12 Novembru 1991, Mensajen Dignidade husi Santa Kruz

By Ekipa INDEPENDENTE Novembru 11, 2021 359
Masakre 12 Novembru, joven barak mak hetan tiru husi militar Indonezia, iha Santa Cruz, Balide, Dili. Foto:Media sosial. Masakre 12 Novembru, joven barak mak hetan tiru husi militar Indonezia, iha Santa Cruz, Balide, Dili. Foto:Media sosial.

DILI: Asaun juventude loriku aswain iha 12 Novembru 1991 la’os de’it konsege loke mundu nia matan ba brutalidade militar Indonezia ne’ebé okupa Timor Leste, maibé liu ida ne’e hatudu dignidade husi povu ne’ebé durante tinan naruk nia laran sofre iha kolonializmu nia okos.

Asaun ne’ebé realiza iha 12 Novembru la’os mós asaun espontania husi juventude sira, maibé asaun planeiadu bazeia ba proposta husi Komite Ezekuti ba Komando Luta, hafoin Sebastião Gomes mate iha 28 Outubru 1991.

Komite Ezekutivu hanesan orgaun ida iha estrutura luta nian, iha Frente Klandestina, ne’ebé iha knar atu ezekuta orden husi Komando no propoin mós planu ruma ba Komando, kona-ba asaun iha villa laran.

Iha fulan Novembru nia laran, hafoin Sebastião Gomes mate, mosu persegisaun hasoru juventude sira. Ho nune’e, Komite Ezekutivu propoin ba Komando Luta atu realiza manifestasaun boot ida iha 12 Novembru.

“Tanba ema hotu hein Delegasaun Parlamentar Portugues la mai, ema frustradu hotu ona, duke idaidak halo ninian, no subar hodi hein de’it militar mai kaer, di’ak liu ita halo buat ruma. Momentu ne’ebá hanoin hanesan ne’e.”

“Komite Ezekutivu komu hanesan orgaun ida formal iha estrutura funu ninian, kolokadu iha frente klandestina, foti desizaun di’ak liu Komite organiza, entaun Komite propoin planu ne’e ba Maun Xanana no Maun Xanana korkorda,” dehan Prezidente Komite 12 Novembru, Grigorio Saldanha ‘Mouris’ foin lalais ne’e.

Ho nune’e, iha momentu ne’ebá, Grigorio simu surat ida atu organiza no halo kontaktu ho rede klandestina ne’ebé eziste ona hodi halo manifestasaun.

“Depois ami organiza malu, halo kontaktu ba rede sira ne’ebé iha ona atu hamriik halo manifestasaun,” nia konta.

Tuir planu husi Komite Ezekutivu, Grigorio dehan, hafoin misa iha Igreja Motael sei halo marsa ba Santa Kruz hodi kari ai-funan no kontinua marsa ba Hotel Turizmu, tanba sira rona informasaun katak enviadu espesial Sekretariu Jeral ONU nian iha hela Hotel Turizmu.

“Se la tiru karik iha Santa Kruz atu mai to’o iha Hotel Turizmu momentu ne’ebá,” informa Grigorio.

Ho prezensa jornalista estranjeiru ida, Max Sthal, hodi hasai filmajen kona-ba asaun refere, ikus mai mundu tomak nia matan nakloke no hahú tau-matan ba problema Timor Leste nian.

Max Sthal ne’ebé husik ona mundu ne’e iha 28 Outubru 2021 fó sai sasin balun ba masakre Santa Kruz ne’ebé nia konsidera nu’udar mensajen dignidade husi povu Maubere ba ema iha mundu tomak.

Liu husi mensajen ikus ne’ebé saudozu Max hakerek iha fulan Novembru 2020 hatete, “Mensajen ne’ebé ema hirak ne’e fó ba ha’u-nia kamera laos brutal, sees husi brutalidade hotu ne’ebé sira simu, ka bele dehan eroiku, maske sira intrega sira-nia vida. Ida ne’e mensajen dignidade. Dignidade ne’ebé karik nunka hetan rekoñesimentu, dignidade iha brutalidade nia oin, nervozu husi asaun la rasional iha sira-nia sorin. Sira-nia dignidade karik hanesan ema lubuk seluk bainhira hakat liu mate, laiha forsa kontra violasaun no asasinatu, ignoransia no poder.”

Saudozu Max hatete, mensajen dignidade ne’ebé nia grava no públika iha televizaun iha mundu tomak muda prespetiva ema hotu-hotu iha mundu tomak ne’ebé lakon ona esperansa.

“Maibé milagre mosu iha loron ne’ebá. Mensajen dignidade ne’ebé ha’u grava, no públika iha televizaun iha mundu tomak muda perspetiva la’os de’it husi sira ne’ebé sai ho dame atu halo protesta iha 12 Novembru, laos de’it husi sira ne’ebé kontra ne’ebé halo sira sai sira-nia an rasik, laos de’it husi lutadór gerileiru ne’ebé sira-nia luta kontra hotu lojika militar, maibé to’o ema seluk iha mundu tomak ne’ebé lakon ona esperansa,” dehan saudozu Max.

Masakre 12 Novembru, tuir Max, hatudu katak dala-ruma dignidade bele muda mundu no dala-ruma mós fiar bele muda duni foho.

“Ba koñesimentu ne’e ha’u fó obrigadu ba ema sira ne’ebé rekuza ho nonook, la ho lian siak, iha buat ne’ebé hanesan objetivu la ho esperansa, no hatudu katak dala-ruma fiar bele muda duni foho no valor ne’ebé fahe husi jerasaun ba jerasaun, husi foho ba sidade, husi illa kiik ne’ebé husik hela no haluha, mundu bele halakon arogansia no omesidu, kontra dezafiu hotu.”

Entretantu, relasiona ho komemorasaun Masakre Santa Kruz ba tinan 20, Xefe Estadu Maior FALINTIL Forsa Defeza Timor Leste, Tanente Jeneral Lere Anan Timur hatete, loron ne’e sai loron importante ba Timor-oan hotu atu fó onra ba joven no eroi sira ne’ebé fakar sira-nia ran ba ukun rasik an ida ne’e.

“Ita-nia maluk sira ne’ebé mate ne’e mate ona, ita atu hakoi di’ak ka la di’ak, ita fó onra ka la fó onra, ita haloot ona, agora ita ne’ebé sei moris ne’e halo tan saida? ha’u hanoin reflesaun,” dehan Lere.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV