AJAR: Merese Duni Halo Revizaun ba PEDN Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Setembru 21, 2020 2073
Diretór Ezekutivu AJAR José Luis Olveira Diretór Ezekutivu AJAR José Luis Olveira

DILI: Organizasaun Naun-governamental Asia Justice And Rights (AJAR) konsidera merese duni halo revizaun ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) tanba estadu labele gasta orsamentu ba buat ne’ebé la realistiku.

Diretór Ezekutivu AJAR José Luis Olveira hatete, iha duni nesesidade atu halo avaliasaun ba PEDN tanba iha buat balun ne’ebé la realistiku.

“Mai ha’u PEDN merese duni atu halo revizaun tanba ita tenke avalia hodi haree oinsá atu ita labele gasta osan de’it ba buat ida ne’ebé dala-ruma la realistiku, hanesan ita haree uma MDG’s ne’e ita gasta osan saugati de’it,” dehan José ba Jornál INDEPEDENTE iha nia kna’ar fatin, Faról, Sesta (20/09).

Aleinde MDG’s, tuir nia, investimentu ba tasi Timor no ba ZEESM bele konsidera nu’udar investimentu ne’ebé saugati.

“Gasta osan hodi halo buat sufistikadu, buat ne’ebé boot, maibé ninia sustentabilidade laiha, ninia retornu ba sosiu-ekonómiku populasaun mós laiha.”

“Hanesan iha ZEESM iha ne’eba gasta osan boot, hanesan kualidade di’ak, maibé agora retornu saida mak bele hetan husi ne’eba. Iha ne’ebá barajen boot, irigasaun boot, maibé agora AJAR rona populasaun iha ne’eba mós enfrenta bee-moos laiha, serake sai prioridade duni harii aeroportu internasionál ne’ebé agora sasan balun ferujen tiha ona? serake ne’e nesesidade atu harii aeroportu ida ne’ebé modernu ka bee-moos maka prioridade liu?,” Diretór AJAR ne’e kestiona.

Nia fó ezemplu mós kona-ba auto-estrada iha Suai ne’ebé la klaru ninia retornu.

“Nusa mak la halo buat ne’e hanesan fazeadamente de’it, loke estrada luan depois alkatraun ne’e halo natoon lai, neineik duke gasta osan barak halo tiha auto-estrada, depois seidauk uza maibé dalan ne’e at tiha ona. Ida ne’e hatudu momoos katak PEDN ne’e tenke halo revizaun duni,” nia hatete.

Tuir nia, bainhira bankada Fretilin ne’ebé hamosu ideia atu halo revizaun hakarak duni halo, tenke aprejenta duni nia vizaun tanba sa mak tenke troka, saida mak nia hanoin atu atinze iha tinan hirak mai, oinsá indikadór sira ne’e bele realistiku.

Nia dehan, revizaun ba planu nu’udar buat normal ida ne’ebé akontese, hanesan mós iha ONG, iha planu maibé depois to’o iha klaran, tenke halo revizaun tanba atu ajusta ho situasaun ne’ebé la’o.

Iha PEDN, nia hatete, iha indikadór sira katak to’o tinan 2030 ema hotu-hotu iha uma ne’ebé dignu, iha ahi, bee, maibé realidade to’o ohin loron populasaun barak mak sei hasoru problema asesu ba bee-moos.

“Ita haree agora iha Dili laran de’it, to’o agora governu rasik mós laiha planu urbanizasaun, se PEDN ne’e ita mantein mak tuir loloos ita mós tenke iha planu urbanizasaun atu ita bele organiza didi’ak, ita-nia populasaun sira ne’ebé moris iha sidade hodi nune’e sidade ne’e reprezenta sidade, labele sidade sai fali fahi ruhan,” hatete nia.

CNRT La Konkorda

Deputadu Bankada CNRT husu Bankada apoia governu atu foku liu ba rekuperasaun ekonómia, la’ós re-avalia PEDN.

“Ha’u hanoin di’ak liu agora dadaun situasaun ida-ne’e ita fokus lai rekupera ekonómika, tanba ita-nia situasaun ekonómiku rai laran monu -0,6% ne’e katak grave, ida ne’e hanesan loos situasaun krize 2006,” dehan Eis Prezidente Parlamentu Nasionál, Arão Noe de Jesus Amaral iha Parlamentu Nasionál, Sesta (18/09).

Deputadu Arão dehan, tanba hanoin situasaun agora iha rai laran fó nia impaktu, tan ne’e di’ak liu foku lai rekuperasaun ekonómiku rai laran, par restabiliza ekonómia rai laran. Atu  nune’e hetan fali konfiansa investimentu husi estranjeiru.

“Tanba ita haree katak investidor barak mak sai ona, tuir informasaun husi média katak  tinan tomak ida-ne’e kuaze kompaña 20 de’it mak halo aprezentasaun par atu bele husu lisensa hodi investe, nune’e mós kompaña barak mak taka, ida ne’e katak impaktu boot tebtebes,” nia hatete.

Atu re-avalia PEDN, tuir nia tenke estudu didi’ak mak foin bele halo, la’ós ko’alia de’it halo revizaun ona.

“Metas iha planu PEDN hanesan mós iha orsamentu jeral estadu nunka atinje hotu iha tinan ida, laiha, maibé ida ne’e hanoin normál, tanba depende situasaun. Maibé balun ezekuta, susesu, hanesan eletrisidade komesa antinje ona, estrada nasionais sira kuaze komesa iha kualidade di’ak, iha pontus barak ké ita antinje, iha balun ne’ebé mak ita la atinje, ha’u hanoin ida ne’e normal iha nasaun, hanesan mós ita ema moris laiha ema ida ké kompletu susesu,” nia hatete.

Maibé, nia hatutan, haree husi pursentajen besik 75% susesu.

“Ha’u hanoin dentru tinan 10 ita sei bele, 2025 molok atu to’o 2030 mak ita halo avaliasaun hanoin ida razaun de ser, mais foin ita metada objetivu  atu to’o tinan 2030, ita foin tinan 10  halo kedas avaliasaun bele iha dalan ida, mais ha’u hanoin la’ós prioridade,” nia subliña.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV