Tinan 20 Restaura Ukun An, Lider Hada’u-malu Poder, Povu ‘Hakdasak’ Nafatin Featured

By Aquino Gomes Maiu 19, 2022 212
Dosente Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Camilo Ximenes Almeida. Foto:Dok. Dosente Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Camilo Ximenes Almeida. Foto:Dok.

DILI: Iha 20 Maiu tinan ida ne’e, Timor-Leste sei selebra ninia restaurasaun independensia ba tinan 20. Maske ho idade natoon ona, maibé dezenvolvimentu ne’ebé Timor-oan hotu espera ladauk sai realidade.

Dosente Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Camilo Ximenes Almeida konsidera, durante tinan 20 nia laran povu Timor-Leste sei kontinua terus nafatin.

Tuir nia, maske demokrasia iha TL konsolidadu, maibé maturidade politika no konsiensia politika dala-ruma halo Timor-oan sira fahe malu.

“Governu ida troka ho governu seluk, la konsentrasaun iha sira-nia planu no programa. Lider nasionál sira hotu hakarak harii partidu tanba hakarak sai Primeiru Ministru, Prezidente Parlamentu Nasionál maibé laiha ema ida mak dehan katak ha’u-nia objetivu mak hakarak envolve iha partidu ne’e atu halo mudansa ba rai no povu nia hakarak, ida ne’e mak durante seidauk, lider sira hanoin ba sira-nia an de’it, hodi prezudika tantu instituisaun, partidu ho ninia povu ne’e rasik,” dehan Camilo iha nia knar-fatin, Kuarta (18/05).

Kada tinan, nia dehan, estadu hasai osan boot maibé tinan 20 ona povu kontinu halerik ba problema infra-estrutura baziku sira.

Tan ne’e, nia dehan, agora tenke iha konsiensia ida no tenke iha maturidade katak nu’udar lider ne’e atu buka solusaun ba povu nia moris.

“Tanba ne’e ha’u suporta dialogu (husi Prezidente Repúblika eleitu) ne’e, atu ita bele deteta problema sira ne’ebé mak ita enfrenta ona no problema sira ne’e hira mak ita rezolve ona tinan 20 no hira mak ita seidauk rezolve atu bele hetan fukun sira ne’e hotu mak foin bele rezolve,” dehan nia.

Camilo hatutan, PR foun mai presiza kumpre nia komprimisu kona-ba promove diálogu hodi aselera dezenvolvimentu.

Tanba, bainhira laiha diálogu entre lider nasionál no lider partidu politiku sira, dezenvolvimentu kontinua paradu, halo povu kontinua terus nafatin, tanba eletrisidade to’o de’it iha postu administrative no defisil atu tama ba suku no aldeia sira, estrada no bee-moos kontinua laiha mudansa.

“Povu nia halerik durante ema la rona ida, tanba sira ida-idak halo ninian, maske osan tinan-tinan tau dala rua, maibé grupu balun de’it mak hetan benefisiu, povu mak terus nafatin,” nia dehan.

Ba parte dezenvolvimentu rekursu umanu no infra-estrutura durante tinan 20 ne’e, nia dehan, sei hasoru problema barak.

Ba rekursu umanu, nia dehan, estadu seidauk utiliza ho masimu rekursu Timor-oan sira, tanba ukun-nain sira barak mak fiar no rona ema husi rai li’ur.

“Hanesan asesor sira maibé asesór mai halo saida ne’ebé mak Timor-oan mós bele halo, sira mós la halo milagre, maibé governu selu osan barak demais ba sira kompara selu ho nia funsionariu ida.”

Ba infra-estrutura, nia hatete, maske professor sira ne’ebé hanorin iha universidade no ensinu sekundariu sira kualifikadu maibé sei problema bainhira laiha fasilidade atu suporta sira halo servisu ho di’ak.

“Sira mai hanorin hisik kosar duni, maibé moris di’ak mak sira laiha, professor sira hisik kosar, maibé laiha moris di’ak, tanba fasilidade tinan 20 nia laran governu seidauk tau atensaun.”

