DILI: Proposta Orsamentu Jeral Estadu (OJE 2024), Ministeriu Agrikultura ho Pekuaria, Peska no Floresta (MAPPF) propoin orsamentu ho montante $ 53,287,735.00 hodi finansia ba programa haat (4), sub programa 15 ho atividade 93.
DILI: Ohin, 28 Outubru tinan 2023, eleitór sira iha teritoriu Timor-Leste hili ona lideransa orgaun suku nian.
DILI: Primeiru Ministru, Kayrala Xanana Gusmão, hala’o enkontru semenál ho Prezidente Repúblika, José Ramo Horta, hodi atualiza progresu servisu governu hahú hala’o reuniaun Komité Revizaun Orsamentu (KRO) ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiscal 2024 ba Xefe Estadu.
DILI: Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hato’o tan pedidu ba Parlamentu Nasionál atu autoriza ninia viajen ba Brunei Darussalam, Filipina no Vietname.
DILI: Atu hatuun folin foos kilograma 20 ba dollar $10 kada saka, governu prevee orsamentu rihun $50 ba kompaña importadór lima.
DILI: Koordenadór Milleniun Challenge Account Timor-Leste, Instituto Publico hala’o enkontru ho Ministra Edukasaun hodi ko’alia kona apoia formasaun ba professor sira iha Timor-Leste.
DILI: Dezenvolve suku Ossoala liu husi programa lubuk ida ne’ebé sei fó moris di’ak ba povu sai nu’udar mehi boot husi jerasaun foun ida, Francisco Gama da Costa Lobo, hodi kandidata an sai Xefe Suku.
DILI: Foin-sa’e ida, Nelson Babo Ximenes, iha mehi boot atu muda suku Poetete sai suku ne’ebé saudavel.
DILI: Feto potensial ida, Francisca Carlota Barreto ho idade tinan 40, sente hetan bolu hodi ba kompete iha eleisaun orgaun suku Metiaut, Postu Administrativu Kristu Rei, Munisipiu Dili tanba hakarak defende no promove direitu feto iha suku refere.
BALIBO: Durante tinan tolu tutuir-malu, hahú husi tinan 2021 to’o 2023, Jornal INDEPENDENTE konsege sai manan-nain ba premiu Jornalizmu ba Paz ba kategoria media imprime nian.
DILI: Muda suku Kaenlio sai nu’udar sentru ba produsaun haré iha postu Administrativu Iliomar, Munisipiu Lautem, sai nu’udar mehi boot foin-sa’e ida, João Adezito da Costa, hodi kandidata an ba Xefe Suku.
DILI: Tetu Orsamentu ba Ministériu Ensinu Superior Siénsia no Kulturá (MESSK) kuaze liu tokon US$ 9, nune'e aloka fali ba universidade privadu no institutu sira hamutuk tokon US$ 5.
Ministru Ensinu Superior Siénsia Kulturá, José Honorio da Costa Geronimo hatete, ministériu mai aprezenta iha Komisaun Revizaun Orsamentu (KRO) kona-ba orsamentu ministériu nian, oinsá mak komité bele apar ho programa sira ne'ebé atu halo.
Ministériu Ensinu Superior iha prioridade prográma haat importante, ida mak komisaun kordenadora, ida fali mak baze de dadus ba ensinu superior sira iha Timor laran tomak tolu mak sistema nasional kualifikasaun, ne'ebé ministériu sei diskute ho Sekretáriu Estadu Formasaun Profesional Empregu (SEFOPE). Ida ne'e hodi bele fó formasaun ka atribui diploma bá joven sira liu-liu haree bá sira nia kompetensia ne'ebé iha.
"Orsamentu ne'ebé aloka bá ministériu liu tokon $9, husi ida ne'e tokon US$ 5 ita nia universidade privadu sira iha Timor-Leste no mós iha no mós institutu sira, Aloka liu ba Universidade privadu ne'e atu nune'e ita bele aposta ba kualidade iha futuru," dehan nia, iha Ministériu Finansas, horisehik.
Nia afirma, osan tokon $5 ba universidade privadu no institutu ne'e sei harii komisaun ida no komisaun iha ona hein de'it atu halo nia lansamentu. Komisaun ne'e rasik sei vizita ensinu superior privadu sira ho institutu atu haree no komisaun liuhusi posibilidade bele ajuda iha parte saida.
"Ida ne'e mak importante liu tanba ita hakarak aposta ba kualidade ne'e para aban bainrua ita nia joven sira la'os hotu-hotu hili bá UNTL de'it maibé mós iha alternativu bele hili ensinu superior privadu sira tantu universitariu no mós tekniku superior sira," nia dehan.
Nia hatutan, agora tokon $5 ne'e governu atribui Ministériu Ensinu Superior ne'e hodi apoiu bá ensinu superior sira, maibé komisaun ema balun sei bá Deskute ho Ensinu Superior privadu sira ne'e haree parte ne'ebé haree parte ne'ebé mak Governu bele ajuda.
Tanba ne'e governu iha obrigasaun atu haree ensinu superior privadu hirak ne'e hotu hanesan mós UNTL no Institutu Politekniku Betano (IPB) oinsá mak bele fó apoiu.
"Sira hetan apoiu bainhira komisaun bá enkontru ho sira no atu apoiu iha area saida, seidauk iha dehan kada ensinu superior privadu hetan hira, mais Governu iha obrigasaun apoiu, tanba ita hakarak aposta ba kualidade iha futuru ne'e," nia salienta.
Enkuantu Ministériu la husu Adidisional ruma bá KRO, tanba orsan ne'ebé ba Ministériu sufisiente ona atu halo serbisu tan ne'e mak la husu Adidisional bá iha KRO ne'e rasik.
"Sé ita ko'alia Timor-Leste sentru liu ba dezenvolvimentu ne'e mak povu, tanba povu ne'e mak importante, tanba ne'e Ordenamentu bá tinan oin ne'e Ministériu la husu Adidisional maibé mantein ho osan ne'ebé halo ona aprezentasaun bá KRO," tenik nia.
DILI: Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, atribui medalla méritu no diploma rekonsiliasaun ba médiku Xina sanulu resin rua (12) tanba sira-nia kontribuisaun esepsionál ba dezenvolvimentu setór saúde Timor-Leste nian.
DILI: Kandidatu Xefe Suku husi Suku Lore I, Postu Administrativu Lore, Munisipiu Lautem, Bernardino Marques Marvao, kompromete bainhira eleitu sai Xefe Suku sei kria kooperativa atu bele hadi'a ekonomia komunidade sira iha suku refere.