‘Iis konspirasaun’ iha prosesu sosa aimoruk (parte 2) ‘Sobu’ Hoax husi MS-INFPM Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Fevereiru 26, 2024 959
Aimoruk kontentor tolu ne'ebe kompania Sali Magu ba sosa. Foto:Dok. Aimoruk kontentor tolu ne'ebe kompania Sali Magu ba sosa. Foto:Dok.

DILI: Maske mosu kestaun balun kona-ba ajudikasaun direita husi Ministra Saude, Elia dos Reis Amaral, ba kompaña Sali-Magu Unipesoal, Lda. atu sosa aimoruk no produtu mediku, maibé desizaun ne’e kontinua implementa.

Bazeia ba kontratu ne’ebé iha, ho total orsamentu millaun $5,999,990.07, kompaña Sali-Magu tenke fornese aimoruk no produtu mediku 17, durante loron 40 nia laran, sura husi loron asina kontratu, 18 Outubru 2023.

Aimoruk no produtu mediku ne’ebé kompaña Sali-Magu tenke sosa mak hanesan: 1) Produtu Aimoruk VEN 2023 ho orsamentu $1,726,842.77; 2) Produtu Medicine Ungouted items 2022, $595,060.22; 3) Lista Aimoruk Espesialista 2023, $216,062.24; 4) Produtu Medikamentus Espesialista Cardiologia, $214,290.00; 5) Produtu Konsumaveis 2023, $1,118,018.39; 6) Produtu Laboratorio ba Bactec Disk (BD) produts Microbiology, $324,951.00; 7) General Laboratory Consumables-Used by all departments, $319,731.85; 8) Produtu Fuji Film DRI-CHEM NX600 Consumables, $230,987.45; 9) Lista Serology and for LNS, HNGV, HR Baukau, Maubessi, HR Maliana, HR Suai, $333.525.50; 10) Produtu Reagent Quantification For Hematology (Mindray Reagents), $179,165.00; 11) Produtu Vitros, $225,950.09; 12) Produtu Cell Dyn Emerald 22, $196,914.50; 13) Lab. Taxicology, $60,991.76; 14) Produtu Reagent Quantification For Histocytology HNGV, $54,429.50; 15) Produtu Coagulation Machine, $61,188.40; 16) Produtu Staining Reagents, $9,054.00; no, 17) Eyes & Dental Produts, $132,827.40.

Hafoin loron 27, sura husi loron asina kontratu, iha 14 Dezembru 2023, kompaña Sali-Magu kumpre duni kontratu. Maibé mosu kestaun balun, liu-liu produtu ne’ebé sosa, sosa husi ne’ebé, no kuantidade husi produtu refere.

Informasaun ne’ebé Ministra Elia no Ekipa Integradu Ministériu Saude, inklui Institutu Nasionál Farmasia no Produtu Mediku (INFPM) hato’o ba públiku, haburas liu tan polemika, tanba maioria husi informasaun ne’e la loos.

Aimoruk vs Konsumaveis

Iha 14 Dezembru 2023, bainhira kamioneta hatuun hela produtu ne’ebé kompaña Sali-Magu sosa iha armajen Institutu Nasionál Farmasia no Produtu Mediku (INFPM), Ministra Saude, Elia dos Reis Amaral, ne’ebé akompaña prosesu ne’e deklara katak kompaña Sali-Magu hatama ona reajente, aimoruk no kosumaveis item 78.

Maibé, tuir dadus ne’ebé Jornal INDEPENDENTE asesu, hatudu katak item hirak ne’ebé kompaña Sali-Magu hatama ba armajen INFPM ne’e mesak produtu konsumaveis ka alat kesehatan.

Fonte ida ne’ebé akompaña prosesu ne’e informa mós katak produtu konsumaveis ne’ebé Sali-Magu hatama posibilidade sei la uza tanba produtu hirak ne’e iha INFPM no fasilidade saude sira over stock.

“Items 78 ne'e konsumaveis hotu kedas alias alat kesehatan laos aimoruk ou medicine. Items hirak ne'e iha armajen sentral no armajen rejional over stock,” dehan fonte ne’ebé lakohi públika nia identidade ne’e.

Aleinde ne’e, fonte ne’e hatutan, dokumentus husi kompaña ba produtu konsumaveis kamioneta haat ne’e mós la kompletu.

“Laiha Good Receiving husi sistema Msupply, laiha kontratu no laiha Delivery Order, ne’ebé Armajen (INFPM) kontinua armajena, labele halo distribuisaun,” dehan nia.

Normalmente, nia hatutan, bainhra produtu ruma atu halo distribuisaun tenke update ona iha sistema MSupply, kuandu laiha ne'e konsidera illegal no INFPM mós sei la foti risku ba ida ne'e.

