Governu no PN: Oho KAK Liuhusi Undertable Deal Featured

By Hermenegildo Bubun Marsu 20, 2024 1907
Hermenegildo Bubun Alumnu UNPAZ 2020. Hermenegildo Bubun Alumnu UNPAZ 2020.

Komisaun Anti-Korupsaun nu’udar instituisaun Estadu ida ne’ebé harii bazeia ba Dekreitu Lei nú 8/2009- 15 jullu kona-ba Kriasaun Komisaun Anti-Korrupsaun. Estadu Direitu Demokrátiku ida ho kultura rejeisaun korrupsaun ida ne’ebé forte ba interese no prosperiedade povu nian”.

Legalmente, Komisaun Anti-Korrupsaun harii liu husi orgaun soberanu Parlamentu Nasionál (PN) ne’ebé asina Konvensaun Nasaun Únida Kontra Korrupsaun (UNCAC-Sigla Inglesh) kona-ba rezolusaun parlamentar tinan 2003, no ratifikasaun Parlamentu Nasionál nú. 25/2008, 10 dezembru. Nune’e iha tinan 2009, hamosu Lei nú 8/2009, 15 jullu kona-ba Kriasaun Komisaun Anti-Korrupsaun.

Tuir Lei nú. 7/2020, 26 Agostu kona-ba Medida Prevensaun no Kombate Korrupsaun ne’ebé halo revogasaun ba Lei nú 8/2009, kriasaun Komisaun Anti-Korrupsaun iha artigu 4 nian hatete: “Komisaun ho ninia misaun atu hala’o asaun sira prevensaun no investigasaun kriminál ba krime sira korrupsaun nian”.

Iha nia área intervensaun sira mak kobre iha: “Asaun prevensaun, Investigasaun no sensibilizasaun”. Atu alkansa vizaun Komisaun Anti-Korrupsaun nian, Komisaun promove valór sira anti-korrupsaun nian maka: Serví pátria ho PATRIA- Profesionál, Asertivu, Transparánsia, Responsabilidade, Integridade no Asaun. (Cac.tl)

Husi Komisaun Anti-Korrupsaun ninia legalidade klaru tebes oinsa atu prevene no kombate korrupsaun iha Timor-Leste maibé problema ida ne’ebé seriu ohin loron Komisaun Anti-Korrupsaun hasoru maka see loos mak “Parlamentu Nasional” atu delega ba lidera KAK ba periodu ida ne’e. Legal-formal, klaru maibé aplikasaun no implementasaun Dekreitu Lei kona-ba kombate korrupsaun maka susar no sai tiha problema tanba partidu politiku sira iha Parlamentu Nasional tenke undertable deal uluk nune’e sira nia pekadu labele fakar sai ba publiku.

Fenomena politika ida ne’e la’os akontese de’it iha Timor-Leste maibé Nasaun viziñu hanesan Indonezia mos hasoru problema ida ne’ebé hanesan poir liu-tan Dewan Perwakilan Rakyat Republik Indonesia (DPR-RI) Indonezia ho Governu halo revizaun ba Undang-Undang Komisi Pemberantasan Korupsi  nomor 30 tahun 2002, sosiedade sivil no publiku kestiona makaas aktu ida ne’e tanba konsidera katak revizaun Dekreitu Lei Komisi Pemberantasan Korupsi (KPK) sei lori dezaste ba Estadu no Nasaun. Instituisaun Komisi Pemberatasan Korupsi (KPK) la independente no hafraku Komisi Pemberantasan Korupsi kona-ba prevene, kombate korrupsaun, koluzaun no nepotizmu iha Indonezia (ICW: Jalan Kelam Pemberantasan Korupsi. 24 September 2019).

Politika ida ne’e sei lori dezastre ba Timor-Leste ninia luta kontra korupsaun tanba partidu politiku sira ne’ebé hetan asentu iha Parlamentu Nasional halo konspirasaun no undertable deal atu nune’e delega pessoal ida ne’ebé pro ba sira no sai liman ain ba aparellu partidu politiku sira hodi asegura sira ninia interese. Konspirasaun politika iha Parlamentu Nasional hamihis no hafraku servisu KAK nian ba prevensaun no kombate korupsaun iha Estadu Timor-Leste.

Konsensu husi partidu politiku sira ba hili komisariu KAK hafalun ho interese politika tanba ne’e mak too ohin loron seidauk iha komisariu KAK hodi hala’o ninia funsaun, ida ne’e sai ameasa bo’ot ba estadu Timor-Leste. Ita lakohi Timor-Leste sai Nasaun ida ne’ebé koruptu. Hanesan ita-hotu hatene katak korupsaun nu’udar krime kontra umanu, halo ki’ak povu, supa hotu povu nia riku soin, oho no hamate dezemvolvimentu, destroi bem-komum, no lori vírus aat ba Timoan nia futuru.

Duun malu entre bankada A, B no C, Partidu politiku A, B no C iha Parlamentu Nasional hatudu katak laiha duni seriedade no vontade ba hili komisariu Komisaun Anti-Korrupsaun. Situasaun KAK ohin loron ne’e akontese tanba mahukun sira blokeia malu tan interese politika partidu idak-idak nian no iha intensaun atu hafraku, hamate no oho Komisaun Anti-Korrupsaun.

Tanbasa mak hili komisariu Komisaun Anti-Korrupsaun tenke liuhusi konsensu Partidu Politiku iha Parlamentu Nasional? Resposta iha rua: 1). Undertable deal, signifika katak entre partidu politiku sira iha Parlamentu Nasional inklui Governu seidauk iha Deal ne’ebé klaru atu asegura malu no garantia interese sira nian, 2). Partidu politiku sira ne’ebé hetan asentu iha Parlamentu Nasional blokeia malu tan komisariu KAK tenke sai salvaguarda ba interese politika mahukun sira.

Konsensu politika husi Partidu Politiku sira ba hili komisariu KAK hatudu katak iha intervensaun no dominasaun husi interese politiku ka mahukun sira ba komisariu foun KAK. Ne’e nu’udar indikador ne’ebé forte ba hafraku no hamate instituisaun KAK ne’ebé loloos iha independensia hodi guarda riku-soin povu nian husi podridaun politika (kebusukan politik) no maldade politika (keburukan politik) iha Estadu no Nasaun Timor-Leste.

Razaun husi hafraku, hamate no oho Komisaun Anti-Korrupsaun tan gostu politika husi partidu politika idak-idak nian. Ne’e sai ameasa bo’ot ba futuru Estadu no Nasaun tan laiha seriedade husi mahukun sira. Ita lakohi insituisaun Komisaun Anti-Korrupsaun sai hanesan instituisaun dependente ba elite politiku sira hodi asegura sira ninia interese no halo tuir de’it orientasaun mahukun sira. Parlamentu Nasional no Governu loloos ne’e moe tan promete katak sei hili komisariu KAK foun iha tempu badak, maibé estrañu tan tinan ida ona nunka akontese.

Tanba ne’e mai ita hotu salva Komisaun Anti-Korrupsaun husi konspirasaun mortal (konspirasi yang mematikan) Partidu Politika no mahukun sira. Liu-husi kontrolu politika publika sira ne’ebé halo husi elite politiku sira nune’e salva instituisaun Komisaun Anti-Korrupsaun husi dominasaun interese grupu ida hodi salva Estadu no Nasaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste.

Rate this item
(6 votes)

Independente Digital TV