TL Deve Ona Millaun $852,6 Featured

By Aquino Gomes Novembru 08, 2022 264
Osan Dolar. Foto: Dok. Osan Dolar. Foto: Dok.

DILI: Tuir relatoriu husi Komisarun C Parlamentu Nasionál ne’ebé trata asuntu Finansas Publikas, to’o iha tinan ida ne’e, estadu Timor-Leste deve ona millaun $852,6 hodi investe ba area infra-estrutura sira.

Tuir relatoriu komisauan C ne’ebé Jornál INDENPENDENTE asesu, Segunda (07/11), sita katak totál husi despeza ne'ebé orsamenta ba tinan 2023 sei boot liu ba reseita doméstika ne'ebé mak Governu propoin ba Parlamentu Nasionál hodi finansia défise ida ne'e liu husi fonte oioin.

Iha falta reseita korrente ne'ebé sufisiente atu selu ba despeza sira hotu, hodi obriga setór públiku tenke selu finansia-an ho reseita sira kapitál ni’an, liu husi empréstimu (divida públika). Bainhira halo análize kona-ba evolusaun no sustentabilidade dívida públika nian ne’ebé Governu fó ona iha pájina númeru 59 no livru orsamentál relatóriu ne'e bele aplika.

“Hanesan iha tinan hirak ikus ne'e, Governu aumenta liután númeru investimentu ne'ebé finansia husi dívida públika, iha área infraestrutura sosiál nian sira, inklui saúde, edukasaun, abitasaun no bee no saneamentu, sa'e ho valór ne'ebé mai husi tusan públika ne'ebé Estadu kontrata daudaun, hanesan mós ho Estadu, iha área infraestrutura sosiál, kompostu husi empréstimu esternu ne'e ho valór hamutuk millaun $852,6 iha fulan-agostu tinan 2022,” sita relatoriu komisaun C ne’ebé asina Prezidente komisaun C, Maria Angelica Rangel da Cruz dos Reis.

Relatoria dehan, enkuantu dezembolsu sira ne'ebé atu sukat iha momentu ne'ebá hanesan ho millaun $265,8, ezekusaun ida ne'ebé menus kompara ho Empréstimu sira, iha liafuan Governu nian rasik, ne'ebé justifika situasaun ho signifika sira ne'ebé sai ona hanesan programa foun ka besik atu hahú ninia faze, inklui projetu Abastesimentu nian sira ne'ebé hein hela Dili no Baukau, projetu dezenvolvimentu Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato no projetu Melloramentu Sistema Edukasaun Bázika nian.

Iha Governu ba dala uluk la hatudu iha livru orsamentál atuál "Relatóriu ida uluk, Livru 1, no iha ne'ebé tenke harii metin arkitetura finanseira nasionál sira ne'ebé maske kontratuál ona ho emprestimu.

“Ami temi ona iha leten, envesde ne'e mós signifika katak to'o oras ne'e divida públika ida ho valór milaun $852,6 ka taxa jurus nian sira ne'ebé hetan ona sujeita ba empréstimu hirak ne’e ka sira-nia periénsia, ne'ebé tuir opiniaun Komisaun ida ne'e nian hamenus maka'as iha matéria ne'e,” tenik relatoriu.

Iha Aneksu XX kona-ba fundu governu fahe de'it kustu dadus balun kona-ba empréstimu hirak ne' ebé hala'o hela no montante subskrisaun nian sira, ne'ebé ezekuta ona no sei ezekuta.

Hanesan Projetu Bee no Saneamentu iha Vikeke, Lautein no Same-Empréstimu ho valór hamutuk millaun 47, no la ezekusaun finál tinan 2022. ne 'ebé prevee ona iha tinan 2023 maka rihun $249.

Projetu Fornesimentu Bee nian iha Dili-Empréstimu ho valór millaun $60,5 ne 'ebé hetan mós kontratu hamutuk ho Asian Development Bank-ADB, sein ezekusaun to'o oras ne'e. dezembolsu ne'ebé prevee iha tinan 2023 mós  mill $249.