Produtu konsumaveis ne’ebé kompaña sosa, fonte ne’e afirma, laiha dokumentu legal International Organization Standardization (ISO).

“ISO ne’e par atu ita hatene sasan sira ne’e layak digunakan ka lae? Ne’e prosedur Warehouse (armajen) nian.”

“Bainhra produtu ne'e iha ona ISO signifika katak produtu ne'e liu ona teste kualidade no nia kualidade di’ak atu uza. Agora, produtu ne’ebé Sali-Magu hatama ne’e ISO laiha,” fonte ne’e hatete.

Tanba ida ne’e, nia dehan, INFPM mós seidauk halo distribuisaun ba item hirak ne’e tanba Receiving and Inspection (R&I) ne'ebé parte Ministeriu Saude halo la tuir SOP (Standard Operational Procedure) armajen nian.

“Ekipa inspesaun husi Ministériu Saude ne’ebé mak Ministra delega mai ne’e halai lakon tiha de’it.”

Ba kestaun ne’e, Diretór Kompania Sali-Magu, Sanção Gomes, rekoñese katak kamioneta haat ne’ebé hatama iha armajen INFPM iha fulan Dezembru 2024 mesak produtu konsumaveis.

Diretór ne’e esplika, hafoin asina kontratu ho MS atu sosa aimoruk, MS haruka kompaña nia kontratu ba Tribunal Kontas hodi halo verifikasaun.

Bainhira prosesu ne’e lao, nia dehan, kompaña la brani hameno ai-moruk, tanba tenke selu uluk 50% ba fabrika mak foin bele produs aimoruk, no karik Tribunal la fó vistu bele prejudika mós ba kompaña.

Iha fulan Novembru, hafoin Tribunal notifika katak fó ona vistu ba kontratu ne’ebé selebra ho MS, kompaña hahú ezekuta saida mak hakerek iha kontratu laran.

“Entaun imediatamente kompaña simu notifikasaun ne’e liu de’it semana rua hatama kedas kontentor haat, iha loron 13 Dezembru. Kontentor haat ne’e produtu konsumavel, la’os aimoruk, hanesan ligadura, algodaun no seluk tan,” dehan nia.

Sosa iha Rai Laran vs Rai Li’ur

Iha 14 Dezembru 2023, bainhira Sali-Magu hatuun produtu konsumaveis iha armajen INFPM, Ministra Elia deklara, produtu mediku hirak ne’e sosa husi nasaun oioin.

“Sosa iha nasaun varios, iha Indonezia, iha Srilanka, iha India, iha Malazia, no mós iha Australia,” dehan Ministra Elia.

Iha 4 Janeiru 2024, Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, bainhira hatan kona-ba krize aimoruk, hatete katak, bainhira aimoruk iha rai laran iha, governu sei sosa hotu.

“Atu esplika de’it stock aimoruk ne’e, karik iha loza sira ne’e (iha), ita ba sosa ona. Ne’e ga lae. Hatudu took loza ruma ne’e iha stock barak, ohin ne’e ha’u ba hasai (sosa) hotu kedas. Dala-ruma ita ezije malu.. ha’u kompriende tebtebes, maibé buat ne’e ita ba sosa iha li’ur. Sosa iha li’ur laos ita ba sosa arbiru mai, buat sira ne’e tenke kuidadu.”

“…. Buat balun hanesan aimoruk, hanesan pasaporte, favor ida imi (jornalista) labele husu hanesan buat ida iha hela loza ne’ebá ami la ba sosa. Buat ne’e ho nia medidas oioin, ne’ebé lori tempu uitoan,” deklara Xefe Governu ne’e.

Iha 16 Janeiru 2024, iha intervista ho GMN TV, Ministra Elia kontinua defende katak Sali-Magu sosa duni produtu konsumaveis husi rai li’ur.

Bainhira husu kona-ba informasaun katak kompaña Sali-Magu sosa produtu konsumaveis husi rai laran laos husi rai liur, Ministra Elia hatan: “Lae, ne’e la loos tanba ami iha schedule ba shipping nian ne’ebé ita bele haree.. Ha’u hanoin ne’e la loos tanba ema iha schedule shipping husi kompaña ne’e rasik”.

Maske hetan ona defeza husi Ministra Elia, maibé iha 18 Janeiru, Diretór kompaña Sali-Magu, Sansão Gomes, ne’ebé hetan akompañamentu husi Vise Prezidente CCI-TL asuntu Jurídiku, Julio Fernandes, mosu iha públiku hodi deklara katak produtu konsumaveis ne’e sosa duni iha rai laran.

