DILI: Komprensaun entre feen ho laen importante atu uma-kain id abele armonia nafatin. Bainhira mosu dezintendimentu presiza tuur ho kakutak malirin hodi rezolve, tanba se lae bele hamosu konflitu ne’ebé to’o ikus akontese kazu violensia domestika.
DILI: Liman rua habit metin ho borgol, António ‘Darelau’ Soares, ho kondisaun ain no ulun bobar metin ho ligadura, toba hakmatek hela iha sala cerurgia homens no hetan seguransa husi membru polisia na’in lima.
DILI: Ata (la’os naran loos) tuun husi motor, ho lais nia kous nia oan mane Ali (la’os naran loos) ne’ebé halimar hela iha uma oin no hakat daudauk ba sa’e motor ne’ebé nia alin lori no para hela, maibé molok motor ne’e hala’i, Aho (la’os naran loos) sai husi uma-laran…
DILI: Violensia hasoru labarik la permite ona. Tan ne’e, bainhira labarik sira halo sala, di’ak liu buka maneira ne’ebé di’ak hodi hanorin sira la’os ho meius violensia. Tanba bainhira halo ona violensia, tenke ba hatan iha Tribunal.
DILI: Bainhira Apa No (la’os naran loos) loke sanan matan tensaun sa’e kedan, tan la’os sasoro ba labarik mak Ama Noy (la’os naran loos) maibé bee-manas.
DILI: Prosesu julgamentu ba kazu naok motor ne’ebé komete husi arguidu ho inisial JE kontinua la’o maske arguidu la marka audensia iha prosesu julgamentu.