Projetu Bee no Saneamentu iha Baukau Empréstimu ho valór millaun $28,9 transfere ona ba Banku Mundiál (WB) no ho alokasaun orsamentál ida ba tinan 2022 hamutuk millaun $3,0, dezembolsu ne'ebé prevee ba tinan 2023 mak  mill $449.

Projetu Fornesimentu Bee nian iha Dili-Empréstimu ho valór hamutuk millaun $60,5 Banku Mundiál (WB), la iha ezekuatru to'o oras ne'e no ho alokasaun ida ba tinan 2023 ho mill $249.

Projetu Abitasaun Asesivel-Empréstimu ne'ebé sei selebra Banku Mundiál (WB) ho montante  mill $50 ne' ebé sei hala'o tomak iha tinan 2023.

Projetu Fornesimentu no Transformasaun Edukasaun Bázika- emprestimu ho valór milaun $20.0 ne'ebé kontrata ona husi Banku Mundiál (WB),implementa tiha ona iha programa ba tinan 2022, maibé sei la konkretiza mak milaun $2,6 no aloka ba tinan 2023, hamutuk milaun $2,0.

Projetu Modernizasaun ba distribuisaun Energia-Empréstimu ho valor milaun $3.5 ne'ebé selebra ho ADB, ho alokasaun orsamentál ida ne'ebé prevee ba tinan 2022 hamutuk ho valór totál empréstimu nian, maibé sei la konkretiza to'o tinan ida ne'e nia rohan, no sei aloka ba tinan 2023 husi millaun $1,5.

Projetu estensaun pista Aeroportu Dili-Empréstimu ho valór milaun $135,0 ne'ebé selebra ho ADB, ho alokasaun orsamentál ida ba tinan 2022 ho valór totál milaun $2,9 ne'ebé sei la konkretiza to'o tinan ne'e nia rohan, no alokasaun ida ne'ebé prevee ona ba tinan 2023 to'o milaun $ 5.0.

Relatoriu ne’e katak informasaun ne'ebé mak fó liu, bele hasai katak oras ne'e iha empréstimu rua ne'ebé iha valór ne'e ki'ik liu, atu fornese Bee iha Dili, iha banku oin-oin.

Iha aneksu I orsamentu FI nian tuir programa no projetu sira (Aneksu XX), projetu proposta lei (PPL) iha tan projetu konstrusaun no supervizaun estrada nian sira iha nasaun laran tomak, ne'ebé Governu hili hanesan ADB, ho Banku mundiál no JICA, ne 'ebé barak maka sei falta ezekusaun. valór globál ne'ebé Estadu kontrata ho banku sira ne'e hamutuk millaun $427,2 no ezekusaun ne'ebé prevee ba tinan 2023 sei sai hanesan millaun $20,5.

Análize kona-ba sustentabilidade dívida públika ne'ebé Governu halo ona, haree ba vantajen husi empréstimu sira ne'ebé halo ona, subskrisaun ba kapasidade nasaun nian kria rikeza, medida husi Produtu Internu Brutu (PIB), tanba PIB, razoavelmente iha limite 30% to'o 40% rekomenda husi FMI ba nasaun sira ne'ebé ho rendimentu ki'ik hanesan Timor-Leste, no nune'e, sei selu nafatin iha nível sustentável liu tinan 3 to'o 4, tuir liafuan Governu nian.

Empréstimu kontratadu sira ne'ebé hetan ona to'o agora, taxa média ida ho osan-funan besik 1,21%, no Governu sustenta katak kustu finansiamentu Estadu nian liu husi empréstimu sira sei mantein kompetitivu liután katak rekursu atu utiliza rikeza sira ne'ebé maka halibur iha Fundu Mina-rai nian ba finansiamentu OJE, liu husi osan ne'ebé sira tau iha fundu ne 'e.Finansiamentu liu husi dívida no kontinua hetan empréstimu iha nível sustentável, karik empréstimu sira uza ona ba investimentu sira iha tempu naruk.

Ba tinan oin, governu adopta hanesan prioridade ba "utilizasaun rendimentu kada vez sai fonte alternativa finansiamentu nian sira, hanesan empréstimu konsesionál no títulus tezouru nian" (Pajina 7 livru orsamentál “Relatoriu”).

Relatoriu ne’e infroma, Dezembolsu husi empréstimu ne'ebé Governu propoin ba tinan 2023 maka millaun $74,1, ho tendénsia atu aumenta iha tinan hirak tuir mai no, iha artigu 5 projetu proposta lei OJE tinan 2023 nian, Governu husu ba Parlamentu Nasionál atu autoriza no asina empréstimu foun sira (fó sai dívida públika foun) to'o máximu millaun $200, atu bele selu to'o tinan 40.

Iha tinan oin Governu prevee fila fali atu regula no fó-sai titulu ba tezouru ne'ebé tau ba entidade no fundu nasionál sira,fonte foun reseita nian no hamenus kustu finansiamentu OJE nian. Ida ne'e hanesan promesa ida husi Governu ho tinan barak ne'ebé, hanoin katak komisaun ne'e kestaun atu hetan alternativa komplementár sira kona-ba finansiamentu estadu nian tenke halo maka'as liután, to'o bele hanaruk moris útil ba Fundu ne'e nian ne'ebé ho tinan balun liu.

Komisaun C alerta kona-ba posibilidade atu hahú husi tinan 2023, inklui, subsetores Estadu nian hotu-hotu bele hetan autorizasaun atu simu dívida públika iha prazu badak, médiu no prazu naruk, inklui mós iha OJE no Parlamentu Nasionál nia rohan ne'ebé sei determina iha situasaun sira hanesan ne'e durante períodu duodesimál, ne'ebé sei vigora hela, iha artigu 28 númeru I, alínea g) no artigu 75  lei enkuadramentu orsamental  (LEO).

Tanba ne'e área ida ne'ebé koerente ba arguidu sira "impresionante" kona-ba buat ne'ebé bele hetan bainhira hakerek iha proposta orsamentál ba tinan oin mai. Tanba Governu la temi, limite másimu husi millaun $200 ba dívida públika ne'ebé subskreve hosi Estadu iha tinan oin mai bele sai hanesan destinu ba Administrasaun Sentrál ka subsektores seluk, apoiu diretu ba orsamentu.

Fundus ne 'ebé mai husi Apoiu Diretu ba Orsamentu (ADO) entrega diretamente ba Governu, la iha alokasaun uluk ba despeza ida. ADO konsidera hanesan finansiamentu ida ba Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2023, tanba utiliza sistema finansas uniku Governu nian (osan ne'e sei tau hamutuk fali iha sub-estasaun Tezouru nian) no hala'o tuir regra ezekusaun orsamentál nian sira.

Iha tinan 2023, Uniaun Europeia sei finansia millaun $3,3, liuhusi programa rua, Programa Nutrisaun nian (millaun $2,2) no Apoiu Orsamentál ba Deskonsentrasaun no Desentralizasaun (millaun $1.1).

Governu Austrália mós sei finansia programa millaun $8,2 iha tinan rua oin mai, Programa Nasional Dezenvolvimentu Suku no Programa Bolsa Inan.

Governu, iha livru ne'e, disponibiliza de'it informasaun kona-ba finansiamentu husi millaun $1,6 ba Programa Bolsa inan nian ba tinan 2023. Maibé Austrália hakarak reforsa montante husi ninia apoiu finanseiru ba programa governamentál tolu iha tinan oin mai.

Iha programa rua ne'ebé temi ona iha leten no mós Programa Mobilidade Traballista no Kapasitasaun. Apoiu adisionál ida ne'e iha orsamentu ida ne'ebé estima ona mak millaubn $12,7, maibé akordu espesifika sira ba apoiu hirak ne'e seidauk remata.

Parseria Públiku-Privadas

Persentamente Timor-Leste nian iha projetu neen (6) ne'ebé dezenvolve iha modelu finansiamentu Parseria Públika-Privada (PPP), projetu hirak ne'e tama iha faze implementasaun no operasaun, Projetu PPP Portu Baía Tibar nian no ida iha faze Akizisaun no Negosiasaun nian iha área Diagnóstiku Médiku,durante faze Avaliasaun Viabilidade (Abitasaun Asesivel, Cristo Rei, Portu Dili no Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato iha Díli), iha faze,daudaun ne'e iha ona faze akizisaun nian, ba faze estensaun pista ne'e nian.

Projetu Dezenvolvimentu Aeroportu iha Dili dezenvolve hela iha modalidade PPP Hibrida, akordu finansiamentu kombinadu nian ida, iha ne'ebé komponente balun husi infraestrutura aeroportuária sei finansia husi investimentu públiku sira hodi finansia ho empréstimu, doasaun no finansiamentu estatál sira, hanesan komponente sira seluk ne’ebé finansia husi investimentu sira husi setór privadu,valór empréstimu ne 'ebé sei selu ba projetu ne' e mak milaun $165.

PPP Kristu-Rei tama ona iha faze preparasaun Estudu viabilidade nian no Governu estima katak projetu ne'e sei kusta osan millaun $3,115, inklui planu mudansa ba estasionamentu ba terrenu Area Branca nian. Fundu infraestrutura nian aloka ona rihun $300 iha OJE tinan 2023 ba Programa Abitasaun Asesivel, rihun $667 ba Asesoria Finanseira ba Projetu Diagnóstiku Médiku nian no mill $222 ba Projetu Turizmu Kristu-Rei.

Livru orsamentál n'e informa katak konta ho garantia (escrow/account) ne'ebé Governu Timor-Leste kria atu finansia Projetu PPP ba Portu Tibar nian hetan ona osan funan hahú kedas husi nia kriasaun, hodi halibur osan hirak ne'e to'o loron 31 fulan-agostu tinan 2022, millaun $8,829. Data ne'ebé prevee ona ba konkluzaun projetu PPP nian ida ne'e iha Tibar maka loron 30 fulan-novembru tinan 2022, tenke hetan osan ne'ebé tau iha konta iha Singapura hafoin entrega tiha ba kofre Estadu nian sira. Dokumentu sira ne'ebé Governu aprezenta ne'e la esplika karik osan-funan hirak ne'e prevee tiha ona nu 'udar reseita la' ós mina-rai, iha OJE tinan 2023 nian.

Saldu husi  Jerênsia

Tuir informasaun ne'ebé hetan husi konta Jerál Estadu tinan 2021 nian, Saldu Jerênsia Tezouru no RAEOA nian ba tinan ida ne'e nian sa'e tan millaun $455,043 ne'ebé mak millaun $330,7 maka transfere hanesan saldu husi banku ho aprovasaun Orgânicaria Jerál Estadu nian ba tinan 2022.

Iha remata Agustu 2022, Governu kontabiliza saltu hamutuk millaun $535,3, hodi foti osan ne'ebé maka tau iha konta Governu Sentrál no RAEOA nian. Saldu husi Tezouru nian sei integra iha orsamentu tinan oin nian iha Administrasaun Sentrál maka millaun $200, valór ida ne'ebé mós mosu iha Lei Grandes Opsaun, hanesan valór ne 'ebé prevee ona.

Iha kazu Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu nian, saldu jerénsia nian ba tinan 2023 ne'ebé hakerek ona iha Proposta Lei OJE tinan 2023 nian maka  millaun $ 118,7.

Iha kazu Seguransa Sosiál nian, situasaun ne 'e la hanesan, tanba Saldu hirak ne' ebé hetan bainhira tinan ida-idak nia rohan, ne 'ebé tenke ba Fundu Rezerva Seguransa Sosiál nian, no destinadu ba kapitalizasaun.

Proposta lei OJE tinan 2023 nian kontempla iha Tabela IV, reseita sira ne'ebé mai husi rendimentu, ho montante totál millaun $5,526, ho orijen iha rúbrikas tolu, Rendas (milaun $3,890), rekrutadu no partisipasaun (millaun $1,635) no Jurus (millaun $1,471).

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Tersa, 08 Novembru 2022 13:44

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31