MEJD-SEII Hala’o Sensibilizasaun ba Prevensaun VBJ Featured

By Agustino Gama Juñu 27, 2022 369

DILI: Ministeriu Edukasaun Juventude no Desportu, hamutuk ho Sekretariu Estadu Igualidade no Inkluzaun (SEII) no mos parseiru UN-Women, hala’o sensibilizasaun ba direjenti edukasaun sira, kona ba prevensaun violensia Bazea ba jéneru, hodi eleva koñesimentu sira nian ba igualidade jéneru.

Tuir Ministru Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD), Armindo Maia, hatete, programa sensibilizasaun ida ne’e, inisiativa husi UN-Women hamutuk ho MEJD, hodi sensibiliza programa violensia bazeia ba jéneru ba direjenti edukasaun sira.

"Ita hotu hatene katak iha Timor-Leste hasoru problema barak hanesan ki'ak, mukit, infraestrutura, inklui edukasaun, to'o agora ita nia eskola barak mak la di'ak no seluk tan, maibé ita iha mós problema bo'ot ida mak ita sei taka matan, ne'ebé akontese iha ita nia uma laran, eskola sira no iha sosisedade nia leet, ne'e mak violensia hasoru feto no labarik,"dehan nia iha salaun Hotel Timor, segunda ne'e (27/06).

Nia hatutan, iha tinan 2010 hatudu katak 38% husi feto sira ne'ebé ho idade 15-49 iha Timor-Leste hasoru Violensia fizika esperimenta, no 75% hatete katak violensia ne'e mai husi mane.

Aleinde ida ne'e, relatoriu husi Asia fundation iha tinan 2021 hatete katak iha Timor-leste 59% husi ema sira ne'ebé relasaun kaben-na’in ho idade 15-19, sira esperimenta violensia mai husi sira nia parseiru.

Tanba ne’e, MEJD iha inisiativa rasik desempeña papel ida ne'ebé importante tebes, tanba labarik sira ho idade 4 to'o 20 ne'e sei tama iha idade aprende ka eskolar.

Ho ida ne'e, sira konsiente katak iha eskola sira iha papel importante ida oinsa, bele prevene hodi minimiza violensia ida ne'e, tanba iha eskola estudante barak mak para eskola sedu, liuliu labarik feto sira husik hela eskola tanba isin rua sedu, hasoru violensia no razaun seluk mak ekonomia uma laran.

Ho razaun sira ne'e mak, desmotiva estudante sira atu estuda no grave liu mak, sira la kontinua sira nia estudu.

Tuir nia, violensia mak sai hanesan razaun prinsipal ne'ebé halo labarik barak husik hela sira nia eskola, tantu violensia husi uma laran, komunidade, eskola inklui violensia asediu sexual.

"Iha ita nia eskola sira to'o agora violensia sei akontese nafatin, tanba estudante balun sofre violensia husi manorin no kolega sira, inklui inan aman sira ho violensia forma oioin hanesan violensia fiziku, emosional, sexual no seluk tan", tenik nia.

Hahalok violensia ne'ebé mai husi media online, afeita tebes ba psikologia labarik sira no grave liu ba sira atu sosializa ho ema seluk, hodi dezenvolve sira nia-an.

Labarik sira ne’ebé kontinua hetan violensia iha eskola, Ministru ne’e dehan, MEJD sei kria eskola amigavel iha edukasaun hodi kopera aprendijazem ativu, partisipasaun demokratika no inkluzivu. Atu nune'e eskola hotu tenke livre husi Violensia.

"Ita hakarak labarik hotu sente seguru hodi fiar an no kontente iha eskola, ida ne'e mak kondisaun fundamental sira ba fundamentu saudavel no ba rezultadu aprendijazem, ida ne'ebé pozitivu," nia dehan.

Nia akresenta, MEJD mós kopera ona ho parseiru dezenvolvimentu balun no organizasaun sosisedade sivil, hodi transforma eskola hotu ho espasu ne’ebé seguru.

Enkuantu, MEJD mós fó sai ona politika zero toleransia iha eskola, ne'ebé sei bandu tipu violensia hotu ba estudante sira, inklui  disiplina ba manorin sira hotu, aleinde ida ne'e MEJD mós finaliza ona politika fila fali ba eskola.

Iha Fatin hanesan, Sekretaria Estadu Igualidade no Inkluzaun (SEII), Maria do Rósario Fatima Correia, afirma, SEII nia papel bazeia ba dekretu lei númeru 17/2019  loron 11 Fulan jullu, ne'ebé ho objetivu 4 ba sira.

"Objetivu haat ne'ebé fó mai ami, maibé objetivu rua mak prinsipal tebes hanesan oinsa mak SEII atu halo advokasia liu husi abordade integradu bazeia ba jéneru, liu husi politika, lei no programa inklui orsamentu anual," dehan nia.

Governante ne’e, dehan, SEII konsege advokasia iha tinan 2018 hodi tau markador jéneru no inkluzaun iha sistema finansas dalan ba futuru.

Ida ne'e hatudu katak, kada liña ministerial sira iha responsabilidade hodi tau iha sira nia planu anual  ba iha asuntu igualidade no jeneru.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31