Tuir kontratu, kompaña ne’ebé manan projetu oferese servisu limpeza no lavandaria ba edifisiu sira iha Ministériu Saude (MS) kompostu husi: Palacio das Cinzas Kaikoli, Servisu Sentral tuan no Edifisiu DNASH, edifisiu ex SPK Lahane A/B, no Armajen Bebora.
Iha tinan 2024, MS estabelese kontratu ho kompaña Evip-Marel, Unipesoal Lda. ho durasaun tinan ida, hahú husi 01 Maiu 2024 to’o 30 Abril 2025, ho kustu total ba projetu ne’e $187,196.
Iha kontratu ne’e hatete, kada fulan MS sei selu $15,658 ba kompaña. Ba etapa dahuluk, ba fulan ualu (8) nian selu ho montante $125,264, ne’ebé finansia husi Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2024. Ba restu, fulan haat (4) nian, ho montante $62,632, finansia husi OJE 2025.
Bainhira soma hamutuk númeru ne’e, ba projetu ne’e MS sei selu kompaña Evip-Marel ho total orsamentu $187,896. Signifika iha uamentu $700 husi valor kontratu inisiu.
Maske nune’e, iha dokumentus kontratu ho númeru RDTL-MS-UAC-K-24-089, ne’ebé asina husi Ministra Saude, Elia A. A. dos Reis Amaral, ho Diretór Kompaña Evip-Marel Unip. Lda., Bruno Samuel Soares, MS selu kompaña ba durasaun kontratu tinan ida nian ho total $187,196. Enkuantu, iha Grand Total husi tabela orsamentu iha kontratu, orsamentu ne’e sa’e ba $193,861.
Hafoin kontratu ho kompaña Evip-Marel remata, iha 19 Agostu 2025, MS asina tan kontratu ho kompaña Evip Marel II, Lda. ho durasaun tinan ida, hahú husi 01 Agostu 2025 to’o 31 Jullu 2026.
Prosesu pagamentu ba projetu ne’e halo dala rua. Etapa dahuluk, sei selu $171,000 husi OJE 2025, no sei kompleta $239,400 iha OJE 2026.
Ho nune’e, tuir kontratu ho númeru RDTL-MS-UAC-KP-25-030 A, ne’ebé asina husi Ministra Elia ho Diretór kompaña Evip Marel II, José Antonio Pape Granadeiro ne’e, total valor kontratu mak $410,400.
Bazeia ba valor total husi kontratu tinan 2024 no 2025 ne’e hatudu aumentu ne’ebé atinze liu pursentu 119. Maske iha aumentu ne’ebé maka’as, maibé laiha espansaun signifikativa ruma ba servisu sira. Númeru traballadór, tipu servisu, no sasán limpeza nian relativamente hanesan nafatin, só folin unidade nian mak aumenta maka’as.
“Se ita haree, laiha aumentu signifikante. Sasan hanesan, nia kuantidade mós kuaze atu hanesan, maibé nia folin sa’e maka’as,” dehan fonte konfirmadu ida ne’ebé lakohi públika ninia identidade.
Husi Rinso to’o fatin soe foer
Bazeia ba rezultadu husi peskiza dokumentus kontratu nian hatudu ezemplu oioin husi aumentu sira ne'ebé maka'as tebes:
- Rinso/Daya: husi $2,400 iha 2024 sa’e ba $9,600 iha 2025.
- Sasan laos konsumivel (ladder, karpet, fatin lixu, farda): husi $15,840 sa’e ba $46,020.
- Consumables (ekipamentu limpeza annual: aisar, hena pel, mop, boraxa, nst.): husi $27,960 haksoit ba $75,300.
- Ekipamentu iha li’ur (mangueira bee nian, mákina tesi du'ut, sapatu seguransa nian, nst.): husi $23,172 sa’e ba $62,640.
- Material ekipamentu bee nian (mangueira wastafel, torneira, soket, nst.): husi $8,505 sa’e ba $32,400.
