PN Aprova Orsamentu ba Munisípiu 12 no Atauru Featured

By Mariano Mendonça Novembru 21, 2025 58

DILI: Iha faze debate Espesialidade Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2026, nune’e Parlamentu Nasionál (PN) aprova mós Orsamentu ne’ebé alokadu ba iha Munisípiu 12 inklui Fundu Espesial Dezenvolvimentu Atauru (FEDA).

Deputadu Bankada Partidu Demokratiku (PD) Mariano Fernando “Malik” fó apresiasaun ba Prezidente Autoridade Munisípiu hotu,tanba sira nia dezempenu di’ak para oinsa mak atu bele ezerse sira nia funsaun hanesan Prezidente Autoridade en-termus de ezekusaun orsamentu ba programa sira la’o di’ak.

 “Ha’u apenas atu fó de’it ha’u nia apresiasaun ba Prezidente Autoridade Munisípiu hotu tanba ami hasoru malu iha fiskalizasaun haree sira nia dezempenu di’ak kapas para oinsa mak atu bele ezerse sira nia funsaun hanesan Prezidente Autoridade eintermus de ezekusaun programa orsamentu politiku programa lao di’ak,” dehan nia iha plenaria Parlamentu Nasionál debate faze espesialidade, Kinta (20/11).

Nia dehan, Presiza akompanamentu t’ekniku husi parte seluk purezemplu hanesan Estatal para oinsa bele meilora di’ak liu sira nia serbisu Munisipál nian ba oin para hodi bele hasoru eleisaun kâmara minisipál.

“Ha’u mós apoveita momentu ida apresia ha’u nia prezidente autoridade Munisípiu Ainaro feto ida ne’ebé mak iha kapasidade di’ak, iha nia lideransa bele halo jardin furak ida iha Ainaro husi orsamentu PNDS nian,” nia dehan.

Ne’eb’e lideransa mós bele halo Turizmu Komunitaria ida di’ak iha Mota ida naran Kilelo furak tebtebes bele atrai ema ba vizita, iha nia lideransa mós bele halo ordenamentu Ainaro nian hamutuk ho SEATOU konsege hahu halo ona.

Entretntu, Deputadu Bankada CNRT Natalino dos Santos, apresia Governu ne’ebé konsege deskonsentra poder balun ba ona iha Munisípiu ida ne’e hatudu katak avansus ida tebtebes tanba durante ne’e bu’at hotu-hotu sentraliza de’it iha Governu Sentral, entaun Governu hakarak dezenvolvimentu ne’e bele ekilibriu iha Justisa sosiál.

“Governu tenta ona deskonsentra poder balun ba iha Munisípiu tanba ida ne’e ha’u parabeniza prezidente Autoridade sira ne’ebé assume kargu hanesan Prezidente Autoridade ba ita boot sira nia serbisu durante ida ne’e ha’u seidauk bele sukat tanba foin tinan rua ita boot halao imi nia knar,” nia  subliña.

Nia fundamenta, haree husi orsamentu ida ne’e enkoraja Prezidente Autoridade sira durante ne’e implementa di’ak duni tanba bele halao ona serbisu balun iha Munisípiu sira.

Nune’emós deputada bankada Fretilin, Marquita Soares hatete, Munisípiu hotu-hotu liu-liu ba bee no Saneamentu ita hatene katak inan-feton sira ne’e presiza bee ho labarik ki’ikoan sira presiza bee no saneamentu hotu, maibé kuaze Munisípiu tomak liu-liu hanesan postu sira ne’ebé mak iha falta bee no sanemantu.

“Tanba ne’e mak ha’u atu husu karik favor ida PAM sira bele tau atensaun ba bee no Saneamentu ba iha Munisípiu no Postu no Suku ho nível Aldeia sira hotu,” tenik nia.

Entretntantu, OJE iha tinan fiskál 2026 Munisípal sira hanesan, Autoridade Munisípiu Aileu ho montante US$9.497.727, aloka ba saláriu vensimentu US$1.956.847, bens no servisu $868.675, tranferénsia públika $3.618.332, kapitál menór $390.000 no kapitál dezenvolvimentu $2.663.873.

Orsamentu ba Autoridade Munisípiu Aileu hetan aprovasaun iha Parlamentu Nasionál ho votus afavor 42, kontra (0) no Abstensaun 22.

OJE iha tinan fiskál 2026 ba Autoridade Munisípiu Ainaru, ho montante $9.752.205 ne’e aloka ba saláriu vensimentu $2.300.425, bens no servisu US$948.342, tranferénsia públika US$3.708.943, kapitál menór $300.000 no kapitál dezenvolvimentu $2.494.495.

Ho nune’e, Orsamentu  Jerál Estadu (OJE) iha tinan fiskál 2026 ba Autoridade Munisípiu Ainaru hetan aprovasaun iha Parlamentu Nasionál ho votus afavor 42, kontra (0) no Abstensaun 22.

OJE iha tinan fiskál 2026 Autoridade Munisípiu Atauru, ho montante $2.713.532, ne’e aloka ba saláriu vensimentu US$880.651, bens no servisu US$707.576, tranferénsia públika US$613.305, kapitál menór US$200.000 no kapitál dezenvolvimentu US$312.000.

Ho nune’e, Orsamentu  Jerál Estadu (OJE) iha tinan fiskál 2026 ba Autoridade Munisípiu Atauru hetan aprovasaun iha Parlamentu Nasionál ho votus afavor 43, kontra (0) no Abstensaun 21.

OJE iha tinan fiskál 2026 Autoridade Munisípiu Baukau, ho montante US$13.802.085, ne’e aloka ba saláriu vensimentu US$2.850.742, bens no servisu US$765.550, tranferénsia públika US$7.725.580, kapitál menór US$150.000 no kapitál dezenvolvimentu $2.310.213 tantu orsamentu ne’e aprovadu iha PN ho votus afavor 44, kontra (0) no Abstensaun 20.

ORSAMENTU BA MUNISIPIU 1

OJE iha tinan fiskál 2026 Autoridade Munisípiu Bobanaru, ho montante totál US$12.806.671 ne’e aloka ba saláriu vensimentu US$2.715.382, bens no servisu US$1.407.582, tranferénsia públika US$5.783.247, kapitál menór US$150.000 no kapitál dezenvolvimentu US$2.750.460 orsamentu ne’e aprovadu ihaPN ho votus afavor 44, kontra (0) no Abstensaun 18.

Nune’e mós OJE iha tinan fiskál 2026 Autoridade Munisípiu Kovalima, ho montante US$9.517.979 ne’e aloka ba saláriu vensimentu US$2.203.227, bens no servisu US$841.730, tranferénsia públika US$4.061.558, kapitál menór US$300 no kapitál dezenvolvimentu US$2.111.464. OJE ba Autoridade Munisípiu Manufahi hetan aprovasaun iha Parlamentu Nasionál ho votu afavor 43, kontra 0 no Abstensaun 20.

Aliende ne’e OJE iha tinan fiskál 2026 Autoridade Munisípiu Dili, ho montante U$19.502.642, ne’e aloka ba saláriu vensimentu U$4.923.200, bens no servisu US$3.797.081, tranferénsia públika US$8.808.412, kapitál menór tihun US$300 no kapitál dezenvolvimentu US$1.673.949 ne’e hetan aprovasaun iha Parlamentu Nasionál ho votu afavor 43, kontra (0) no Abstensaun 20.

MU 2

Orsamentu Jerál Estadu (OJE) iha tinan fiskál 2026 Autoridade Munisípiu Ermera, ho montante US$14.112.994 ne’e aloka ba saláriu vensimentu US$2.315.192, bens no servisu US$1.365.154, tranferénsia públika US$8.702.822, kapitál menór US$100.000 no kapitál dezenvolvimentu US$1.629.826 ne’e aprovadu iha PN ho votus afavor 44, kontra 0, abstensaun 19.

Entretantu OJE iha tinan fiskál 2026 Autoridade Munisípiu Lautém, ho montante US$8.494.839 ne’e aloka ba saláriu vensimentu US$2.479.828, bens no servisu US$832.158, tranferénsia públika US$4.073.366, kapitál menór US$100.000 no kapitál dezenvolvimentu US$1.009.487ne’e aprovasadu iha PN votus afavor 46, kontra 0 no Abstensaun 17.

Orsamentu Jerál Estadu (OJE) iha tinan fiskál 2026 Autoridade Munisípiu Likisá, ho montante US$8.468.045 ne’e aloka ba saláriu vensimentu US$2.449.416, bens no servisu US$620.070, tranferénsia públika US$3.838.059, kapitál menór US$150.000 no kapitál dezenvolvimentu US$1.410.500 aprovadu iha PN ho votus afavor 45, kontra 0 no Abstensaun 18.

MU 3

Nune’emós OJE iha tinan fiskál 2026 ba Autoridade Munisípiu Manatutu, ho totál montante US$9.626.242 ne’e aloka ba saláriu vensimentu US$1.850.992, bens no servisu US$1.270.764, tranferénsia públika US$3.242.571, kapitál menór US$200.000 no kapitál dezenvolvimentu US$3.061.915 aprovadu iha PN ho votus afavor 44, kontra 0 no Abstensaun 19.

OJE iha tinan fiskál 2026 Autoridade Munisípiu Manufahi, ho totál montante US$9.661.613 ne’e aloka ba saláriu vensimentu US$2.507.3370, bens no servisu US$772.230, tranferénsia públika US$3.620.213, kapitál menór rihun US$300. no kapitál dezenvolvimentu US$2.461.800.  ne’e aprovadu iha PN ho votus afavor 45, kontra 0 no Abstensaun 18.

MU 4

Nune’e mós OJE iha tinan fiskál 2026 Autoridade Munisípiu Vikeke, totál ho montante US$10.686.240 ne’e aloka ba saláriu vensimentu US$2.762.165, bens no servisu US$734.421, tranferénsia públika US$4.564.102, kapitál menór rihun US$300 no kapitál dezenvolvimentu US$2.325.552ne’e duni OJE ba Autoridade Munisípiu Vikeke hetan aprovasaun iha  PN ho votu afavor 48, kontra 0 no Abstensaun 15.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Sexta, 21 Novembru 2025 17:14

Independente Digital TV

Follow us on Facebook

Kalendariu Notisia

« November 2025 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30