PR Horta: Labarik Barak Mate Denge duké Covid-19 Featured

By Cristina Ximenes Setembru 26, 2022 245
Prezidente Repúblika, José Ramos Horta. Foto:Dok. Prezidente Repúblika, José Ramos Horta. Foto:Dok.

DILI: Prezidente Repúblika, José Ramos Horta hatete, labarik barak liu mate ho moras dengue duké Corona Virus Disease (Covid-19), maibé polítika ne'ebé halo atu prevene virus ne'e habelar.

Nia dehan, hanesan kuaze nasaun hotu-hotu iha planeta ne'e, Timor-Leste tahan katastrofika mudansa klimátika barak, tempu bailoron ne'ebé naruk, tuir kedas ho inundasaun, pandemia Covid-19 no agora daudaun impaktu ekonómiku globál husi konfrontasaun Rúsa, Nato.

"Ami iha impaktu direta ba pandemia Covid-19 iha nivel ospitál no fatalidade. Labarik barak liu mate ho denge duke Covid-19. Maibé polítika ne'ebé ami halo atu prevene virus ne'e habelar, hanesan hapara movimentu livre husi ema no sasán, laiha impaktu ba vida moris loroloron ema rurál no urbana sira iha rai-laran. Agrikultór no negosiante sira sofre barak liu," dehan komunikadu ne'ebé diáriu ne’e asesu, iha Sesta (23/9).

Nia hatete, atu proteje oan sira, besik eskola sira, maski hatene desizaun ne'e sei lori konsekuénsia negativu sériu ba oan sira no foin-sa'e rihun ba rihun ne'ebé tenke falta eskola, no sira la bele tuir programa, han loron ida ne'ebé fornese hahán ba labarik ida iha eskola sira iha rai-laran tomak.

Nia esplika, iha loron inísiu husi pandémia ne'e, autoridade saúde sira, OMS no ajénsia ONU sira seluk iha rai okos, sira servisu maka'as iha loron no kalan atu prevene virus ne'e labele hamate povu. Obrigada ba asaun ne'ebé Governu foti kedas, ne'ebé suporta husi parseiru no kolega sira, hasees-an husi krize saúde públiku.

Nia haktuir, Austrália sai hanesan viziñu ne'ebé loos ho lalais hodi fornese asisténsia hotu ba sistema saúde ne'ebé fraku.

"Ami agradese tebes ba asaun jenerozu ne'ebé Governu Austrália foti hodi estabelese médiku espesialista, Ventiladór no ekipamentu entubasaun, no treinamentu ba pesoál lokál sira. Wainhira vasina ida-ne'e Austrália fó mai ami liu fali nesesidade sira ne'ebé permite vasinasaun ne'e liu 72%, inklui labarik sira," hatete nia.

Governu no funsionáriu públiku sira, ne'ebé dala ruma la'o iha dalan tropikál, prepara lalais estratéjia prevensaun Covid-19 no rekuperasaun ekonómika ne'ebé inklui transferénsia osan no dieta aihan ba uma kain sira ne'ebé ho rendimentu ki'ik.

"Ami agradese ba COVAX ba vasina sira nia ro inisiál. Ami agradese ba Nova Zelándia, Repúblika Korea, Japaun, Xina, EUA, Portugál no Estadus Unidus ba sira-nia apoiu jenerozu ho laran-di'ak no osan. No ami nia kolega sira hotu ne'ebé temi iha leten iha surtu maka'as atu luta iha sira nia sidade rasik. Maibé sira la haluha ami," haktuir nia.

Nune'e, ajénsia ONU, UNDP, WHO, UNICEF, WFP no sira seluk hala'o ho admiramente iha koordenasaun besik entre sira no iha parseria ho ajénsia setorál governu no parseiru internasionál sira, no ba ema hotu la hatene buat ida.

Entretantu, Xefe Estadu hatete, iha tinan 20 liu ba, Timor Leste hetan médiku hamutuk 20, ohin loron iha médiku hamutuk 1,200 resin ba populasaun millaun 1.5. Ida ne'e sei la realiza sein solidaridade Kubana.

Iha tinan 20 liu ba, feto Timorosan ida ne'ebé iha esperansa atu moris menus husi tinan 60 ona, agora sei moris liu tinan 71.

Molik ne'e, Diresaun Nasionál Saúde Públika liu-liu Departamentu Vijilansia Epidemolojia iha Ministériu Saúde, iha fulan Janeiru tinan 2022, pasiente dengue sa'e ba 1.604, husi númeru ne'e na'in 27 mak mate.

Maioria kazu ne'e deteta husi Munisípiu Dili ho totál 1.068, Baukau 69, Manatuto 104, Covalima 58, Ermera ho kazu 77, Manufahi 69, Vikeke 28, Ainaro 22 , Likisa 32, Aileu 24 no Bobonaro 26 Lautem 24 no RAEOA na'in tolu .

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31