- Kategoria ‘bazeia ba orden servisu’: husi $100 de’it iha 2024 bubu sa’e ba $33,300 iha 2025.
Folin ne'ebé sa'e maka'as ne'e konsidera la rasionál tanba sasan balun nia folin aumenta dala haat iha de’it tinan ida nia laran.
Kustu hotu-hotu sa’e maka’as
Bazeia ba dokumentu kontratu, kustu ba komponente hotu-hotu kuaze sa’e maka’as, tantu servisu limpeza nian, ekipamentu, no mós konsumivel sira.
Iha tabela A.1 (Cleaning Staff + Outsite cleaning services), valor kontratu aumenta uitoan husi $99,385 iha 2024 ba $99,780 iha 2025. Aumentu ne’e liu-liu mosu iha unit price kada pesoal, ne’ebé sa’e husi $120-$125 ba $130-$150.
Aumentu ne’ebé boot mosu iha tabela A.2 (Fornese sasan ne’ebé dala ida ba tinan ida), iha ne’e orsamentu aumenta kuaze tripu ka dala tolu, husi $15,840 iha 2024 ba $46,020 iha 2025. Item ka sasan sira hanesan fatin soe foer, carpet boraxa, no farda ba pesoal limpeza hatudu aumentu ne’ebé drastiku.
Iha tabela A.3 (Concumables Cleaning Materials, Chemical & per month), valor osan haksoit husi $16,644 iha 2024 ba $60,960 iha 2025. Produtu sira hanesan deterjente, sabaun, to’o plastiku foer nian hetan aumentu folin dala haat liu.
Aumentu ne’ebé maka’as mós mosu iha tabela A.4 (Equipment and Tools for Outsite cleaning per year) ne’ebé sa’e husi $23,172 iha 2024 ba $62,640 iha 2025. Fator prinsipal ne’ebé halo kustu ne’e haksoit maka’as mak folin mangueira bee nian ne’ebé ho folin $4 kada unidade iha 2024 sa’e ba $12 kada unidade iha 2025.
Iha tabela A.5 (Consumables Cleaning Materials per year), orsamentu sa’e kuaze dala tolu, husi $27,960 iha 2024 ba $75,300 iha 2025. Hanesan mós ho tabela A.6 (Equipment and tool for Material bee) ne’ebé sa’e husi $8,505 iha 2024 ba $32,400 iha 2025.
Aumentu ne’ebé drastiku tebes mosu iha tabela A.7 (Bazeia ba orden servisu), husi $100 de’it iha 2024 sa’e ba $33,300 iha 2025. Komponente sira hanesan supa sintina no limpeza esgotu sofre aumentu to’o dala atus resin.
Indikasaun mark-up
Peskizadór Judicial System Monitoring Program (JSMP), Luis de Oliveira Sampaio konsidera iha indikasaun ne’ebé seriu ba mark-up iha projetu Fornesimentu Servisu Limpeza no Lavandaria iha MS.
Tuir nia, bazeia ba dadus husi Jornal INDEPENDENTE, hatudu mudansa orsamentu projetu nian ne’ebé exagerado ka excessivo tebes.
“Ida ne’e iha indikasaun forte, ne’ebé ita iha razaun atu suspeita ka deskonfia katak envolve mark-up ka konflitu interese, krime partisipasaun ekonomia,” dehan peskizadór ne’e ba Jornalista Jornal INDEPENDENTE, via telefone, Tersa (30/09).
Maibé, nia subliña katak deskoberta ida ne'e hanesan indikasaun inisiál ida no presiza investigasaun liu tan molok kategoriza hanesan aktu kriminál ida.
“Mais dadus ne’e hatudu exagerado tebtebes, ne’ebé iha razaun atu deskonfia katak iha buat ruma la loos iha prosesu ne’ebé lao hela iha ministériu refere.”
