Hetan Fiar Husi Povu, Isabel sei Kumpre Konstituisaun

By Aquino Gomes Fevereiru 02, 2022 525
Kandidata Prezidente Repúblika 2022-2027, Isabel da Costa Ferreira. Foto:Dok/INDEPENDENTE. Kandidata Prezidente Repúblika 2022-2027, Isabel da Costa Ferreira. Foto:Dok/INDEPENDENTE.

DILI: Kandidata Prezidente Repúblika 2022-2027, Isabel da Costa Ferreira, promete bainhira hetan fiar husi povu, sei kumpre konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (K-RDTL).

Nia hateten, anunsia publikamente kandidatuta Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste ba períudu tinan 2022- 2027.

“Ha’u ezerse ha’u-nia direitu hodi kandidata-aan no hetan eleitu nu’udar sidadaun timoroan, responsável no konxiente ba nia direitu, maibé mós konxiente ba nia dever sira, ho família, ho komunidade no ita-nia ra’in,” dehan nia, iha kaza Sidadania, Kolmera, Segunda (31/1).

Nia relata, nu’udar kandidatura ida independente aberta no apartidária iha nia orijen, ne’ebe konvida ba mobilizasaun esforsu no vontade sira, aseita no hamahun ema hot-hotu ne'ebé partilla mehi ida deit kona-ba país ida modernu no dezenvolvidu, ho sidadaun ne’ebé preparadu di’ak.

Nune’e kualifikadu diak, aproveita oportunidade tomak husi edukasaun, formasaun no kreximentu, la haree ba sira-nia kondisaun sosiál, orijen etno-jeográfika ka sira-nia konxiénsia polítika no reljioza.

“To’o agora ha’u laiha partidu ida atu apoiu ha’u, mas hanesan sidadaun timoroan ne’ebé iha partidu, sira manifesta sira-nia apoiu ha’u-nia kandidatura,” dehan Isabel.

Nia dehan, kandidata independente ne’e ba partidu hot-hotu, la’ós  PLP deit. See partidu balun sente fó fiar bele eskolla nia hodi fó apoia.

Nia fó-sai, iha ona apoiante rihun lima (5) ne’ebé rejistu ona ba tribunál rekursu hodi halo avaliasaun ba nia kandidatura no iha eleisaun mak deside, sé mak di’ak entre kandidatu sira ne’e.

Nia kandidatura ne’ebé konxiente ba responsabilidade no ba espetativa boot ne’ebé país hatuur iha funsaun prezidensiál.

Timor-Leste iha nia rejime polítiku semi-prezidensiál ida, ne’ebé Prezidente Repúblika dezempeña majistratura ida aas iha sistema direitu demokrátiku, karaterizadu ho separasaun podér.

Maibé majistratura aas ida-ne’e labele konfunde ho papel atu ukun, ne’ebé konsagradu ba  Governu, nem atu bele halo lei, tanba misaun ne’e pertense ba Parlamentu Nasional, nem atu administra Justisa tanba ne’e iha Tribunál sira-nia liman.

Maibé kabe ba Prezidente Repúblika responsabilidade espesiál ida mak reprezenta estadu iha relasaun internasionál no iha konsertasaun ho Governu, garante unidade no Independénsia Nasionál, sai fatór ba koezaun no uniaun ba Timoroan sira tomak, asume papel nu’udar Komandante Supremu FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) nian no finalmente responsabilidade hodi sai garante ikus ba funsionamentu regular iha instituisaun demokrátika sira.

Nune’e, Prezidente Repúblika konstitui-aan iha Timor-Leste, nu’udar pilar simeiru ba Nasaun ne’ebé luta durante tinan 500 (atus lima) husi kolonializmu no durante tinan 24 (rua-nulu resin haat) husi okupasaun estranjeira, ba nia auto-determinasaun no Independénsia.

Tanba ne’e, konsideradu hanesan órgaun soberania fundamentál no primeiru ne’ebé temi konstituisaun importante mós fó atensaun ba kuadru referénsia ida-ne’ebé mak Prezidente Repúblika iha lejitimidade populár ida forte tebes, bainhira povu hili liu husi sufrájiu diretu no universál.

Nia haktuir, Prezidente mós iha autoridade polítika ida espesiál tebes, ho nia podér ne’ebé mak tenke ezerse ho atensaun boot, tetu didi’ak no sensibilidade, hodi respeita hanesan bainhira hetan eleitu, husi maioria absoluta Timoroan tomak nian, independentemente husi ninia afiliasaun ka opiniaun polítika partidária.

Nia mós ezerse tan, bainhira hetan eleitu, mandatu ida ba tinan lima (5) nian, bele renova dala ida de’it, mandatu ida ne’ebé la naran kualkér ema ida, bele hapara, maibé mós labele halo atu kontinua ba nafatin iha tempu.

Prezidente Repúblika tuir nia natureza mak órgaun ida unipessoal no independente, presiza atu evita hodi labele konfunde ho Líder korrente polítika ida nian, portavóz partidu polítiku ida ka reprezentante husi parte país, munisípiu ka rejiaun ida ni’an.

Nia subliña, Prezidente Repúblika tenke iha partidu nia leten, interesse nia leten no maioria konjuntura nia leten hodi garante seguransa demokrásia no funsionamentu efikás sosiedade no instituisaun sira nian.

Enkuantu, Ordem Konstitusional país nian, kompete ba Prezidente República salvaguarda respeitu ba Konstituisaun Republika Demokrátika Timor-Leste.

Tenke reprezenta Nasaun tomak, sidadaun sira iha rain laran no iha rain li'ur, ho imparsialidade, laiha kualkér tipu diskriminasaun, maibé sempre sensível ba kauza sosiál, iha ne’ebé destaka kestaun sira kona-ba inklusaun, igualdade jéneru no igualdade oportunidade ba ema defisiente, ba idozu, ba Inan, ba minoria no ba armonia familia sira nian.

Nia afirma, tenke mos besik povu Timor-Leste, hamrik iha sidadaun sira nia sorin tuir sira nia hakarak ne'ebé lejítimu ba progresu, dezenvolvimentu no moris-di'ak, fó nafatin atensaun espesiál ba ema sira ne'ebé mak laiha lian, presiza los nia ajuda no nia influénsia hosi ninia magistratura, ba família mukit sira, família kbiit-la’ek, eskluida, izoladu ka dezfavoresidu.

Postura ida ho sensibilidade, ne’ebé iha ha'u nia opiniaun, destaka iha momentu ne’ebé rona no deside Pedidu Indultu no Komutasaun Pena Prizioneiru sira nian, iha ne’ebé sira hetan ho komportamentu diak iha prosesu reabilitasaun no hein ho espetativa boot lejítimu regresu ba hamutuk ho entre keridu sira ne’ebe sei hahú sira nia futuru reinsersaun iha família no komunidade  nia leet.

“Ita tenke konsidera mos ninia poder, Iha parte ida relasiona ho podér konstituisionál previstu iha Lei fundamentál, hanesan atu promulga Lei sira Parlamentu Nasionál nian ka Dekretu-Lei sira Governu nian no ezerse mos Direitu Veto ka rekere Fiskalizasaun preventiva ka susesiva ba aktu lejislativu sira nian,” tenik nia.

Iha parte seluk, poder hodi haruka mensajen ba Parlamentu Nasionál, kona-ba tema nasionál ne’ebe relevante liu ba ita nia futuru komun.

Iha mos poder hodi Dekreta Estadu Emerjénsia ka Estadu-de-Sitiu, iha momentu exesionál, tuir ita hotu asiste durante periudu sanulu-resin-sia (19) tui-tuir malu hodi halo mitigasaun, prevensaun, jestaun no kombate Pandemia COVID-19.

Iha mós podér hodi prezide orgaun konsultivu sira, husi Konsellu Superior Defeza no Seguransa (CSDS) ka husi Konsellu Estadu. Poder importante atu hatún Parlamentu Nasionál, demite Governu ka promove kondisaun estabilidade no governabilidade, tuir konstituisaun-RDTL no lei sira, hodi asegura funsionamentu regular instituisaun demokrátika sira, iha momentu krize nia laran.

Nia reforsa, sira hirak ne’e mak poder prezidensiál ne’ebé importante teb-tebes, konsagradu iha Konstituisaun RDTL nian.

“Maibé tuir hau nia opiniaun, iha podér seluk maski la hakerek iha konstituisaun no lei sira, ne’ebé mai husi prátika politika, jurisprudénsia Prezidensiál no papel influénsia majistériu, ezemplu boa prátika, pedagojia sivika, polítika no demokrátika, ne'ebé mak tenke rekoñese hosi sidadaun sira hotu no husi ita nia sosiedade iha personalidade Xefe Estadu nian,” tuir nia.

Nia fundamenta, majistratura ida ne’ebe konsidera nu’udar ativista ida hanesan funsaun ida ne’ebé essensiál hodi motiva, enkoraja, insentiva no mobiliza Nasaun Timor-Leste, ba kauza boot polítika-sosiál, hodi hahú ka fomenta diálogu polítiku no sosiál kona-ba kestaun hirak ne'ebé mak sensitivu no fahe Timor oan.

Infiuénsia hodi buka ekilibriu polítiku, hodi kontribui ho nia asaun ba koezaun sosiál no teritoriál, no mos ba uniaun Timoroan sira iha kestaun boot interese nasionál nian, hanesan luta kontra hamlaha no kiak, luta hodi hetan asesu ba edukasaun, saúde, nutrisaun saudável, ba abitasaun dignu, ba servisu báziku eletrisidade, bee no saneamentu, seguransa sosiál.

Nu’udar kondisaun baziku no esensiál ba dezenvolvimentu sidadaun sira ne'ebé responsável, família sira ne’ebé iha armonia, komunidade sira ne’ebé tolerante no sosiedade ida hakmatek no seguru.

Influénsia ba esklaresimentu ida efikas no divulgasaun informasaun ida di’ak ba sidadaun sira, ba autoridade no organizasaun Sosiedade Sivil sira, nune'e bele mate rializa imperativu konstitusionál Estadu nian hodi kria sidadania ida ne’ebé iha interese maka’as no partisipativa, atu rezolve difikuldade no dezafiu sira-ne’ebé mak país hasoru.

Ho influénsia, nu’udar garante Da seguransa husi rejime ida plural no demokrátiku, ne’ebé konkista ona ho folin aas husi raan nakfakar no depois-de-sakrifisiu boot.

Nia akresenta, poder husi 'influénisa' no 'liafuan', maski la hakerek, tuir nia opiniaun ne’ebé simples, katak fundamentál tebe-tebes ba susesu no futuru Estadu Direitu ne’ebé mak ohin koñese, livre no independente, defensor ba Direitu Umanu sira, iha nível internu, maibé mós iha nível rejionál ka globál.

Konkluzaun, funsaun Prezidente Repúblika ba nia mak funsaun ida nobre no folin-boot liu, tenke ezerse, nafatin, iha momentu hotu maski iha difikuldade no dezafiu, ho koresaun hodi reforsa no konsolida Estadu Direitu Demokrátiku, emfavór ba ema, ba nia sidadaun doben feto no mane kompatriota Timor oan sira tomak.

“Iha hau nia opiniaun, hanesan Prezidénsia Proximidade, sensivel liu ba terus familia sira nian, fo atensaun liu ba difikuldade ema no komunidade sira nian, laran nakloke liu ba sujestaun sira ne'ebé mai husi sosiedade, disponível liu atu hetan solusaun, iha Gabinete Prezidensiál nia li'ur, ba hamutuk ho povo, iha aldeia, iha suku, iha postu administrativu, iha munisipiu no iha rejiaun sira,” tenik nia.

Maibé proximidade ida ne’ebé  nia fiar katak sei lori nia ba vizita suku sira hotu iha rain laran, la’ós de’it iha kampaña eleitorál, maibé liuliu, durante nia mandatu, karik hetan konfiansa husi povu timoroan. Nia sei la sai Prezidente ida gabinete ni’an, maibé Prezidente ida ativa no besik ba povu.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Kinta, 03 Fevereiru 2022 08:58

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31