PM Taur Lansa Fatuk-Dahuluk Biblioteka Nasionál Featured

By Mariano Mendonca Jullu 20, 2022 205
Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak lansa ona fatuk dahuluk ba konstrusaun obra Biblioteka Nasional Timor Leste (TL), iha Hudi-Laran, Bairru-Pité, Dil. (19/07). Foto:Media gab. PM. Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak lansa ona fatuk dahuluk ba konstrusaun obra Biblioteka Nasional Timor Leste (TL), iha Hudi-Laran, Bairru-Pité, Dil. (19/07). Foto:Media gab. PM.

DILI: Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak lansa ona fatuk dahuluk ba konstrusaun obra Biblioteka Nasional Timor Leste (TL), iha Hudi-Laran, Bairru-Pité, Dil, horisehik.

Lansamentu ne’e akompana husi Ministru Justisa, Tiago Sarmento, Ministru Edukasaun Juventude Desportu, Armindo Maia, Ministru Ensinu Superior Siensia Kultura, Longuinhos dos Santos, Ministru Petróleu Minerais, Victor da Conceicao, Sekretariu Estadu Kooperativa, Elizario Ferreira, Sekretariu Estadu Arte Kultura, Teofilo Caldas.

"Nu’udar onra boot ida hodi bele asiste inísiu obras konstrusaun Biblioteka Nasionál Timor-Leste nian," dehan Xefe Governu, iha Hudi-Laran, horisehik.

Nia dehan, kompromisu ne’ebé halo ona iha momentu lansamentu fatuk dahuluk, iha loron 15 Agostu tinan 2017, hodi fó ba nasaun instituisaun ida ho devér hodi prezerva, defende no valoriza patrimóniu kulturál Timor nian, liuhusi konservasaun ba livru, jornál, revista no publikasaun sira seluk, ne’ebé ninia kolesaun sei disponivel ba sidadaun, estudante, peskizadór, investigadór no turista sira ne’ebé mai vizita Timor-Leste.

Promesa ne’ebé presiza tebes apoiu finanseiru husi empreza petrolífera ENI, ne’ebé agradese tebes ba kompromisu sosiál no kulturál ne’ebé asume ona durante esplorasaun kampu petrolíferu Kitan 06-105 nian, ne’ebé atribui osan tokon US$ 10 hodi konkretiza projetu ne’e.

Projetu ne’e maski hasoru obstákulu iha tinan sira ikus ne’e, tanba inserteza husi polítika, husi restrisaun pandemia COVID-19 no husi períodu dezastre naturál ne’ebé tutuir malu, la impede avansu iha nivel tékniku husi estudu konsultoria nian, dezenvolvimentu projetu arkitetóniku no operasionalizasaun estrutura ne’ebé iha lideransa Autoridade Nasionál Petróleu no Minerais (ANPM) nian ne’ebé sei jere no superviziona kualidade konstrusaun nian, tuir padraun ENI nian no prátika internasionál ne’ebé di’ak liu.

Kompromisu ida hodi valoriza patrimóniu kulturál Timor-Oan, ne’ebé tuir ezemplu Biblioteka Nasionál husi nasaun sira ne’ebé dezenvolvidu liu, ho intensaun atu promove iha prátika direitu asesu ba edukasaun no kultura ne’ebé prevee husi Artigu 59 Konstituisaun RDTL nian, liu husi defeza ba kriasaun kulturál, rekolla no depózitu ba obras ne’ebé publika husi autór Timor-oan sira no obra sira ne’ebé promove diversidade kulturál, literária, téknika ka sientífika, iha espasu ida ne’ebé sei sai duni plataforma ida ba kriasaun no partilha konhesimentu nian.

"Obra esensiál ida ba estratéjia prazu naruk nian, hodi kontribui ho ativu ba konkretizasaun objetivu nasionál boot, ne’ebé prevee ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN tinan 2011-2030) nian no transfere ona ba Programa Governu Nasionál VIII nian, ne’ebé prevee konstrusaun ba rede Biblioteka ida (nasionál, munisipál no rejionál), ne’ebé sei destaka papél importante livru, peskiza no investigasaun sientífika nian, hodi hetan kompeténsia ba leitura no eskrita, ba edukasaun no informasaun, no la’ós de’it ba dezenvolvimentu sosiál no kulturál maibé mós ekonómiku ba defeza dezenvolvimentu umanu no sustentabilidade ita nia sidadaun nian," dehan nia.

Tuir PM, Pasu importante no dahuluk hodi fó Timor-Leste infraestrutura esensiál lubuk ida ba funsionamentu ne’ebé di’ak iha setór transversál kultura no patrimóniu tradisionál nian, ne’ebé iha futuru sei integra muzeu nasionál ida, sentru no jardín kulturál no mós akademia ida ba arte no indústria rekreativa, ne’ebé promove atu hamosu artista no autór timoroan foun sira, ne’ebé sei kontribui duni ba rikusoin identidade kulturál país nian no ba sentimentu patriótiku ita-nia Povu nian.