"Agora, sasan seidauk to'o mai ita-boot sira ba husu ona dadus iha ne’ebá (Alfandega), ne'e ami mós hakfodak, ami akompaña ami bilan fali. Sasán balun ne'ebé fornese iha momentu Dezembru ne'e, atu foti, se la mai husi (rai li’ur) ne’ebá, bele foti iha rai laran, dalan mak rua ne'e de'it, se iha de'it rai laran ami ba aprezenta fali ba Alfandega ne'e oinsá?."

"Sasan balun ne'ebé iha 14 Dezembru fornese ba iha Ministériu Saúde ne'e (sosa) iha rai laran, ne'e kontentor haat la'os kamioneta haat. Iha buat ida asuntu business, iha buat balun ke segredu, anauser empreza hatama sasan ba projetu na'in mak la tuir espesifikasaun, ne'e imi kestiona iha ne’ebá," Julio deklara.

Info falsu ba kontentór haat

Bainhira polemika kona-ba produtu konsumaveis ne’ebé Sali-Magu hatama ba INFPM iha 14 Dezembru 2023 sei lao, ekipa Integradu Ministériu Saude anunsia ba públiku katak iha 25 to’o 27 Janeiru 2024, aimoruk kontentór haat ne’ebé kompaña Sali-Magu Unipesoal Lda. sosa husi Indonezia sei to’o iha Timor-Leste.

Liu husi konferensia imprensa ne’ebé realiza iha edifisiu INFPM, Portavos ekipa integradu Ministériu Saude, Vidal de Jesus Lopes informa, iha semana ne’e kompaña Sali-Magu sei hatama tan aimoruk kontentor haat ne’ebé sosa husi Indonezia.

“Informasaun husi INFPM, dia 25 to’o 27 agora, Janeiru, kontainer haat sei tama, husi kompaña Sali-Magu, ne’ebé sambil ita hein ida ne’e, kuandu sira fó bele responde daudauk ona nesesidade ne’ebé mak ita presiza de forma urijente,” dehan Vidal, iha edifisiu INFPM, Kampung Alor, Dili, Tersa (23/01).

Iha fatin hanesan, Diretór Ezekutivu INFPM, Brigido Simão Dias de Deus afirma, daudauk ne’e sasan lubuk ida mak iha dalan hela, inklui sasan ne’ebé kompaña Sali-Magu hatama.

“Se sasan sira ne’e tama hotu, barak liu aimoruk, sei bele redus tan númeru stock out ne’ebé ke iha, sei bele fila ba level normal, ita espera hanesan ne’e,” dehan nia.

Kona-ba aimoruk ne’ebé Sali-Magu hatama, nia dehan, aimoruk kontentor haat ne’e husi Surabaya-Indonezia.

Bainhira to’o data ne’ebé promete maibé aimoruk kontentór haat ne’e seidauk to’o TL, Diretór Ezekutivu INFPM, Brigido Simão Dias de Deus update katak, aimoruk kontentór haat ne’e sei to’o iha 29 Janeiru.

“Ikus liu ami kontaktu sira kompaña (Sali-Magu) hatete dehan, tanba kondisaun ro halo nusa, depois muda fali, ohin (26 Janeiru) ne’e mak foin sai husi Surabaya depois dia 29 to’o iha ne’e,” dehan nia.

Iha loron 29 Janeiru, produtu mediku kontentór haat tama duni iha Portu Tibar, maibé kontentór haat ne’e la’os kompaña Sali-Magu mak sosa no hatama.

Bazeia ba dadus ne’ebé iha, produtu mediku kontentór haat ne’e, kontentór rua sosa husi United Nations Population Fund (UNFPA), no kontentór rua seluk sosa husi Institutu Nasional Farmasia no Produtu Mediku (INFPM).

Kontentor rua husi UNFPA tula ekipamentu sira hanesan kama Jinekolójiku 4, kama partu 15, Troely atu tau ekipamentus médikus 20 no bed screen ka monitor ba kama atu monitor sinais vitais ba pasiente sira iha 10, no mós produtu kontraseptivu sira.

“Loron 29, fulan ida ne’e (Janeiru) nia rohan, ita hatama ekipamentu kontentór rua ba iha INFPM hodi apoiu ba iha fatin seguru sira ne’ebé UNFPA hari’i iha munisipiu sira hanesan Vikeke, Lospalos, Suai no sira seluk tan,” informa Reprezentante UNFPA iha Timor-Leste, Pressia Arifín-Cabo, iha nia knar-fatin, Tersa (30/01).

Produtu hirak ne’e, UNFPA sosa liu husi kompaña farmaseutikal sira husi nasaun dezenvolvidu sira iha Europa, India no Xina.

Ba kontentor rua seluk, tuir packing list, invoice no bill of lading ne’ebé Jornal INDEPENDENTE asesu, sosa husi INFPA husi PT. EMJEBE PHARMA.

Produtu mediku ne’ebé iha kontentor rua ne’e nia laran mak soru ka liquida NS.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV