Konese Ita-nia Kandidatu Lú Olo ne’ebé Hakarak Kontinua

By Ekipa INDEPENDENTE Marsu 01, 2022 706
Kandidatu Prezidente Republika, Francisco Guterres Lú Olo ho numeru sorteiu 6. Foto:Dok/INDEPENDENTE. Kandidatu Prezidente Republika, Francisco Guterres Lú Olo ho numeru sorteiu 6. Foto:Dok/INDEPENDENTE.

GERILEIRU Timor-Leste ida ne’ebé durante tinan naruk nia laran oferese nia vida tomak hodi defende libertasaun ba povu Timor-Leste, ohin loron sei hamriik metin nafatin ho hanoin ne’ebé mós la muda, ‘Luta ba povu Timor-Leste ninia moris di’ak’.

Francisco Guterres Lú Olo, Prezidente Partidu Fretilin, kompete atu sai Xefe Estadu hahú husi tinan 2007, 2012, 2017 no 2022.

Iha 2007, Lú Olo ne’ebé kandidata an husi Fretilin tenke rekoñese forsa husi José Ramos Horta ne’ebé hetan apoiu husi partidu CNRT ne’ebé lidera husi Xanana Gusmão.

Iha tinan 2012, Lú Olo ne’ebé reprezenta partidu Fretilin, hakruk nafatin ba kandidatu Prezidente Repúblika ne’ebé Xanana ho nia CNRT apoiu, Taur Matan Ruak.

Iha 2017, hafoin Xanana ho nia CNRT deside hodi apoiu Lú Olo, ikus mai Lú Olo konsege manan iha ronda dahuluk hodi halakon kandidatu forte sira hanesan Antonio da Conceição husi Partidu Demokratiku.

Iha eleisaun ba Prezidente Repúblika periodu 2022-2027, Lú Olo kandidata an hikas. Maske sei identiku ho Fretilin tanba nia nu’udar Prezidente partidu Fretilin, maibé Lú Olo deside hodi deklara an nu’udar kandidatu independente. Ikus mai, Sekretariu Jeral Fretilin, Mari Alkatiri, deside katak partidu Fretilin fó apoiu ba ninia prezidente partidu ne’e.

Maske Fretilin fó apoiu, maibé iha eleisaun ba tinan ida ne’e, Lú Olo sei hasoru dezafiu balun, liu-liu bainhira eis Xefe Estadu Maior Falintil Forsa Defeza Timor-Leste, Maijor Jeneral Lere Anan Timur, deside mós atu kandidata an.

Lú Olo moris iha 7 Setembru 1954, iha Ossú, Munisipiu Vikeke.

Nu'udar ema katóliku, Lú Olo estuda iha Colégio Sta Teresinha, Ossú,  husi 1963 to'o 1966. Hafoin remata eskola iha Liceu Dili iha 1973, nia fila fali ba Colégio Santa Teresinha nu'udar monitór eskolár.

Tempu Rejistensia

Lú Olo la'o dalan naruk ida nu'udar membru ativu iha Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (FRETILIN), hahú husi simpatizante to'o membru Komité Sentrál FRETILIN no, ikus liu, nu’udar Prezidente partidu FRETILIN.

Lú Olo, joven ho personalidade kontestatária maibé ho integridade morál ne’ebé hametin ho orientasaun husi padre salezianu sira, hako’ak FRETILIN husi kedas tinan 1974. Molok Indonézia invade no okupa Timor-Leste, Lú Olo hala’o maka’as tiha ona ninia knaar militante atu fó hatene no haklaken Manuál no Programa Polítiku FRETILIN, iha Ossú, Vikeke ba komunidade sira. Nia hahú ninia knaar nu'udar gerrilleiru iha tinan 1975 bainhira tama iha pelotaun FALINTIL nian ho komandu Lino Olokasa, iha Rejiaun Sentru Leste, besik ka iha área periférika Ossú nian.

Iha Juñu 1976, Lú Olo simu kargu nu'udar Sekretáriu Zona Kosteira (Leste no Oeste), iha rejiaun Ponta Leste,  la dook husi Komité Rejionál Ravina Leste,  fatin ida ne’ebé Xanana Gusmão mak adjuntu iha ne’ebá, bainhira sei membru Komité Sentrál FRETILIN nian.

Iha 1977/78, Lú Olo hetan nomeasaun nu'udar Delegadu Komisariadu Setór Ponta Leste nian.

Husi 1 to’o  8  Marsu  1981, FRETILIN organiza Konferénsia Nasionál Dahuluk ba reorganiza ka hadi’ak Rezisténsia. Iha Konferénsia ne’e mak harii CRRN -  Conselho Revolucionário de Resistência Nacional no FRETILIN nakfila ba partidu. Lú Olo simu kargu nu’udar Adjuntu responsável ba parte sentrál Timor-Leste nian.

Iha Jullu 1982, Lú Olo simu knaar nu’udar Adjuntu, iha rejiaun Sentru Leste (Nakroma) ne’ebé halo parte Komandu Terseira Companhia da Guerrilha nian ho komandu Fera Lafaek nian. Iha 1984 simu kargu polítiku nu'udar Komisáriu Polítiku.

Iha 1987, nu'udar Komisáriu Polítiku Forsa Armada sira-nian, hala’o ninia knaar iha Rejiaun Cruzeiro, Rejiaun Sentru Súl no Norte (Aileu no Manatuto).

Iha loron 7  Dezembru 1987, nu'udar desizaun ida husi reorganizasaun Rezisténsia nian, FALINTIL haketak-an husi FRETILIN.

Iha loron 31 Dezembru 1988, FRETILIN harii CNRM (Conselho Nacional da Resistência Maubere) kompoin husi Komandu FALINTIL (dirije husi Komandante Xanana Gusmão) no komponente polítika hanaran Komisaun Diretiva FRETILIN (CDF ), kompoin husi Ma’Huno Bulerek Karataiano, nu’udar Sekretáriu CDF no Konis Santana no Mau Hodu Raan Kadalak, nu’udar Vise Sekretáriu CDF.

Iha  20  Novembru  1992 , tanba militar indonéziu kaer Xanana Gusmão, Ma’ Huno mak kaer fali Komandu Luta.  Tanba Ma’Huno hetan  kaptura iha 5 Abril 1993,  Konis Santana mak asume komandu luta nian no kaer fali kargu nu’udar Sekretáriu Komisaun Diretiva FRETILIN.

Bainhira Komandante Nino Konis Santana mate iha 9 Marsu 1998, Lú Olo mak hola ninia fatin nu'udar Sekretáriu CDF nian.

Hatán ba proposta Lú Olo nian, iha 15 to’o 20 Agostu 1998, FRETILIN hala'o Konferénsia Nasionál Estraordinária iha Sydney-Austrália. Konferénsia ne’e deside halakon CDF no hamosu fali órgaun foun ida ba lideransa FRETILIN, hanaran Conselho Presidencial da FRETILIN, ho Lú Olo nu’udar Koordenadór Jerál no Mari Alkatiri no Ma’Huno Bulerek Karataiano, nu’udar Vise Koordenadór.

Iha 1998, durante “Convenção Nacional Timorense” ne'ebé hala'o iha Peniche, Portugal, CNRM fila an ba CNRT - Conselho Nacional da Resistência Timorense,  ho objetivu atu hametin liután unidade nasionál entre sidadaun timoroan sira iha Luta Libertasaun Nasionál. Lú Olo kaer kargu oioin: membru Konsellu Polítiku-Militár (iha Rezisténsia Armada), Koordenadór Jerál ba Konsellu Prezidensiál FRETILIN nian, membru Komisaun Polítika Nasionál CNRT nian (CPN/CNRT) no Sekretáriu Frente Polítika Interna (FPI/CNRT).

Hafoin Referendu

Hafoin referendu 1999, Lú Olo,  hamutuk ho FALINTIL, tuun husi foho no ba ho sira ba Aileu.

Iha Maiu 2000, Lú Olo prezide Konferénsia Nasionál Kuadrus FRETILIN nian no husi ne’e, FRETILIN hahú reorganiza an husi kraik to’o leten iha nível nasionál.

Iha Fevereiru 2001, Lú Olo entrega ninia kilat no munisaun tomak ba Komandu FALINTIL nian iha Aileu.

Iha Jullu  2001,  Kongresu FRETILIN hili  Lú Olo, nu’udar Prezidente partidu,  liu husi eleisaun.

Husi 20 Setembru 2001 to'o 20 Maiu 2002, hala’o knaar nu'udar Prezidente Asembleia Konstituinte Timor-Leste nian.

Iha 20 maiu 2002, Kofi Annan, nu’udar Sekretáriu Jerál ONU transfere administrasaun Timor-Leste  husi ONU ba Prezidente Asembleia Konstituinte, Francisco Guterres Lú Olo. Loron 20 maiu 2002 konsagra formalmente nu’udar Loron Restaurasaun Independénsia ho rekoñesimentu husi komunidade internasionál. Lú Olo, nu’udar Prezidente Parlamentu, mak halo Deklarasaun Restaurasaun Independénsia no prezide serimónia investidura  ba Kay Rala Xanana Gusmão, nu'udar Prezidente Repúblika ba mandatu 2002-2007. Asembleia Konstituinte nakfila ba Parlamentu Nasional.

Husi 20 Maiu 2002 to'o 31 Jullu 2007, Lú Olo hala'o knaar nu'udar Prezidente Parlamentu Nasionál Repúblika Demokrátika Timor-Leste.

Tanba nia partisipasaun ativu tebtebes iha luta ba libertasaun nasionál mak Lú Olo la konsege estuda tan. Iha 2005 de'it, enkuantu kaer hela knaar nu’udar Prezidente Parlamentu Nasionál Timor-Leste, mak foin hetan fali oportunidade atu hatutan ninia formasaun akadémika.

Iha 2011, Lú Olo  ramata kursu Direitu iha Fakuldade Direitu iha Universidade Nasionál Timor Lorosa'e,  patrosinada husi Fundação das Universidades Portuguesas(FUP), no ninia serimónia  graduasaun  akontese iha  24 Abril 2012.

Tuir Dekretu Prezidente Repúblika nú.56/2006, 5 Dezembru, Lú Olo simu kondekorasaun ho títulu onorífiku Orden Gerrilla husi Prezidente Repúblika Kay Rala Xanana Gusmão, grau 1/nivel superiór nu'udar rekoñesimentu ba kargu polítiku ne'ebé mak nia hala'o iha Frente Armada, inklui ba kargu nu'udar Komisáriu Polítiku, Koordenadór Jerál Konsellu Prezidensiál FRETILIN nian, Sekretáriu Komisaun Diretiva FRETILIN nian, Koordenadór Konsellu Polítiku-Militár, Sekretáriu Konsellu Exekutivu Luta Klandestina no Sekretáriu Frente Polítika Interna/CNRM.

Iha Maiu 2006, FRETILIN hala'o Kongresu Nasionál Daruak. Lú Olo, dala ida tan eleitu nu’udar Prezidente partidu nian.

Iha Abril 2007, Lú Olo, nu'udar kandidatu FRETILIN ba kargu Prezidente Repúblika manán votus boot liu kandidatu sira seluk iha primeira volta, maibé lakon iha segunda volta ba José Ramos Horta.  

Iha 30 Agostu 2009, bazeia ba Dekretu Lei nú.20/2009, 24 Abríl, no Dekretu Prezidensiál nú. 25/2009, 30 Agostu, Lú Olo simu kondekorasaun ho grau Colar Ordem de Timor-Leste husi Prezidente Repúblika José Ramos Horta nia liman, nu'udar rekoñesimentu ba kontribuisaun boot ne'ebé nia fó ba Timor-Leste no Timoroan sira.

Iha 20 Agostu 2011, Lú Olo eleitu fila fali ba Prezidente FRETILIN liu husi eleisaun direta ba lideransa partidu nian.

Iha 13 Janeiru 2012, kompete fila fali ba Prezidente Repúblika nu’udar kandidatu partidu FRETILIN, liu primeira ronda maibé lakon  iha segunda ronda ho Taur Matan Ruak.

Iha 2012, bazeia ba Dekretu Lei nú.15/2009, 18 Marsu, no Dekretu Prezidensiál nú.  25/2009, 30 Agostu, Lú Olo simu kondekorasaun ho Medalla Méritu husi Prezidente Repúblika José Ramos Horta tan ninia kontribuisaun ba pás no estabilidade nasionál.

Iha Fevereiru 2014, nia simu kargu nu'udar Prezidente Komisaun Preparatóriu ba Simeira Xefes Estadu no Governu Komunidade Nasaun Lian-Portugés (CPLP) no hetan rekoñesimentu públiku husi Primeiru-Ministru, iha tempu ne’ebá, Kay Rala Xanana Gusmão ba ninia empeñu no susesu ne'ebé hetan durante hala'o  knaar ne'e.

Durante ninia karreira polítika, Lú Olo partisipa no halo diskursu iha Sesaun Dalimak husi Asembleia Paritária UE-ACP (25 Novembru, 2002), iha Konferénsia Datoluk husi Partidu Polítiku Aziátiku sira iha Repúblika Populár Xina (Agostu 2004) no mós iha Simeira Prezidente Parlamentu iha okaziaun Asembleia Jerál Nasoins Unidas (Setembru 2005).

Nu'udar Prezidente FRETILIN, Lú Olo partisipa iha Konferénsia Nasionál Partidu Traballista Austrália nian, iha Dezembru 2011.

Iha 20 Marsu 2017, Lú Olo, kompete fila fali ba eleisaun prezidensiál ba dala tolu nu’udar kandidatu FRETILIN  no manán iha primeira volta ho 57,1% votus.

Iha 20 Maiu, tuku 00:00, Prezidente Parlamentu Nasionál fó pose ba Lú Olo nu'udar Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste ba dala 6 (ba dala 4 bainhira sura husi restaurasaun independénsia Timor-Leste nian iha 20 Maiu, 2002).

Lú Olo hala’o nia mandatu tuir kbiit Konstituisaun RDTL ne’ebé fó ba Prezidente Repúblika atu hametin unidade Estadu, estabilidade polítika no funsionamentu regular instituisaun demokrátika sira-nian.

Haktuir Konstituisaun RDTL no nia konxiénsia rasik, Prezidente Repúblika Lú Olo promulga no/ka veta diploma lejislativu  atu defende intereses País no Povu nian. 

Lú Olo  sempre defende uza Fundu Minarai ho dalan ida ne’ebé permite fó benefísiu ba jerasaun ohin loron no mós ba aban-bainrua ninian. Atu Estadu Timor-Leste la depende de’it no ba beibeik  husi Fundu Minarai, Lú Olo promove diversifikasaun ekonómika iha ninia intervensaun polítika hothotu, liu husi dezenvolvimentu ida ne’ebé fó atensaun liu-liu ba ema, atu hasa’e lalais kapasidade produtiva rai-laran ninian.

Liu husi Kampaña Nasionál ¨Sidadaun ida, ai-oan ida¨ hahú husi Lú Olo ho partisipasaun husi Governu, no apoiu husi organizasaun sosiedade sivíl, organizasaun internasionál, konfisaun relijioza sira no komunidade sira, ai-oan liu miliaun ida mak kuda ona iha territóriu nasionál. Ho inisiativa ida ne’e, Lú OLo  haforsa inisiativa oioin kona-ba proteje ambiente iha ita-nia Rain atu ita hotu bele moris babeibeik iha ambiente saudável no ho dezenvolvimentu ekilibradu no sustentável.

Ho pedidu husi Governu no autorizasaun husi Parlamentu Nasional, Lú Olo brani foti desizaun deklara no renova estadu emerjénsia tutuir malu no nune’e, Estadu Timor-Leste konsege proteje Povu tomak, liu husi medidas prevensaun no kontrola hasoru pandemia Covid-19.

Nu’udar Komandante Supremu Forsas Armadas, Lú Olo kontribui ba haforsa instituisaun sira ho dezenvovimentu Sistema Seguransa Nasionál no Polítika Seguransa Nasionál.  Iha ninia mandatu akontese duni tranzisaun lideransa husi jerasaun tuan ba jerasaun foun iha instituisaun FALINTIL-FDTL nia laran.

Lú Olo fó rekoñesimentu no valorizasaun ba veteranu sira no apela ba sira atu partisipa iha prosesu dezenvolvimentu nasionál.

Iha área internasionál, Prezidente Lú Olo kontribui ba haklean relasaun bilaterál ho estadus membrus  komunidade internasionál no akompaña prosesu adezaun Timor-Leste ba ASEAN no Organizasaun Mundial Komérsiu.

Iha ninia mandatu nu’udar Prezidente Repúblika, Lú Olo hakarak tebes atu partisipa iha reuniaun internasionál sira hanesan CPLP, ASEAN, Asembleia Jerál ONU no halo vizita ofisiál ba País belun maibé votasaun kontra iha Parlamentu Nasionál no impaktu husi pandemia Covid-19 la fó dalan. 

Lú Olo hamriik iha oin hodi hametin Estadu de Direito Demokrático, defende inkluzaun no justisa sosiál, luta hasoru injustisa no KKN no defende maka’as dezenvolvimentu ekilibradu no sustentável.

Lú Olo uza diálogu hodi hakaat dezafiu no difikuldade sira. Durante kuaze tinan lima nia laran, nu’udar Prezidente Repúblika, Lú Olo sempre uza diálogu nu’udar dalan hodi hakotu diverjénsia polítika. Tanba fó prioridade ba diálogu, Lú Olo kontribui ba haklean demokrasia, sentidu pertensa ba parte hothotu no domin, no nuneé, hametin pás no estabilidade iha TL.

Ho Lú Olo, nu’udar Xefe Estadu ida ne’ebé hala’o relasaun  di’ak ho titular husi órgaun soberania sira seluk, no Povu nia matenek, TL kontinua moris ohin loron iha hakmatek nia laran no estabilidade.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Tersa, 01 Marsu 2022 17:30

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31