Kazu Arnolfo Teves, Jr: Teste Bo’ot ida ba Timor-Leste nia Sistema Polítika no Judisiária Featured

By Hakerek husi NGO Fundasaun Mahein (FM) Abril 27, 2024 1803
Foto:PCIC. Foto:PCIC.

Arnolfo Teves, Jr. polítiku no negosiante Filipino ida ne’ebé deskonfia envolve iha kazu asasinatu hasoru governante seluk no ema na’in walu tan iha Filipina iha tinan 2023. Kazu ne’e sai polémiku bo’ot iha hafoin Teves mai Timor-Leste iha fulan Abríl 2023, no hamosu pergunta bo’ot liga ho integridade sistema polítika no justisa kriminál iha Timor-Leste. Artigu ne’e diskute kona-ba kazu ne’e, no deskreve Fundasaun Mahein (FM) nia preokupasaun kona-ba kazu nia implikasaun polítika no seguransa.

Tuir FM nia informasaun, wainhira Teves nia aviaun privadu to’o ona aeroportu Dili, ofisiál estadu importante ida mak ba hasoru nia no fo eskolta. Tuir mai, Teves nia familia mos mai Timor-Leste, no Teves aluga apartamentu no uma luxu balun iha Dili. Depois, Teves aplika azilu polítiku (political asylum) iha Timor-Leste. Maibé, Tribunal da Rekursu rejeita nia aplikasaun iha fulan Maiu 2023, no haruka Teves sai husi Timor-Leste. Depois, ajénsia polísia internasionál Interpol fo sai “Blue Notice”, tipu alerta internasionál liga ho ema deskonfia envolve iha krime grave.

Iha fulan Agostu 2023, tribunal iha Filipina hato’o akuzasaun formal omisídiu kontra Teves, no hasai orden atu kaptura nia. Iha tempu hanesan, Teves kontinua hela ho protesaun seguransa privadu iha Timor-Leste. Tuir mai, Interpol fo sai “Red Notice”, ne’ebé ekivalente orden kapturasaun internasionál, no Timor-Leste nia Polísia Sientífika no Investigasaun Kriminál (PCIC) kaptura Teves wainhira nia halimar golfe iha Areia Brance iha loron 21 Marsu 2024. Suspeitu agora iha detensaun iha prizaun Becora, no hein hela prosesu legál.

Iha parte seluk, mosu akuzasaun katak membru forsa seguransa iha Timor-Leste simu ka ezije osan husi Teves nia família atu hetan “protesaun espesiál” ba Teves wainhira nia sei iha prizaun. Tuir relatóriu sira, investigasaun internál la’o hela; maibé, tuir FM nia informsaun, kazu subornu ne’e seidauk refere ba ministério publiku.

Prezidente Timor-Leste no Filipina nian koalia ona kona-ba kazu ne’e, no diskute oinsá atu bele transfere nia ba Filipina atu nia bele tuir prosesu iha tribunál. Prezidente Ramos Horta koalia iha públiku, nia hakarak atu rezolve kazu ne’e “lalais.” Maibé, tratadu estradisaun entre Timor-Leste ho Filipina la iha, tanba ne’e prosesu komplikadu uituan. Delegaun ida husi Gabinete Investigasaun Nasionál (NBI) Filipina, inklui xefe NBI Medardo de Lemos, mai Timor-Leste iha fulan Abríl 2024 no tenta atu lori Teves ba fali Filipina. Maibé, sira la susesu. Media internasionál sira agora koalia dehan susar atu rezolve kazu ne’e lalais.

FM espera kazu grave ne’e bele rezolve lalais. FM preokupa tebes kona-ba asaun membru klase polítiku balun iha Timor-Leste, tanba hatudu klaru ita nia sistema polítika no justisa nia frakeza. Primeiru, ofisiál estadu fo benvindu ba Teves wainhira nia to’o iha Timor-Leste ne’e hamosu preokupasaun kona-ba ligasaun pesoal entre Teves no ema polítiku sira iha Timor-Leste. Ida ne’e indika katak ema polítiku balun iha Timor-Leste iha interese atu proteje indivídu poderozu husi nasaun seluk maske iha akuzasaun krime grave kontra nia. FM preokupa no triste tebes rona katak ofisiál estadu ida hasoru Teves iha aerportu no fo eskoltu. Iha mos indikasaun katak Teves mai beibeik Timor-Leste atu kria relasaun di’ak ho polítika na’in no negosiante sira. Posibilidade koneksaun ne’e difikulta Teves nia kazu ohin loron, tanba ne’e susar atu rezolve lalais.

FM haré diferensa entre estadu nia tratamentu ba ema hanesan Teves kompara ho oinsá estadu responde ba violasaun ne’ebé sidadaun baibain sira komete. Pur ezemplu, Governu sobu hela uma no estrutura “ilegál” iha Dili. Ema barak protesta asaun governu tanba sira lakon uma no servisu fatin, no forsa seguransa sira mobiliza ona hodi implementa eviksaun. Ita bele kompara situasaun ne’e ho kazu Teves nian – Teves hanesan sidadaun estranjeiru osan barak ne’ebé deskonfia envolve iha krime grave liu. Estadu Timor-Leste fo benvindu nia, Haruka ofisiál estadu hasoru nia, fasilita nia atu aluga uma luxu no hetan seguransa privadu. Ikus liu autoridade kaptura nia bazeia ba orden husi Interpol, maske tribunál iha Timor-Leste haruka nia sai kleur ona. Maske komunikasaun entre xefe estadu nasaun rua la’o hela, Timor-Leste kontinua enfrenta “difikuldade” atu haruka Teves sai husi Timor-Leste ba Filipina. Wainhira ita kompara situasaun rua ne’e, FM haré fasil ba Governu atu mobiliza rekursu no forsa seguransa hodi implementa lei wainhira “ema ki’ik” mak halo violasaun. Maibé, wainhira “ema bo’ot” hanesan Teves deskonfia envolve iha krime grave, prosesu kapturasaun no deportasaun la’o neineik no komplikadu, maske tribunál iha Timor-Leste haruka nia sai kleur ona.

Timor-Leste agora sei tenta atu dezenvolve nia reputasaun hanesan estadu de direitu demokrátiku, inklui mantein relasaun di’ak ho nasaun viziñu sira no sai membru ASEAN. Tanba ne’e FM hakarak husu: lidér Timor-Leste sira hakarak fo mensajen saida ba parseiru no observadór internasionál sira wainhira sira fo benvindu mai ema polítiku estranjeiru ida ne’ebé deskonfia envolve iha krime grave? Nune’e mos, povu Timor-Leste sente halonusa wainhira sira hare’e suspeitu ne’e hetan tratamentu espesiál husi estadu? No iha tempu hanesan ema baibain “kriminaliza” tiha tanba halo uma “ilegál”, maibé estadu falla totál atu implementa lei kona-ba konstrusaun informál durante tinan barak...

Aleinde implikasaun polítika grave sira ne’e, FM preokupa tebes kona-ba oinsá grupu kriminozu sira sei haré kazu ne’e. Timor-Leste koñesidu iha rejiaun tanba ita nia kapasidade atu detekta no prevene atividade krimi organizadu sei limitadu. Media barak iha rejiaun diskute kona-ba kazu Teves, signifika grupu kriminozu sira observa hela. Signifika kazu ne’e bele atrai grupu kriminozu mai Timor-Leste, no atividade krimi organizadu bele aumenta. Kazu ne’e mos hanorin kriminozu rikukasu sira seluk: karik polísia duni ita, bele mai Timor-Leste no sosa ita nia liberdade. FM la hatene, maibé posibilidade agora kriminozu sira komesa ona “sosa” influénsia no koneksaun iha estadu Timor-Leste hanesan asuransi wainhira sira enfrenta kazu iha futuru.

FM hakerek beibeik ona kona-ba risku husi “Estadu Negósiu” (“Rule of the Deal”) ne’ebé domina prosesu foti desizaun iha Timor-Leste. Momentu IX Governu promete atu garante “estadu de direitu demokrátiku”, FM kontente, tanba ami ezije ida ne’e durante tinan barak. FM louva asaun ne’ebé tribunál foti wainhira rejeita Teves nia aplikasaun atu hetan azilu iha Timor-Leste, no mos PCIC nia asaun tanba ezekuta Red Notice husi Interpol. Infelizmente, asaun husi ema polítiku balun liga ho kazu Teves indika katak Timor-Leste nia sistema judisiária la funsiona bazeia ba estadu de direitu, maibé hetan influénsia maka’as husi osan no koneksaun polítika.

Atu asegura Timor-Leste nia estadu de direitu demokrátiku, kriminozu hotu-hotu tenke hasoru justisa, la depende ba osan ka koneksaun. FM hakarak repete katak wainhira estadu falla atu hapara impunidade elite, ne’e hafraku ema nia fiar ba estadu, seguransa nasionál no Timor-Leste nia imajen iha nível internasionál. Wainhira estadu fo protesaun ba kriminozu riku, sei atrai grupu krime organizadu atu mai halo operasaun iha Timor-Leste, no ita nia sistema justisa kriminál falta kapasidade atu prevene atividade refere. Tanba ne’e, FM husu polítika na’in sira atu halo refleisaun kona-ba kompromísu atu asegura prinsípiu justisa no kontabilidade, garante integridade institusionál, no garante estadu de direitu demokrátiku. Justisa signfika lei tenke aplika ba ema hotu ho iguál, la depende ba osan ka koneksaun. Kazu Teves ne’e tenke rezolve ho justu, atu estadu bele hatudu katak estadu la tolera kriminozu internasionál nia prezensa iha Timor-Leste.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31