Anacleto Bento Fereira, Mate Restu 12 Novembru ne’ebé Hakarak Tane As Lei Inan

By Ekipa INDEPENDENTE Marsu 03, 2022 1926

NU’UDAR jerasaun milenial ho background klandestina no diplomata iha tempu rezistensia, Anacleto Bento Fereira, hamriik hikas iha Timor-oan sira-nia leet hodi oferese nia an atu servi povu no nasaun ho kbiit no kapasidade ne’ebé nia iha.

Anac

Iha eleisaun Prezidente Repúblika periodu 2022-2027, figura potensial barak mak mosu atu kompete ba kargu númeru dahuluk iha Timor-Leste.

Entre figura na’in 17 ne’ebé kandidata an ba Prezidente Repúblika, iha mós figura potensial ida ne’ebé hakarak atu lori mudansa ba povu no nasaun ninia vida, liu-liu oinsa atu tane as no halulik hikas lei inan ne’ebé konsidera ‘violadu’ ona.

Anacleto Bento Fereira, moris Dili iha 14 Dezembru 1971, husi fuan domin Paulo Ferreira no Cecilia da Costa Garcia Bento, nu’udar jerasaun Fretilin ne’ebé nia aman kumpre nia knar hodi kontra okupasaun Indonezia no to’o ohin loron la fila ba hamutuk ho familia.

Ho raan lutadór ne’ebé sulin iha ninia isin, bainhira sai joven, Anacleto hahú envolve an iha Frente Klandestina.

Anac 4

Nia sai Sekretariu Jeral dahuluk ba organizasaun FITUN. Ho organizasaun ida ne’e, nia ho nia maluk sira organiza no partisipa iha asaun boot iha 12 Novembru 1991 ne’ebé koñesidu ho Masakre Santa Kruz.

Iha Masakre ne’e, Anacleto hetan mós tiru iha ninia kotuk-laran. Maske nune’e nia konsege hakat liu situasaun defisil no kontinu hamriik kontra okupasaun illegal Indonezia.

Maske envolve ativamente iha luta ba libertasaun nasionál, maibé Anacleto mós la haluha ninia estudu. Ho difikuldade tomak ne’ebé nia hasoru, nia konsege remata ninia estudu nivel sekundaria iha Sekolah Menenga Atas (SMA) Negeri 1 Dili.

Ho matenek ne’ebé nia iha, Anacleto hetan bolsu estudu hodi kontinua ninia estudu iha Fakuldade Direitu, Universidade Katólika Widya Karya Malang, Jawa Timur, Indonezia.

Maske hetan bolsu estudu, maibé Anacleto la haluha ninia orijen no ninia objetivu boot atu liberta povu no nasaun ne’e. Nia kontinua envolve an iha atividade klandestina hodi envole an iha organizasaun RENETIL.

Iha ninia envolvimentu ne’e, iha tinan 1994, nia hola parte mós iha demostrasaun ne’ebé hala’o iha Embaixada Estadu Unidus Amerika nia oin, iha Jakarta, hodi hanoin hikas loron Masakre Santa Kruz no loron abertura ba Simeira APEC iha Bogor, Indonezia.

Iha altura ne’ebá, Anacleto ho Timor-oan balun hato’o pedidu azilu politika ba Portugal no ikus mai nia hetan duni aseitasaun no ba duni Portugal.

Ninia prezensa iha Portugal la’os atu ba goza vida, maibé kontinua ho mehi luta ba libertasaun nasionál Timor-Leste.

Iha Portugal, nia simu kna'ar nu'udar reprezentante RENETIL iha Zona Norte Portugal.

Anac 2

Knar ne’ebé nia simu loke mós dalan ba nia atu hatene no partisipa iha luta diplomatika ne’ebé lider istoriku Timor-oan sira hala’o hela iha rai li’ur hahú kedas iha tinan 1975.

Anacleto sai mós nu’udar delegadu ida iha Convenção Peniche hodi diskute transformasaun Conselho Nacional da Resistência Maubere-CNRM ba Conselho Nacional da Resistência Timorense-CNRT.

“Experiência iha rai liur halo ha'u-ata aprende moris iha ambiente demokrátiku no iha konvivénsia multicultural.”

Hafoin referendu, Anacleto ho Timor-oan barak iha Portugal, sees an ba Reinu Unidu hodi hala'o vida no hetan esperiénsia foun nu'udar bukae ba sira molok fila mai Timor-Leste.

“Enkuantu servisu hodi hatutan moris, há'u aproveita tempu hodi aprende lian Inglés no hasa’e kursu komputasaun ho grau Higher National Diploma-HND iha Bristol University, Reinu Unidu.”

Hafoin tinan barak iha rai li’ur, ikus mai Anacleto deside hodi fila fali mai Timor-Lete. Iha tinan 2008 nia fila no hala'o kedan kna'ar nu'udar dosente ba matéria Informasaun no Teknolojia iha Institutu Nasional Administrasaun Públika-INAP.

Liu tiha fulan 8, nia hetan fiar husi World Bank hodi assume knar foun nu'udar National Consultant hodi fo apoiu ba Ministériu Saúde liu husi programa Hospital Support Strategic Plan-HSSP.

Hafoin ida ne’e, nia assume knar nu'udar IT Officer iha United Nation Population Fund-UNFPA hodi suporta Diresaun Nasionál Estatístika hodi organiza Sensu Nasionál iha tinan 2010.

Anac 3

Termina sensu ne’e, nia hetan knar foun iha United Nation Devolpment Programme-UNDP hodi hetan formasaun no preparasaun ba fundasaun primeira ekipa transkritór ihaTimor-Leste, iha Parlamentu Nasionál.

Bainhira hala’o knar tekniku iha Parlamentu Nasional, Anacleto hetan fiar husi Sekretaria Estadu Meiu-Ambiente hodi sai Xefe Gabinete no ikus mai hetan fiar hodi sai assessor ezekutivu ba Ministru iha Ministériu Komersiu, Industria no Ambiente no tuir mai iha Ministériu Estadu Assuntos Sosial no Ministériu Edukasaun.

Hafoin mandatu governu konstitusional dalima termina, Anacleto selesionadu hodi assume kargu nu’udar Sekretariu Jeral Kruz Vermeila Timor-Leste (CVTL). Nia assume kargu ne’e to’o 31 Marsu 2021.

Ho situasaun politika ne’ebé Timor-Leste hasoru, ikus mai Anacleto ne’ebé hetan apoiu husi Partidu Demokratiku Repúblika Timor (PDRT) deside hodi kandidata an ba PR.

Nia hamriik ona, oferese nia an ho kbiit, matenek no esperensia ne’ebé nia iha no povu mak sei fihir, tetu no deside ida ne’ebé di’ak liu.

FB IMG 1646195141331

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV