè detetadu positivu maibé la hatudu sintomas, ne’e problema ba autoridade saúde sira atu bele kontrola.
Alvu ne’ebè Sentru Intregaru Jestaun Krize dehan katak, karik aplika 7.3% ba populasaun iha Dili, nia fiar katak ema rihun 20 mak infektadu ho virus Covid-19.
To’o sesta ohin (30/4) iha Dili, total kazus konfirmadu hamutuk 1162 no mate na’in 3. Dadus ne’e hatudu katak maioria kazu positivu iha kapital autoridade saúde seidauk detekta.
Governu liuhusi Konsellu Ministru, halo ona deliberasaun ida, hodi desidi retoma fali konfinamentu obrigatoriu iha sidade Dili to’o loron 14 fulan-Maiu, ne’e medidas ne’ebè di’ak atu trava propogasaun Covid-19 no posibilidade kontáziu entre populasaun. Di’ak liu tan se, servisu minímu ne’ebè sei funsiona reforsa medidas higiene no sanitizasaun.
Hein katak sidadaun tomak bele koopera no konsiente katak luta hasoru Covid-19 ema hotu nian, ema mós presiza ajusta planu tuir dinamika transmisaun virus iha komunidade. Hanesan ema balun hateten: “virus laiha ain, ita ema mak sai virus nia ain”. Iha lia fuan seluk katak virus espailla tuir ema nia movimentu, ne’e mak perfil epidemiologiku Covid-19 nian.
Naturalmente ita sei la lori solusaun fallada atu rezolve fali problema foun. Tuir ha’u nia observasaun, ita presiza lideransa no koordenasaun ida ne’ebè di’ak atu bele garante seguransa no konfiansa ba populasaun iha momentus difísil ida ne’e.
Pasu importante atu kombate Covid-19, presiza iha enquadramentu legal ida atu ema banati tuir. Presiza kriminaliza sidadaun ne’ebè la kumpri regras sanitarias. Proposta lei ida ba uzo obrigatóriu de máskara iha espasu publiku. Reforsa kapasidade ospital nian atu fó assistensia ne’ebè dignu no satisfatóriu ba pasientes Covid-19.
Regra jerál labele obriga ema atu simu vasina, maibé povu vasina di’ak liu tan, atu prevene moras komplikada no manan imunidade laós de’it ba ita nia an maibé ba mós komunidade iha mundu, ema hotu hein atu simu vasina anti Covid-19 ho tentativa atu hakotu virus ne’e sira nia moris. Presiza iha mosaun ida katak impaktu ekonomiku no sosial husi krize sanitária ne’e real tebes. Vasina hanesan meius ida hodi fó hikas fali esperansa ba ita ema atu kontrola pandemia ne’e.
Entretantu presiza tebes mós ba partidu politiku sira fó mensajen esperansa ba ita nia povu iha momentu difísil ida ne’e. Ha’u sujere atu iha krize sanitária ida ne’e, sei laiha aproveitamentu politiku.
Hamutuk hametin unidade no sentido de estado hodi kombate Covid-19. Governu la atensaun no la konsege kombate virus ne’e laiha mós rekuperasaun ekonomika, no ninia rekoperasaun sosial sei gravé liu tan, importante partidu politiku sira hatene ida ne’e.
Alende Dr. Antonio mós esplika liutan katak, esforsu koletivu no asaun konjunta enkuantu komunidade parte ida difisil tebes atu kombate Covid-19 durante krize sanitária. Ne’e laós de’it iha Timor-Leste maibé akontese mós iha mundu tomak. Maibé ita sempre buka atu apreende husi ema seluk nia sala atu bele halo di’ak liu ba ita nia rain.
Hare ba ita nia kontexto sosio-kultural to’o ´relijaun, ha’u fiar katak povu ida ne’e disponivel atu rona sira nia lideransa. Basta ita rekua ituan ba passadu, no haree katak povu ne’e duni mak hakotu funu no desidi ninia liberdade.
Susesu ne’e tanba iha lideransa ida. Sira rona disiplina no halo tuir saida mak lideransa koalia. Vitoria iha pasadu bele sai referensia ba ita nia luta foun ida ne’e. Tanba ne’e mak ha’u temi iha leten, presiza lideransa i koordenasaun.
Iha parte seluk, Guterres mós sujere atu ita nia autoridade saúde presiza sosializa bebeik informasaun medidas prevensaun ba ita nia komunidade. Harii task force ida atu bele disemina informasaun husi sidade toó aldeia no sukus, no partidu politiku sira bele ajuda Governu halo kampaña.
Tuir nia katak, opsaun tolu (3) ne’ebè SIJK hato’o ba Governu atu kombate Covid-19. Iha tendénsia atu hili entre 2 ou 3. Hanesan sidadaun atentu no profissional saúde iha liña oin kombate moras at ne’e, ha’u iha opsaun ida ba Governu impoin de’it serka sanitária ba munisípiu Díli.
Limite eventu familiar, komersiu, restaurasaun ka relizioso labele liu ema na’in 10, taka estabelesimentu ensinu maibé lá bandu prosesu aprendizazen online, reforsa asaun fiskalizasaun, kriminaliza sidadaun ne’ebè lá kumpri regras, proposta de lei ida atu define uso obrigatório de máscara".
Quanto mais demora kombate vírus ne’e sei fó todan ba servisu nasionál saúde no pior ba ita nia ekonomia. Haree husi localização geográfica, TL iha vantazen atu kombate Covid 19.
Kona-ba Vacina astraZeneca kontra Covid-19 ne’ebè mak ita iha agora doses rihun 24 de’it. Se ita implementa tuir planu estratégiku ida karik, ita define uluk grupu prioritáriu, primeira faze, profissionais saúde sira ne’ebè iha liña oin. Tuir mai populasaun ho moras kronikas sira no depois sira ne’ebè ho tinan 60 anos ba leten, restu hein segunda faze.
Presiza halo jestaun di’ak ba vasina ne’ebè disponível. Kazus infeksaun Covid-19 kontinua aumenta. Bele suspende konfinamentu maibé keta hamosu fali desobediência sivil ba regra prevensaun atu luta kontra Covid-19.
Implementa planu vasinasaun tenki ho estratejia ne’ebè klaru no define grupu prioritáriu.
Apoiu umanitariu ba vitimas inundasaun sira tenki liu husi kanal ida de’it no koordena ho autoridade lokal, atu nune’e labele konsentra ema barak iha fatin ida. Se ita la kontrola surtu Covid-19 sei laiha mós rekuperasaun ekonomika.
Prosesu testazen kampania vasinasaun no metodu kombate desinformasaun mak la envolve autoridade lokal, liu-liu Xefe suku sira no aldeias sira, susar atu trava virus ne’e no difisil sai husi konfinamentu.
Jestaun ba pandemia iha tendénsia atu lakon kontrolu ho kurva kresente infektadus laiha ona klaster, iha mak transmisaun komunitaria. Molok renova estadu emerjensia halo uluk avaliasaun ba fallas sira. Nune’e ekonomia labele tama uluk UCI. Iha variante foun SASR cov2 husi França, susar tebes atu detekta ho teknika RT-PCR. Dalan uniku mak implementa planu vacinação - lais liu di’ak liu tan.
Ospitál Nasionál di’ak liu mak atualiza disponibilidade stocks oxigênio iha HNGV Em vez ita koalia seidauk iha ema mate ka moras grave. Uma vez que iha ona transmissão komunitaria, iha mós populasaun risku. Ita iha asma, DPOC, doenças cardiovasculares, tuberculose.
Dr. Guterres mós fiar katak grupu ne’e sei presiza oxigênios, ne’e hanesan ha’u nia experiênsia nudar médiku ne’ebè halo intervensaun direita ba pasientes Covid-19.
Dr. Guterres hateten, mais de 17 mil profissionais de saúde mate tanba Covid-19 iha mundu, iha Portugal mate 19 profissionais de saúde. Portugal hahú ho infetadu ema ida no to’o ohin loron mate hamutuk 16. 458. Keta halimar ho medidas selae sei hasoru dezastre.
Transmisaun komunitária sei kauza kolapsu ba servisu Nasionál saúde no lori desastre ekonomi ba Timor-leste. Nasaun labele fahe ba rua, ida partidus politikus sira nian no ida seluk povu nian. Nasaun tenki ida deit atu bele iha relasaun de confiança entre lideres ho sidadaun sira. Povo maioria deskoñese sintomas de covid-19. Iha organização maibé la iha komunikadu, susar atu trava transmisaun komunitária.
Entretantu iha loron 29 fulan-Abril 2021, Governu liu husi Konsellu Ministru (KM), renova impozisaun serka sanitaria iha munisipiu Dili, Baucau, Covalima, Ainaro, Ermera no Vikeke, durante loron 14, hahú husi oras 00:00 loron 3 fulan-maiu to’o oras 23:59 husi loron 16 fulan-maiu tinan 2021.
Impozisaun serka sanitária iha munisípiu Lautém, Likisá, Manufahi, entre oras 00:00 iha loron 30 fulan-abril tinan 2021 no tuku 23:59 loron 16 fulan-maiu tinan 2021.

 

Jornalista:Novensio do Carmo

Editor:Jose Sarito Amaral

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Sexta, 30 Abril 2021 22:32

Independente Digital TV