Ho sentimentu ida, katak ho realsa diversidade kulturál no linguístika Timor nian, ho objetivu atu destaka liután importánsia patrimóniu kulturál no artístiku Timor nian (iha literatura, iha pintura, iha múzika, iha dansa, iha teatru, iha audiovizuál, iha soru-tais, iha artezanatu, no seluk tan), atu hamosu oportunidade ba empregu foun no projetu foun investimentu nian, liu-liu iha indústria rekreativa, kulturál no turístika sira.

Iha fatin hanesan, Prezidente Autoridade Nasional Petróleu Minerais, Florentino Soares Ferreira hatete, permite atu hato'o progresu tomak ne'ebé mak projetu ida ne'e husi Nia inisiu, prosesu biblioteka Nasional hahu kedas tempu naruk hanesan komprimisiu konteudu lokal nian husi empreza ENI ba kampu balun ne'ebé mak sira esplora iha Timor Leste.

Konteudu lokal hanesan parte ida kontribuisaun husi empreza hirak ne'ebé maka halo esplorasaun no esploitasaun ba rekursu natural iha fatin ne'ebé de'it hala'o sira nia Operasaun ba.

"Infelismente dezafiu lubuk ida mak infrenta mós durante ita nia esforsu tomak atu hatur projetu ida ne'e, maibe ikus mai konsege duni ita atinje progresu ida ke ba projetu ida ne'e, ita agora iha pasu ikus atu bele hala'o konstrusaun ba projetu ida ne'e," dehan nia.

Nia dehan, ida ne'e tanba iha mós kolaborasaun di'ak husi entidade relevante hotu hanesan Sekretariu Estadu, Obras Públika, Empreza ENI, ADN no mós sira seluk ne'ebé mak partisipa iha teknikal working group ho grupu traballu tekniku nian no mós hirak ne'ebé hamutuk ho ANPM Steering Komite.

Projetu biblioteka nasional ida ne'e hahu kedas husi 2008 liu husi projetu kampu GPDS 06105, ho montante fundu alokadu husi Empreza ENI U$ 10 miloens. ANPM hanesan steering komite ninia Ulun hodi haree supervisiona projetu ida ne'e.

"Iha 2016 ita mós konsege asegura rai ida ne'e ho luan purvolta 27 mil metrus kuadradu. Rai ida ne'e hetan atribuisaun husi eis Prezidente Republika Taur Matan Ruak hanesan durante sei Prezidente Republika," dehan nia

Iha preparasaun lubuk ida mak halo liu husi orsamentu tinan 2017 nian ne'ebé prevee mós atu preparasaun ba terrenu antes Fatin ida ne'e terrenu klean oitoan, maibe orsamentu balun konsege eleva ninia nivel detera iha fatin ida ne'e no mós finaliza lutu ne'ebé mak haleu nune'e bele proteje fatin ida ne'e iha ikus mai bele halo konstrusaun ba biblioteka nasional.

"Iha 2019 ita finaliza prosesu sira ne'e tomak depois finalizasaun ba ita nia preparasaun terrenu no mós lutu ka moru, ita tama kedas ba faze preparasaun ba tenderizasaun nian," tuir nia.

Halo tenderizasaun Rua ba biblioteka nasional nian, dahuluk tenderizasaun mak haree kona-ba kontrator konstrusaun ida ne'e hala'o husi empreza ENI tanba bazeia ba Politiku tenderizasaun Empreza nian ba projetu konteudu lokal hotu ne'ebé mak halao iha pais ne'ebé de'it sira mak sai na'in ba prosesu aprovizionamentu nian.

Portantu SEAK ho ANPM la interven iha prosesu ne'e tomak, ENI ho ninia prosedimentu politika aprovizionamentu nian halao sujeita ba aprovasaun husi sira nia kuartel jeral iha Milan Italia. Ida ne'e mak ligadu ho tenderizasaun ba kontrator konstrusaun nian.

"Ita tama ona faze ikus iha tempu badak ita sei anunsia liu husi empreza ENI sei relata mai steering komite anunsia manan na'in ba kontrator, Bazeia ba kontratu se bu'at hotu bele hatur iha Fulan Outubru ita bele avansa ho konstrusaun," nia akresenta.

Enkuantu ANPM ho SEAK durante ne'e akompana di'ak prosesu ida ne'e, mesmu ho Covid-19 ne'ebé mak prolonga tiha progresu balun ne'ebé mak tenta atu Aselera projetu ida ne'e nia kontrusaun.

Prosesu daruak ligadu ho tenderizasaun nian maka tenderizasaun ba konsultor supervizaun nian.

"Neste momentu Ami hala'o ona iha Tempu badak Ami sei anunsia konsultor ba iha projetu ne'e," tuir nia.

Bazeia ba kalendariu husi konstrusaun ida ne'e, bainhira dokumentasaun no aprovasaun nesesariu hetan husi Milan projetu ne'e sei hahu fulan balu tuir mai Outubru atu nune'e bele hahu faze ezekusaun ba projetu ida ne'e.

"ANPM ho ENI tenta nafatin atu nune'e ita bele Aselera hodi konstrui tuir kalendariu ne'ebé hatur ona ka bele Aselera liu tan atu bele hahu iha tempu badak," tenik nia.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Kinta, 21 Jullu 2022 16:27

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31