ADTL Husu Governu Dekreta 3 Dezembru Loron Nasionál Ema ho Difisiensia

By Mariano Mendonça Novembru 17, 2021 397
PM Taur Matan Ruak hamutuk ho ADTL. Foto:Media Gabineti PM. PM Taur Matan Ruak hamutuk ho ADTL. Foto:Media Gabineti PM.

DILI: Asosiasaun Difisiente Timor-Leste (ADTL) husu ba Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, atu dekreta loron 3 Dezembru sai hanesan loron Nasionál ba Ema ho Difisiensia.

Diretór ADTL, Cesario da Silva hateten, lori maluk difisiente tomak hatoo ba primeiru ministru liga ba asuntu difisiensia, inklui mós ajenda kona-ba selebrasaun loron mundial ba ema ho difisiensia neebé sei akontese iha fulan-Dezembru.

“Hatoo ba primeiru Ministru atu toma konsiderasaun mak ami hakarak atu rekomenda loron 3 Dezembru hodi dekreta loron nee hanesan loron nasionál ba ema ho difisiensia,” dehan nia, iha rezidensia primeiru ministru, Farol, horisehik.

Aleinde loron nasionál ba ema ho difisiensia ADTL mós rekomenda governu TL ratifika ona konvensaun Organizasaun Nasoins Unidas (ONU) ba direitu ema ho difisiensia.

Entretantu, Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, fó resposta katak nia parte sira la marka prezensa iha loron mundial nee, maibé sei koloka membru governu balun atu partisipa.

Nia hatutan, maibé primeiru ministru sei koloka membru governu balun atu partisipa iha diskusaun dialogu ho ema difisiensia sira.

“Primeiru ministru husu ami atu kontinua flow up liuliu hakerek fali karta ida, nia orienta kedas ami hakerek karta ida ministériu solidariedade sosial no inkluzaun no kopia ba primeiru ministu hodi husu loron 3 Dezembru hodi dekreta ba loron nasionál ba ema ho difisiensia” tenik nia.

Asegura OJE Sensivél ba Asuntu Difisiensia

Nunee, Cesario rekomendasaun ba primeiru ministru atu asegura Orsamentu Jeral Estadu (OJE) sensivel ba asaun ema ho difisiensia.

“Ami rekomenda Primeiru Ministru asegura Orsamentu Jeral Estadu tenke sensivél ba asuntu difisiensia liuliu orsamentu jeral estadu aloka ba kada liña ministériu aloka ba implementasaun planu asaun nasionál neebé aprova ona husi konsellu ministru,” dehan nia.

Tuir nia, lei sira neebé aprova ona ADTL nia papel mak halo monitorizasaun ba implementasaun sira nee, ADTL sei halo akompañamentu ba implementasaun liuliu halo advokasia atu asegura ministériu ida-idak tenke aloka sira-nia orsamentu no rekursu hodi implementa planu neebé iha.

“Ami sei monitoriza ninia ezekusaun sira, tanda dezafiu sira neebé ami hatoo dahuluk mak dezafiu asesbilidade fiziku, ita hatene asesbilidade fiziku iha kapital Dili inklui fatin sira seluk nee sai impedementu boot ba ema ho difisiente,” tenik nia.

Ema difisiensia fiziku sira laiha asesbilidade atu ba iha fatin públiku sira nee sai impedimentu ba ema ho difisiensia, eskola públiku sira laiha asesbilidade hodi asesu ho diak entaun ida nee mak ami hatoo preokupasaun ida nee,” dehan nia.

Ida seluk mak hatoo problema kona-ba maluk sira difisiente ho moras mental neebée daudaun nee abandona iha dalan ninin, nee sai problema boot presiza governu toma atensaun liuliu MSSI ho Ministériu Saúde tenke tau iha atensaun.

Ministériu relevante sira bele haree took mellora iha fatin ruma ka tratamentu espesifiku ba ema ho problema mentál, nunee asegura problema mentál sira nee bele hetan tratamentu dignu.

“Tanba ami nia akompaña mentu katak ema ho problema mental liu-liu feto ho problema mental sira hasoru tan violensia husi ema inresponsabilidade sira, ida nee mak ami hatoo ba primeiru ministru,” nia akresenta.

Nia lamenta, númeru partisipasaun liu taxa ema ho difisiensia asesu ba empregu nee kiik liu kompara ho ema la ho difisiensia, no ema difisiensia barak liu servisu iha intituisaun sira neebé mak tau matan no servisu ba ema ho difisiensia.

“Númeru neebé asesu ka servisu ba iha funsionariu públiku no estadu nee númeru kiik, tanba nee ami nia advokasia mós ami hakarak rekomenda ba komisaun funsaun públiku atu iha gouta ba rekrutamentu,” nia salienta.

Tuir nia, rekrutamentu purezemplu rekomenda atu iha 5% rekrutamentu públiku ba ema ho difisiensia ida nee mak preokupasaun, ba asesu edukasaun liu-liu governu liu husi ministériu edukasaun iha ona politika nasionál edukasaun inkluzivu politika nee orienta atu ema hotu ba asesu eskola neebé hanesan.

“Maibé na realidade ami nia akompañamentu dezafiu boot nee mak oinsa manorin sira bele hanorin ema ho tipu difisiensia sira, purezemplu difiensia matan difisiensia tilun, sira laiha rekursu,” dehan nia

Nia mós husu atu iha tradutor lian jestual iha eskola sira atu ema ho difisiensia sira ba iha eskola públiku sir abele akompaña, entaun manorin sira tenke hatene lian jestual no praem, maibé tuir observasaun difisiensia nia asesu ba edukasaun sei hasoru hela dezafiu boot.

Tuir dadus iha sensus 2015 hatudu katak ema ho difisiensia iha territoriu laran nee rihun 38,118, husi númeru nee boot liu mak difisiensia matan purvolta 14 mill, maluk sira neebé tilun la rona no labele koali 12 mill itál no tipu difisiensia fiziku no mobilitrariu 7 mill itál númeru ida kiik mak difisiente psiko sosial no intelektual.

Entretantu Primeiru Miniatru Taur Matan Ruak nia resposta ba preokupasaun hirak nee, nia parte alista hela preokupasaun neebé ADTL hatoo nee.

“Nia resposta importante neebé ohin ami rona mak primeiru alista rekomendasaun importante sira,” dehan nia.

Molok nee, Governu liu husi Konsellu Ministru (KM), halo ona aprovasaun ba projetu rezolusaun ema ho difisiensia ba tinan 2021 too tinan 2030 neebé aprezenta husi Ministériu Solidariedade Sosial no Inkluzaun (MSSI).

Projetu rezolusaun governu nian kona-ba Planu Asaun Nasionál ba Ema ho Defisiénsia tinan nee aprezenta husi Vise-Primeira-Ministra no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos.

“Hafoin ida nee konsellu ministru aprova projetu rezolusaun governu nian kona-ba planu asaun nasionál ba ema ho difisiensia ba tinan 2021 too 2030,” dehan Ministru Prezidensia Konsellu Ministru (MPKM), Fidelis Manuel Leite Magalhães.

Planu Asaun Nasionál ba ema ho defisiénsia tinan 2021 too 2030 ho objetivu prinsipál atu garante promosaun ba direitu ema ho Defisiénsia iha períodu tinan 2021 too 2030, tuir orientasaun sira neebé define ona husi polítika nasionál ba inkluzaun no promosaun direitu Ema ho Defisiénsia,
Planu neebé aprova liu husi rezolusaun Governu númeru 14/2012, loron 9 fulan-Maiu, liu husi asaun lubun ida atu dezenvolve ho forma artikulada husi entidade públika sira

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV