2025, SEI rejistu kazu violensia domestika 1.182 no abuzu sexual 249 Featured

By Graça de Carvalho Marsu 11, 2026 153
Diretór Jerál Sekretáriu Estadu Igualidade, Armando da Costa. FOTO: Media-SEI Diretór Jerál Sekretáriu Estadu Igualidade, Armando da Costa. FOTO: Media-SEI

DILI:Sekretáriu Estadu Igualidade rejista kazu violénsia domestika hamutuk 1.182 no kazu abuzu 249 sexuál ne’ebé akontese durante tinan 2025. Kazu hirak ne’e mai husi munisípiu 13 no Rejiaun Administrativu Espesiál Oekusse-Ambeno.

Diretór Jerál Sekretáriu Estadu Igualidade, Armando da Costa informa, dadus hirak ne’e halibur husi parseiru implementador sira no mós unidade Vulnerable Persons Unit (VPU) iha Polísia Nasionál Timor-Leste.

“Ita iha tinan 2025 rejistu kazu violénsia domestika rihun 1.182 no kazu abuzu sexuál 249 ne’ebé akontese to’o fim do ano 2025. Ba kazu tinan 2026, agora iha inisiu do ano ami sei iha hela prosesu halibur dadus husi ita-nia parseiru sira,” hatete Armando ba jornalista sira iha salaun Maria Goreti, Kaikoli, Tersa (10/03).

Nia esplika katak dadus hirak ne’e seidauk totalmente reprezenta kazu hotu-hotu ne’ebé to’o tribunál, tanba SEI presiza verifika fila fali informasaun hirak ne’e ho instituisaun sira seluk.

“Kazu sira ne’e ita foti husi parseiru sira no mós husi polísia VPU, maibé kona-ba kazu ne’ebé refere ona ba tribunál ami presiza haree fila fali dadus atu garante ninia exatidãu,” nia dehan.

Haforsa koordenasaun kontra VJB

SEI organiza enkontru Rede Referál ba dala uluk iha tinan 2026, ne’ebé involve parseiru governu no organizasaun sosiedade sivil sira atu diskute estratéjia kontra violénsia bazeia ba jéneru.

Tuir Armando, enkontru ne’e importante tebes tanba sai hanesan mekanizmu koordenasaun entre instituisaun sira atu tau hamutuk rekursu no hanoin hodi responde ba problema violénsia ne’ebé kontinua aas iha Timor-Leste.

Nia hatete, violénsia bazeia ba jéneru hanesan violasaun direitu umanu no mós konsekuensia husi relasaun poder ne’ebé lahanesan entre mane no feto.

“Feto no labarik feto sira kontinua esperiensia violénsia iha fatin barak no ho tipu oin-oin. Tanba ne’e mak rede referál no organizasaun sira hotu tenke esforsu hamutuk atu redús kazu sira ne’e,” nia dehan.

Maske enfrenta dezafiu boot, Timor-Leste halo ona progresu importante iha área legal atu kombate JB.Nasaun ne’e ratifika Konvensaun Halakon Forma Diskriminasaun Kontra Feto (CEDAW) no promulga Lei Kontra Violénsia Doméstika iha tinan 2010.

Governu mós implementa Planu Asaun Nasional Violénsia Bazeia ba Jéneru (PAN-VBJ) iha faze balun: 2012-2014, 2017-2021 no agora ba períodu 2022-2032.

Defensoria Públika regista kazu foun 1.041

Iha enkontru hanesan, reprezentante Defensoria Públika, Olga Nunes informa, durante tinan 2025 instituisaun ne’e simu kazu foun 1.041 relasiona ho krime violénsia domestika.

“Ida ne’e kazu foun ne’ebé mak tama iha ami nia prosesu durante tinan 2025. Dadus hatudu katak kazu violénsia domestika aas liu iha munisípiu Dili,” hatete Olga Nunes.

Nia akresenta katak prevene violénsia domestika la’ós tarefa fasil, tanba problema ne’e akontese iha nasaun barak, inklui nasaun dezenvolvidu sira.

“Para diminui violénsia domestika, instituisaun hotu tenke servisu hamutuk no halo sensibilizasaun to’o iha komunidade sira,” nia dehan.

Sosiedade Sivil apoia kooperasaun multisektoral

Diretora JSMP, Ana Paula Marçal hatete, enkontru ne’e importante atu diskute informasaun kona-ba violénsia ne’ebé feto no labarik feto sira hasoru.

Nia dehan sosiedade sivil presiza kontinua servisu hamutuk ho governu atu implementa rekomendasaun sira iha Planu Asaun Nasional Violénsia Bazeia ba Jéneru.

Revizaun Lei violensia domestika tama ona faze final

Iha parte seluk, Sekretáriu Estadu Igualidade no Ministériu Justisa konfirma katak revizaun Lei Violénsia Doméstika dadaun iha ona faze finál.

Diretór Jerál SEI, Armando da Costa, hatete katak ekipa tekniku remata ona draf lei ne’e no agora prepara atu submete ba Konsellu Ministru atu hetan aprovasaun.

“Draf lei ne’e remata ona no halo ona sirkulasaun ba ministériu sira atu fo kontribuisaun. Agora ekipa juridiku iha Ministériu Justisa finaliza hela antes haruka ba Konsellu Ministru,” nia hatete.

Revizaun ne’e inklui alterasaun artigu balun no mós introduz artigu foun atu reforça mekanizmu atendimentu ba vítima sira.

Rate this item
(1 Vote)

Independente Digital TV

Follow us on Facebook

Kalendariu Notisia

« March 2026 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31