Funu Ukrania-Rusia Provoka Presu Sasan Sa’e iha Mundu Featured

By Adelaide dos Santos Abril 18, 2022 308
Foto: Google. Foto: Google.

DILI: Funu entre nasaun Rusia ho Ukrania provoka kriza global iha mundu, inklui Timor-Leste mós afeita situasaun ida ne’e, tanba prosesu mina no sasan komesa sa’e ba bebeik.

Reprezentante WFP iha Timor-Leste, Dageng Liu hatete, Timor-Leste nasaun illa ki’ik ida no reziliente ba nia sistema ai-han neebé ho konstatemente durante tinan rua ona, hahú husi pandemia Covid-19 iha tinan 2020, kontinua ho kalamidade iha tinan 2021 no agora enfranta tan folin mina no aihan ne’ebé sa’e tanba krize global iha Ukránia.

“Avaliasaun ba impaktu sosio-ekonómiku husi Covid-19 iha Timor-Leste, ita indika katak uma-kain 41% hetan afetadu inseguransa ai-han duran loron 30 nia laran husi nivel moderadu ba todan antes avaliasaun ne’e hala’o,” informa Dageng Liu.

Nia haktuir, hamenus orsamentu ba ai-han, konsumu ai-fuan no modo-tahan, nu’udar estratéjia pratika komún ne’ebé fó todan ba nivel mal-nutrisaun feto no labarik sira komesa aas iha rai-laran.    

Prevalensia krekas no diversidade dieta entre feto sira (tinan 15-49 ) husi nivel riku-soin ne’ebé diferente, liña mean hatudu prevalensia entre feto sira ne’ebé ho kintál riku-soin diferente.

Peskiza ba Ai-han no nutrisaun ne’ebé hala’o iha tinan 2020, hare ba variedade sistema ai-han ne’ebé afetadu indika katak, taxa prevalensia ba raes badak husi labarik sira iha 47.1% .

Nia dehan, labarik ida husi labarik na’in rua ho raes badak, feto sira (tinan 15-49) ne’ebé iha ligasaun entre estatutu sosiu-ekonómiku no aas tebes mós ba labarik sira neebé krekas liu no menus iha taxa diversifikasaun dieta.

Nia informa, ho krize oi-oin no rezultadu inseguransa ai-han sai asuntu nesesariu no urjentemente bolu atensaun ba Governu Timor-Leste no parseiru interesadu sira hotu atu hatán ba nesesidade nutrisaun husi populasaun sira, liu-liu ba feto no labarik sira.

Tendénsia presu variedade ai-han husi 2020-2022. Tipu ai-han inklui tomate, fehuk roupa, liis, mina husi legumes sira. Fontes,   Ministry of Agriculture and Fisheries, World Food Programme no dadus husi GDS Flutuasaun presu ai-han ne’e tanba disturbansia ba iha korrente ai-han dezafia abilidade ba diversidade dieta.

Estratéjia ba fortifikasaun ai-han bázika sira ne’ebé komún liu sei lori mikronutriente ba konsumu ai-han bázika sira, ida ne’e sei  fó liu vantajen hodi hatán ba situasaun atuál ne’ebé seidauk responde.

Fos, sai hanesan ai-han dieta bázika major ba ema Timor-oan sira ho metade individual konsumu 315 grama kada loron, iha poténsia aas no di’ak liu hodi sai hanesan veíkulu ba fortifikasaun, no fortifika fos no ai-han kondimentu sira seluk hanesan, masin no mina sai kritiku no di’ak tebes kompara ho tempu uluk.

Nia esplika, iha maneiras balun ne’ebé Governu bele muda, esforsu dadauk hodi hatán ba rekerimentu nutrisaun mak hanesan, fortifika ai-han liu husi programa protesaun sosial .

“Programa protesaun sosial ne’ebé eziste, hanesan Programa Merenda Eskolár (PME) bele sai nutrisaun sensitivu hodi inklui provizaun fos fortifikadu, mina no masin fortifikadu” tenik nia.

Nia relata, prioritiza hodi hola ai-han bázika fortifikadu,  Governu liu husi Centro Lojistiku Nacional (CLN) tenke konsidera hodi hola fos fortifikadu hodi troka ba fos bai-bain sira ne’ebé importa husi nasaun seluk, hanesan Vietnam nu’udár meus ida ba rezerva ai-han.

Rate this item
(1 Vote)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31