“Estudante dala-ruma hakarak eskola hotu, maibé eskola laiha espasu ba sira atu estuda, laiha bibluateka nasionál ne’ebé mak halo  estudante sira lee maka’as.”

Ba estrada, nia hatete, iha area rurail to’o agora populasaun barak sei kontinua halerik.

Ba bee-moos iha capital Dili de’it mós sei sai problema boot no populasaun balun seidauk asesu eletrisidade.

Iha seitor saude, nia hatete, sei iha problema lubuk ida ba fasilidade saúde ne’ebé governu estabelese. Iha area rural sira hasoru problema boot tanba bainhira iha sofre moras tenke mai iha ospital munisipál sira hodi halo tratamentu.

Ba seitor produtivu sira hanesan agrikultura no turizmu, nia dehan, durante tinan 20 ne’e governu seidauk tau atensaun masimu.

“Loloos ida ne’e presiza haree ona atu nune’e iha futuru bele halo produsaun barak atu redus tiha importasaun husi rai li’ur,” dehan nia.

Iha fatin ketak, Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes hatete, iha tinan ne’e TL kompleta ona idade tinan 20, tan ne’e pertinente tebes atu hotu-hotu hateke kle’an no dook liu tan ba iha tinan 30 oin mai ne’ebé hotu-hotu hakarak.

Aniceto dehan, iha tinan 20 ikus ne'e bainhira Timor-Leste hateke ba kotuk nu’udar estadu konkista ona alkansa lubuk ida durante konstrusaun estadu no dezenvolvimentu nasional ho apoiu tomak husi parseiru dezenvolvimentu sira.

“Maibé dinamiku sosiu-ekonomiku ne’ebé sempre iha mudansa no hamosu dezafiu foun barak ne’ebé ezije liu tan ita-nia kapasidade seriedade no aproximasaun holistiku nu’udar politiku no povu atu adapta an husi fenomenu sira ne’e, hodi responde espetativa povu nian,” nia dehan.

“Ho alkansa hot-hotu ne’ebé ita atinje tiha ona, nu’udar país ita orgullu, maibé ita tenke kontinua luta nafatin no valoriza obras sira ne'ebé Eroi no Eroina Nasionál sira husik hela mai atu ita konkretiza sira-nia mehi kona-ba libertasaun pátria liu husi formulasaun politikas públika no dezenvolvimentu ne'ebé orientadu umanu hodi asegura dezenvolvimentu sustentavel.”

“Tinan 20 naton ona ba Timor-Leste hotu, liu-liu politiku sira atu halo reflesaun ida ne'ebé kle’an, hakarak Timor-Leste sai oinsá iha tinan hirak oin mai. Apezar lider nasional sira ida-idak ho nia partidu rasik, maibé ita tenke haree seriedade kauza nasionál sira hanesan dezafiu ba diversifikasaun ekonomia Timor-Leste ne'ebé to’o agora seidauk hetan atensaun másimu iha orsamentasaun,” nia dehan.

Fenomenu ida ne'e, Aniceto hatutan, ezije liu tan líder nasionál sira atu konsolida malu, tau kbiit ka matenek hamutuk oinsa atu ultrapasa dezafiu ida ne'ebé kompleksu liu no deligadu tebes.

“Nu’udar Prezidente Parlamentu Nasional hakarak apelu ba povu tomak atu selebra 20 Maiu, loron restaurasaun independensia ba dala 20 no iha tempu hanesan festeza mós serimonia investidura ba Prezidente Repúblika eleitu José Manuel Ramos Horta iha loron 19 Maiu kalan iha Tasi-tolu.”

“Mai ita festeza hamutuk alkansa sira ne'ebé ita-nia paizes atinze ona, maibé kontinua prepara an mós hasoru dezafiu oioin ne'ebe sei mosu iha tempu oin mai. Hamutuk ita sei forsa liu tan hodi konsolida estadu direitu demokratiku hodi servi ita-nia povu,” nia dehan.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV