Lei Protesaun Labarik sei Proteje Fundamentál Labarik

By Aquino Gomes Agostu 06, 2021 686
Labarik sira kuru hela bee.  Foto: Dok/Independente. Labarik sira kuru hela bee. Foto: Dok/Independente.

DILI: Programa Monitorizasaun Sistema Judisiál (JSMP) garante Projetu-lei Protesaun Labarik no foin-sa’e iha perigu ne’ebé inisia husi Parlamentu Nasionál (PN) sei proteje direitu fundamentál labarik sira.

Diretora Ezekutiva JSMP, Ana Paula Marçal hateten, iha ezbosu projetu-lei ne’ebé Komisaun F PN introdús ne’e iha matéria foun no mudansa balun ne’ebé JSMP propoin mak hanesan títulu alternativa, definisaun ba labarik, adolexente, joven, matéria ne’ebé sei falta no proposta alternativa.

“Atu bele reflete ho di’ak norma sira ne’ebé konsagra iha Konstituisaun RDTL no Konvensaun Internasionál Direitu Labarik, inklui konteúdu husi lei ne’e rasik bele avansa ho títulu ida hanesan “Rejime Jurídiku kona-ba Direitu, Liberdade no Protesaun Labarik no Adolexente,” dehan nia, iha edifísiu JSMP, Kolmera, horisehik.

Ana Paula dehan, bainhira temi de'it protesaun, interpretasaun ne’e halai liu aspetu negativu ka halai liu ba aspetu labarik sira ne’ebé tama ona iha kategoria risku laran, ne’ebé presiza hetan protesaun.

“Intensaun husi lei ida ne’e la’ós de'it haree ba aspetu ida de’it, maibé aspetu hotu-hotu ne’ebé relasiona ho direitu, liberdade no garantia fundamentál sira labarik sira nian, inklui direitu ba protesaun ba labarik sira iha risku ba violasaun sira-nia direitu, liberdade no garantia fundamentál sira,” tenik nia.

Nia hatutan, iha provizaun artigu 118 Kódigu Sivíl uza konseitu menór hodi refere no define kona-ba labarik. Tuir provizaun ne’e, labarik mak ema ne’ebé seidauk kompleta tinan 17. Tanba iha Kódigu Penál uza konseitu menór no adolexente hodi refere no define kona-ba labarik hanesan prevee iha artigu 178 Kódigu Penál.

Nia esplika, menór ne’ebé seidauk kompleta tinan 12 bele tama iha kategoria labarik ki’ik, hanesan definisaun labarik tuir Brazíl nian. Menór ne’ebé tinan 12 to’o 16 ka seidauk kompleta tinan 17 tama iha kategoria adolexente ka labarik boot.

Konseitu joven sei la refere ba labarik sira, maibé ba foin-sa’e sira ne’ebé goza ona sira-nia plenu direitu sivíl no polítika no iha ona devér hodi kontribui ba defeza no dezenvolvimentu nasaun hanesan prevee iha provizaun artigu 19 Konstituisaun.

Husi idade juventude varia husi nasaun ba nasaun depende ba lei no kultura nasaun ida-idak nian. Tuir Asembleia Jerál Nasaun Unida nian, idade másimu joventude nian mak tinan 24, iha nasaun balun to’o tinan 29.

Nune’e, iha kontestu Timor-Leste nian no tuir estatutu juventude sira-nian adota klasifikasaun nu’udar joven timoroan ne’ebé ho idade tinan 15 to’o 24. Signifika, bainhira lei ne’e regula mós kona-ba joven, entaun tenke inklui hotu joven sira-ne’ebé goza ona plenu direitu sivíl hanesan prevee iha provizaun artigu 126 Kódigu Sivíl no direitu polítika hanesan prevee iha provizaun Artigu 47 Konstituisaun atu lei ne’e labele konstitui diskriminasaun.

Nia hatutan, see bainhira inklui hotu ka ida ne’e nesesáriu ka lae? See la nesesáriu atu inklui iha lei ne’e, tanba joven sira iha kategoria ne’e iha ona kapasidade atu ezerse sira-nia direitu no devér hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasionál. Estadu nia devér mak tenke kria mekanizmu ida ne’ebé própriu no adekuadu ba sira atu sira bele kontribui ho di'ak liután ba dezenvolvimentu nasionál hanesan prevee iha provizaun artigu 19 Konstituisaun.

Entaun atu asegura lei ne’ebé di'ak presiza kumpre rekizitu sira, ida mak hanesan prinsípiu koerénsia katak norma jurídika tenke reflete ka tradús hanoin ida de’it ka unidade pensamentu hodi evita kontradisaun lójika no dezarmonia konsetuál ne’ebé bele hamosu inseguransa no arbitrariedade iha nia aplikasaun.

Prinsipál liu mak lei ne’e atu asegura realizasaun no protesaun ba direitu no liberdade fundamentál timor-oan sira ne’ebé seidauk kompleta tinan 17.

Tanba ema sira ne’ebé bele koloka iha kategoria ida-ne’e mak labarik ne’ebé kuaze universalmente koloka iha kategoria idade seidauk kompleta tinan 12 no adolexente ba sira ne’ebé ho idade tinan 12 no seidauk kompleta tinan 17 ka 18 depende ba kultura no lei nasionál.

Matéria ne’ebé sei falta Tuir JSMP nia haree, tantu iha ezbosu-lei husi Ministériu Justisa no PN nian sei iha matéria balun ne’ebé presiza inklui kedas iha ne’ebá mak hanesan matéria sira kona-ba atu infrasionál sira, prosesu ba infrasaun, medida sósiu-edukativu, sansaun administrativa ba infrasaun hasoru medida sira no JSMP mós hanoin, importante atu-bele inklui kedas iha lei ne’e kona-ba oinsá labarik sira bele asesu ba justisa no nia prosesu tomak, liuliu ba adolexente sira.

Molok ne’e, Prezidente Komisaun F, Noe da Silva Ximenes hateten, komisaun seidauk aprova pareser Projetu lei protesaun labarik, tanba ne’e sei aprova pareser finál iha loron 12 Agostu.

“Husi relatóriu ikus ami nia audiénsia finalmente, Ohin Lei ne’e ami la konsege halo aprovasaun, tanba konteúdu husi relatóriu ne’e rasik la inklui pareser husi entidade ne’ebé mak relevante, Tanba ne’e sei fó tempu ba deputadu sira atu estuda tan lai, iha loron 12 mak foin halo aprovasaun ba Lei ne’e,” dehan nia, iha Parlamentu Nasionál, segunda (26/07).

Deputadu PLP dehan, tanba instituisaun relevante ne’ebé mak komisaun fó fiar hodi implementa projetu-lei ne’e bainhira ein-vigór mak hanesan Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Ministériu Interiór (MI) no Sekretáriu Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII). Tanba ne’e durante Audiénsia sira partisipa hotu.

Nia fundamenta, daudaun ne’e aprezenta relatóriu ne’e iha neen (6), husi Ministériu Justisa (MJ), Programa Monitorizasaun Sistema Judisiál (JSMP), MSSI, MI inklui Sosiedade Sivíl sira, nune’e mak presiza tempu ba komisaun F atu estuda lai, depois mak halo aprovasaun ba projetu-lei ne’e rasik.

Rate this item
(1 Vote)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31