MNEK Propoin TL Kondekora Bernard Collaery Featured

By Mariano Mendonca Jullu 12, 2022 276
Bernard Collaery. Foto:Google. Bernard Collaery. Foto:Google.

DILI: Relasiona ho desizaun husi Prokuradór Jeral Australia, Mark Dreyfus, hodi hapara akuzasaun hasoru Bernard Collaery, Ministériu Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun Timor-Leste, Adalzija Magno sujere atu Timor-Leste oferese kondekorasaun ba Bernard.

Ministra Adalzija hatete, molok desizaun husi tribunal, nia simu ona telefone husi Ministra Negosiu Estranjeiru Australia katak Governu Austrália liu husi tribunal atu anunsia liberta Bernard.

"Antes Governu Austrália anunsia, Ministra Negosiu Estranjeiru Pheny Wong telefone uluk ha'u oras ida nia laran, sira atu halo anunsiu katak sira atu taka ona kazu ba Bernard Collaery, entaun kontente tebtebes ho hakfodak, ha'u apresia tebes, ha'u husu obrigada kedas ba Ministra Pheny Wong, hato'o mós ba prokurador jeral katak Timor agradese no kontente loos kona-ba desizaun Austrália nian," dehan Ministra hafoin fila husi nia viajen ba rai liur, iha Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato, Sabadu (09/07).

Ho desizaun ne’e, nia hatete, ba oin sei hametin liu tan level ida aas entre Timor-Leste ho Governu Australiano no bele serbisu hamutuk di'ak liu tan iha area hotu-hotu.

Ba Timor-Leste, nia dehan, nia parte propoin atu governu oferese kondekorasaun ida ba Bernard.

"Sim, se Governu hanoin bele fó kondekorasaun ba sidadaun Austrália, Bernad Joseph Edward Collaery, di'ak liu tan, ne'e ha'u-nia proposta," dehan nia.

Iha 8 Jullu, Governu Timor-Leste saúda desizaun Governu Australia ne'ebé retira akuzasaun hasoru Bernard ne'ebé públika sai informasaun ligadu ho divulga informasaun konfidensiál sira kona-ba suposta operasaun espionajen Austrália nian iha Timor-Leste.

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães, lori Konsellu Ministrus no Governu tomak nia naran, hato’o parabéns ba Governu Australia ba desizaun ida ne’ebé justa no afirma katak korresaun ba erru ne’ebé uluk komete ona sei kontribui atu haklean liu tán relasaun amizade entre país viziñu rua ne’e.

Governu Konstitusionál VIII, ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, komprometidu atu harii futuru ida ne’ebé prósperu, iha ne’ebé Austrália sai hanesan parseiru ida ne’ebé labele substitui.

"Oitavo Governu Konstitusionál apresia desizaun ne’ebé fó sai horiseik, Kinta 7 Fulan Jullu, husi prokuradór jerál australianu, Mark Dreyfus, hodi retira (dada-hikas) akuzasaun hasoru Bernard Collaery, hafoin tinan haat nia hetan akuzasaun tanba divulga informasaun konfidensiál sira kona-ba suposta operasaun espionajen Austrália nian iha Timor-Leste," dehan komunikadu ne'ebé jornal INDEPEDENTE asesu husi media gabinete Primeiru Ministru, Sesta (08/07).

Tuir Prokuradór jerál, Mark Dreyfus QC MP, hato’o iha anúnsiu desizaun ne’e katak tau iha konsiderasaun “kompromisu atu proteze interese nasionál Austrália nian, inklui seguransa nasionál no relasaun Austrália ho ninia viziñu besik sira".

Governu Timor-Leste rekoñese no agradese kontribuisaun Bernard Collaery no ninia kliente, eis-espiaun ida koñesidu hanesan Testemuña ka, iha prosesu ne’ebé permite ona atu estabelese fronteira marítima definitiva sira entre Timor-Leste ho Austrália iha Tasi Timor, ne’ebé atinje ona ho asinatura tratadu entre país rua ne’e iha loron 6 fulan-Marsu tinan 2018.

Timor-Leste selebra no rekoñese mós kontribuisaun povu australianu nian ne’ebé durante ne’e apoia no kontribui ona hodi taka akuzasaun ida-ne’e no hodi alkansa akordu delimitasaun fronteira marítima ho Austrália.

Iha fatin ketak, Diretór Asosiasaun HAK Sisto dos Santos, kongratula ba Primeiru Ministru foun Austrália, Anthony Albanese, ne'ebé hatudu ona nia seriédade hodi tau-matan ba kazu Bernard Collaery ho nia kliente Winess K.

Nia dehan, PM Australia ne'ebé antes ne'e iha partidu Labour Austrália komprimetidu katak bainhira manan sei tau-matan hela ba kazu Bernard Collaery.

“Kolega sira iha Asutralia durante akompaña hela partidu Labour nia polítika sira, sira mós durante ne'e apoiu maka'as ba Timor-Leste nia luta ba fronteira maritima.”

“Ida ne'e pasu ida ne'ebé Primeiru Ministru Australia la taka matan ba saida mak ezijensia husi povu Timor-Leste no mós povu Áustrialia ne'ebé solidaria ho povu Timor-Leste.”

“Bernard Collaery ema ida ne'ebé determinadu, nia apoiu ba Timor nia luta, liu-liu ba fronteira maritima nian, to'o nia lakon nia servisu, nia lakon nia rekursu hotu, to'o nia hasoru depresaun boot ida, Asosiasaun HAK, MKOT, ami akompaña hela nia situasaun la'ós de'it Bernard Collaery maibé Winess K, hotu, sira laos de’it lakon servisu maibé sira mós konsidera halo krime hasoru estadu.”

"Maibé ho asaun ida ne'ebé Prokuradór Jerál Austrália hasai ne'e konsege hamoos ona, tamb ida ne'e ba ami Asosiasaun HAK, MKOT, ami hanoin katak ida ne'e seidauk natoon, ne'e governu Austrália nia pozisaun mak ne'e ona, maibé Timor-Leste ami rekomenda, liu-liu ba Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, atu kondekora Bernard Collaery ho nia kliente Witness K ho kolega Ian tanba sira ne'e mak durante ne’e fó fundus ba ita-nia movimentu luta kontra governu Austrália, ita tenke kondekora ida ne'e, sira merese," dehan Sisto.

Tan ne’e, nia espera katak, bainhira iha fulan Agusto la posivel, bele oferese kondekorasaun iha fulan Novembru.

Koordenadór La'o Hamutuk, Celestino Gusmão apresia ba Prokuradór Jerál Austrália ne’ebé hapara akuzasaun ba Bernard Collaery no mós fó perdaun ba Witness K.

“Ami mós husu atu iha futuru Australia presiza respeita integridade Timor-Leste nia soberania hanesan Estadu no Povu ida independente, la'os Australia nia subordinadu," katak nia.

Aleinde ne’e, nia dehna, Austrália mós tenke rekoñese no selu fali ho voluntariamente liu biliaun $5 ne'ebé sira simu husi kampu mina no gas, Kitan, Laminaria no Bayu Undan.

"Loloos fó tiha ona rekordasaun uluk liu, tanba sira rua merese liu, sira sakrifika an ba Timor-Leste nian dignidade no integridade teritorial. Se agora estadu Timor-Leste atu fó kondekorasaun ami apresia no agradese. Bele tetu buat barak antes deside atu fó ka la'e, maibé ami sujere bele fó rekoñesimentu no kondekorasaun," katak nia.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV