UNICEF-MF Hamutuk ho KNDL Lansa Relatoriu Analize ba Situasaun Labarik iha TL

By Saturnina da Costa Dezembru 30, 2021 322
United Nations Children Foun (UNICEF) no Ministeriu Finansas hamutuk ho Komisaun Nasional Direitu Labarik (KNDL), lansa ona relatoriu análize ba situasaun labarik iha Timor-Leste, iha loron 28 fulan-Dezembru tinan ne’e. Foto: Media Gab, MF. United Nations Children Foun (UNICEF) no Ministeriu Finansas hamutuk ho Komisaun Nasional Direitu Labarik (KNDL), lansa ona relatoriu análize ba situasaun labarik iha Timor-Leste, iha loron 28 fulan-Dezembru tinan ne’e. Foto: Media Gab, MF.

DILI: United Nations Children Foun (UNICEF) no Ministeriu Finansas hamutuk ho Komisaun Nasional Direitu Labarik (KNDL), lansa ona relatoriu análize ba situasaun labarik iha Timor-Leste, iha loron 28 fulan-Dezembru tinan ne’e.

Ministru Finansas Rui Gomes, hatete, relatóriu ida ne’e mak relatóriu atualizadu husi análize situasaun dahuluk ba labarik sira iha Timor-Leste ne’ebé hala’o ona iha tinan 2014.

Análize situasaun ne’e hanesan relatóriu kompreensivu ida ne’ebé kontein informasaun kona ba situasaun jerál, atuál labarik Timor-oan sira nian, relasiona ho direitu báziku sira hanesan, saúde no nutrisaun, edukasaun, bee, saneamentu no ijiene, protesaun no partisipasaun labarik, inklui mós ho Covid-19, ida ne’e hanesan lisaun husi tinan 2020, bainhira vírus ne’e hahú tama iha Timor-Leste no dezafius prinsipál ne'ebé labarik no sira nia família hasoru.

Relatóriu ne’e hatudu katak iha ona melloramentu signifikativu ba labarik sira-nia moris durante tinan 10 ikus (2010 – 2020) iha Timor-Leste, purizemplu raes-badak (ka stunting) ba labarik sira ho idade tinan lima mai kraik, iha tinan 2010 mak 58,1% maibé iha tinan 2020, tun ba 47,1%.

“Maske ita rejista melloramentu balun, Timor-Leste sei konsidera nafatin hanesan país ida ho taxa mal-nutrisaun infantil ne'ebé aas iha mundu, no mal-nutrisaun inan no oan nu'udar fatór ida ne'ebé iha risku boot liu ba mate sedu no moris ho defisiénsia,”dehan nia iha komunikkadu ne’ebé Online INDEPENDENTE asesu, kuarta horseik (29/12).

Nia esplika, Timor-Leste nia Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál husi tinan 2011 to’o 2030 hatuur Kapitál Sosiál (Dezenvolvimentu Kapitál Umanu) nu’udar pilár importante ida entre pilár importante 4 ba futuru dezenvolvimentu país nian.

Tanba ne’e, Oitavu Governu Konstitusionál komprometidu ba labarik Timor-oan sira-nia sobrevivénsia, dezenvolvimentu no protesaun.

Iha Orsamentu Jerál Estadu 2022, Governu deside ona hodi aloka orsamentu dolar amerikanu tokon $226,5 ka ka 13,5% ba iha Dezenvolvimentu Kapitál Umanu liu-liu ba edukasaun, formasaun no saúde, ne’ebé sai nudar prioridade ida husi prioridades nasionál neen.

Governu mós propoin $387,3 milhoes ka 23,1% ba programa abitasaun no inkluzaun sosiál, ho objetivu atu mellora kondisaun moris fatin.

Aleinde ne’e, Governu mós introdus medidas foun ida maka Bolsa da Mae Jerasaun Foun ho orsamentu alokadu $13 milhoes, enkuantu montante ne’e la-inklui $6,4 milhoes husi Governu Austrália liu husi apoiu orsamentu diretu.

Entretantu, haree ba Programa Bolsa da Mãe nia efeitu transformativu ne’ebé boot ba iha edukasaun, saúde, nutrisaun no redusaun pobreza, iha fulan-Fevereiru liubá, Konsellu Ministrus aprova hodi estende tan ba Munisípiu seluk atu hasa’e ninia kobertura.

Programa Bolsa da Mãe Jerasaun Foun mak, programa asisténsia sosiál foun ida ba inan isin-rua no labarik idade kiik ne’ebé pilotu sei lansa iha Munisípiu Ainaro, Bobonaro no RAEOA ho benefisiáriu ema 100.000 resin.

Nia objetivu mak atu redús mal-nutrisaun no pobreza iha Timor-Leste ho alvu prinsipál mak inan isin-rua inklui bebé foin moris to’o tinan rua. Loron rihun ida labarik ida nian mak sei determina labarik ida ne’e nia kapasidade hodi moris ida ke produtivu aban bainrua nian.

Nia akresenta, orsamentu ba tinan oin ne’e nia objetivu mak atu atinji dezenvolvimentu ida ne’ebé kualidade ho kresimentu ekonómiku ne’ebé sustentável no inkluzivu liuhusi hakbiit labarik Timor-oan sira.

Entretantu, Komisaria Nasional Direito Labarik, Dinorah Granadeiro, hatete, relatoriu ne’e hanesan referensia ida ba komisaun no liña ministerial sira atu bele halo análiza ba programa sira hodi responde ba dezafiu ne’ebé labarik sira enfrenta.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31