Kona-ba deskonfiansa katak kompaña iha relasaun familia ho autoridade sira iha MS, Luis dehan, normalmente iha Lei Medidas Prevensaun no Kombate Korrupsaun preve klaru rekezitu sira kuandu ema ruma hanesan ofisial publiku ne’ebé iha relasaun familia ho kompaña privadu, tenke deklara katak nia iha relasaun familia no iha impedimentu ba efedidu atu bele envolve iha prosesu tenderizasaun.
“Mais ha’u la hatene kazu ne’e envolve iha nivel ida ne’ebé, Diretór sira, Xefe sira ka iha nivel politiku nian. Tanba ne’e prosesu investigasaun tenke koloka, tenke haree atu analiza envolvimentu autor sira iha laran ne’e,” dehan nia.
Ho indikasaun hirak ne’e, tuir nia, publiku sei hetan impaktu direitamente ba prosesu no aranju sira ne’ebé la tuir lei.
“Orsamentu estadu lakon saugati de’it, benefisia de’it grupu kiik-oan ida ne’ebé iha relasaun ba malu, familia ka partidu, ne’ebé nia risku mak ne’e orsamentu estadu sei mout ba interese partikular sira nian, tanba iha aranjus, tanba iha iregularidade sira ne’ebé iha indikasaun ba aktu korrupsaun ka pratika korrupsaun iha instituisaun publiku sira ne’e.”
“Rekursu estadu nian la uza tuir nia fatin, la produs benefisiu ba públiku. Osan sai barak maibé rezultadu laiha tanba inventar mak barak, sasan sira mark-up mak barak, no osan sei sulin ba grupu sira ne’ebé benefisiu husi aranju ne’ebé sira halo ne’e,” dehan Peskizadór JSMP ne’e.
Hatan kona-ba karik Komisaun Anti Korrupsaun (KAK) presiza halo investigasaun ba kazu ne’e, Luis hatan, ida ne’e la’os presiza de’it, maibé ida ne’e nu’udar KAK ninia obrigasaun ida.
“Mais felismente ha’u la hatene saida mak sira halo. Dala-ruma sira halo barak liu mak atividade sensibilizasaun ba instituisaun publiku sira,” dehan nia.
Tuir nia, tinan barak ona KAK halo sosializasaun no sensibilizasaun ba instituisaun estadu sira, maibé laiha efeitu, ema-nia mental la muda. Tan ne’e tenke iha medida sira ne’ebé represivu uitoan hodi obriga ema atu kumpre.
“Agora daudaun sira (KAK) dezenvolve hela Estratejia Nasional ba Anti Korrupsaun, mais antes to’o ba ne’ebá asaun sira konkreta ne’e tenke hahú inisia, hanesan shock therapy ida ba instituisaun publiku sira atu konsiente katak KAK moris hela, KAK funsiona hela,” katak nia.
MS sei iha rai liu, kompaña taka ibun
Relasiona ho kazu ne’e, Jornal INDEPENDENTE koko halo konfirmasaun ho parte Ministériu Saude (MS) no parte kompaña.
To’o iha 29 Setembru ne’e, parte Ministériu Saude seidauk bele fó resposta ofisial relasiona ho aumentu folin ba projetu servisu limpeza ne’e. Ofisial ministériu nian ida hatete, parte MS foin bele fó resposta hafoin diskuti no hetan autorizasaun husi Diretór Jeral (DJ) MS.
Daudauk ne’e, ofisial ne’e informa, DJ MS akompaña hela viajen servisu Ministra Saude, Elia A. A. dos Reis Amaral nian ba rai li’ur. Tuir planu, ekipa viajen ne’e sei to’o iha Timor-Leste iha 02 Outubru 2025.
Jornal INDEPENDENTE konfirma mós ho Diretór kompaña Evip Marel II, Lda., José Antonio Pape Granadeiro, maibé Diretór ne’e la disponivel hodi fó komentariu ruma.
Komparasaun folin bazeia ba dokumentu kontratu tinan 2024 no 2025