MS tenke responsabiliza ba númeru kazu Mate ne’ebé As iha HNGV Featured

By Mariano Mendonca Maiu 19, 2024 480
Ministra Saude, Elia Amaral. Foto:Dok/INDEPENDENTE. Ministra Saude, Elia Amaral. Foto:Dok/INDEPENDENTE.

DILI: Kazu pasiente ne’ebé mate iha Hospital Nasionál Guido Valadares iha fulan 10 ikus ne’ebé atinze na’in 1.348 hamosu preokupasaun husi sosiadade. Tuir Organizasaun Naun Governamental Luta Hamutuk, kazu ida ne’e nu’udar responsabilidade husi Ministériu Saude.

Diretor Ezekutivu LH, José Alves da Costa hatete, relasaun ho kazu sidadaun sira ne'ebé mate iha HNGV, tuir dadus hatudu katak iha na’in 1.348 mak mate iha fulan 10 nia laran, hatudu katak Ministra Saude la hatene halo jestaun.

"Dadus ne'ebé mak validu, tanba ne'e sai husi HNGV, ita seidauk haree mós la baixa iha ospital maibé mate tan de'it balun kbiit laiha ba hola aimoruk, ne'e ita seidauk rejista. Agora relasaun ho ida ne'e loloos responsabilidade ba iha Ministériu Saúde oinsa mak halo jestaun di'ak par atu bele minimiza ema mate sira ne'e," dehan nia iha salaun La'o Hamutuk, Bebora, Kinta (16/05).

Tuir nia, loos duni katak ema hotu-hotu sei mate, maibé minimu ne'e estadu iha esforsu rasik oinsá atu bele halo atendimentu ida ne'ebé lalais no adekuadu hodi bele salva netik sidadaun sira-nia vida.

"Ita atu dehan katak governu dasia ninia programa prinsipál ida mak iha fulan neen primeiro sira atu rezolve kestaun aimoruk, tanba ne'e mak aloka orsamentu boot liu kedas ba iha ne’ebá iha Orsamentu Retifikativu, nufin aimoruk musan ida mós la mai, ida ne'e kategoria ona má jestaun," nia dehan.

Tan ne’e, nia dehan, hakarak ka lakohi Ministra Saúde tenke responsabiliza.

"Kategoria krime tanba ita koko hasubar no hamosu ita-nia arogansia no ita-nia ego tan de'it hetan konfiansa husi Kay Rala Xanana Gusmão, ne'ebé ho de'it konfiansa ida ne'e ita bele halo saida de'it tuir ita-nia gostu no hakarak, ha'u hanoin ida ne'e mak la loos iha Ministra ida ne'e.”

Desde fulan hirak liu ba, nia dehan, LH ezije atu Primeiru Ministru hasai Ministra Elia tanba nia la kompetente no laiha kapasidade atu lidera Ministériu Saúde.

Tanba, MS nia serbisu relasaun ho ema-nia vida, maibé Ministra labele halo buat ida, no nia halo kontratu mós kontratu ne’ebé la huun, la dikin.

“Horibainhira mak bele fó ajudikasaun direita ba ema ida nunka iha esperiénsia atu hola aimoruk? La'o Hamutuk hanoin ne'e lojika ne'e laiha.”

"Ne'ebé ha'u hanoin Komisariu Anti Korupsaun funsiona no tenke hatudu sira-nia onestidade no neutralidade par asuntu sira ne'e oinsá atu lori ba oin, tanba ne'e hakarak ka lakohi tenke tama kazu, Ministériu Públiku mós labele toba dukur iha ne’ebá. Tan de'it Katuas Xanana ninia lideransa ne'ebé ninia membru sira halo sala mós ita toba nonok de'it tanba tauk lakon serbisu."

Nia hatutan, instituisaun sira ne'ebé mak instala ne'e lori povu nia naran atu servi povu, no sira serbisu iha ne’ebá mós povu mak selu, entaun sira tenke haree ba iha importánsia povu ida ne'e nian, la'os importánsia politiku ninian.

Tuir nia, situasaun saude daudauk ne’e grave liu ona, laos tanba ema mate de’it, maibé mós fasilidade sira iha Ospital Referal, Ospital Munisípal no sentru saúde sira minimu tebes nune’e moras kiik-boot tenke transfere hotu ba Hospital Nasional Guido Valdares.

“Aimoruk laiha, mediku sira ne'ebé mak iha ne’ebá hasai hotu kedas, rekrutamentu foun fatin mamuk, atendimentu la la'o, ne'e politika ida ne'ebé mak ita dehan mais infantil," nia dehan.

Tan ne’e, nia afirma, povu tenke hamrik hodi ejize ba PM Xanana atu tenke tebe sai ona Ministra Elia, tanba nia la kompetete.

"Ne'ebé ha'u hanoin nia (Ministra Elia) ne'e la merese. Timor ne'e bonita barak, (mais) bonita de'it no bonitu de'it ne'e la rezolve problema povu nian. Ema-nia hanoin, ema-nia sentimentu ne'e mak bele rezolve problema povu nian, la'os bonita ho bonitu ne'e. Drama sira ne'e tenke para ona, se PM Xanana hanoin duni povu ida ne'e, di'ak liu hasai nia lalais," katak nia.

Molok ne’e, Diretór Apoiu Servisu Diagnotiku no Terapiotika, HNGV, Vidal de Jesus Lopes hatete, kazu mate ne’ebé kada fulan liu 100 resin laos kazu foun no laos kauza husi aimoruk stock out.

"Loos duni númeru ema mate iha HNGV eziste duni. Ida ne’e laos buat foun, tanba ida ne'e la'os kauza husi aimoruk laiha maibé mai ho tipu moras oioin no balun mate tiha mak lori mai,” dehan Vidal iha HNGV, Kuarta (15/05).

Hafoin Jornal INDEPENDENTE públika dadus kona-ba númeru ema mate iha HNGV, nia dehan, nia parte check no konfirma katak númeru ne’e la sees husi saida mak Jornal INDEPENDENTE públika.

“Loos duni dadus ne'e la sees husi Jornal INDEPENDENTE fó sai iha loron 13 fulan Maiu ne'e. Sira-nia maneira fó sai ne'e mak ami laiha koñesimentu," dehan Diretór ne’e.

Nia esplika, pasiente sira ne’ebé lakon vida iha HNGV ne’e depende ba tipu moras. Balun grave ona no balun mate tiha ona mak foin lori ba HNGV.

“Tipu ema mate ne'e oioin, bebé sira mate iha kabun laran, balun mate tanba asidente, oho malu, no balun moras duni mak mate tanba nia moras grave liu ona.”

“HNGV husu ba publiku katak labele interpreta dehan tanba aimoruk laiha ne'e mak pasiente ne'e mate, nune'e atu define ema mate tenke tuir lai investigasaun, tanba sistema ne'ebé durante ne'e halo hela  auditoriu mak medisina interna, pediatria no seluk tan,” dehan Vidal.

Entretantu, tuir dadus ne’ebé Jornal INDEPENDENTE asesu, hahú husi fulan Jullu 2023, to’o fulan Abril tinan 2024, iha ona ema na’in 1.348 mak lakon vida ka mate iha HNGV.

Tuir dadus ne’e, iha fulan neen (6) ikus tinan 2023 nian, iha ema na’in 890 mak lakon vida.

Iha fulan Jullu iha na’in 132, Agostu na’in 131, Setembru na’in 146, Outubru na’in 166, Novembru na’in 151, no Dezembru na’in 164.

Dadus foun liu, iha fulan haat dahuluk tinan 2024, husi Janeiru to’o Abril, iha ema na’in 458 mak mate iha HNGV.

Iha fulan Janeiru na’in 189, fulan Fevereiru no Marsu na’in 131, no iha fulan Abril na’in 138.

Iha fulan neen daikus tinan 2023, sura husi Jullu to’o Dezembru, iha na’in 890 mak lakon vida.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV