Xanana Auzénsia tan iha Loron FALINTIL Featured

By INDEPENDENTE Agostu 22, 2018 3161
Xanana Gusmão Xanana Gusmão

DILI: Forsa Armada Libertasaun Independénsia Timor-Leste (FALINTIL) nu’udar transformasaun luta ba libertasaun ne’ebé harii, iha 20 Agostu 1975, husi lideransa Frente Revolusionáriu Timor-Leste Independente (FRETILIN).

FALINTIL konsege kumpre ninia misaun hodi liberta povu no nasaun ne’e. Iha prosesu luta ema ida ne'ebé koñesidu ho estratéjia brillante hodi ultrapasa funu maka, Eis-Comandante Em Chefe das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão.

Ema barak mak kontribui ba prosesu ne’e to’o ninia fim, maibé Xanana Gusmão hetan porsaun ne’ebé diferente, tanba konsege lidera funu ne’e iha tempu ne’ebé difisil to’o ukun rasik-aan.

Xanana sempre iha ba asuwa'in FALINTIL sira iha tempu susar nia laran, maibé iha selebrasaun loron ne’e ba dala XLIII, iha 20 Agostu 2018, Eis-Komandante das FALINTIL la hola parte.

Majór Jenerál FALINTIL-FDTL, Lere Anan Timur hateten, komemorasaun ne’e importante, maski nune’e Kay Rala Xanana Gusmão la marka prezensa sei la lori ba lia

“Ita nia maun boot, ita nia aman no hanesan mós komandante das FALINTIL la marka prezensa tanba dala ruma karik tempu mak laiha, maibé konvite ami haruka ba”, dehan nia, iha Kuartél Jerál F-FDTL, Fatuhada, horisehik.

Nune’e, nia esplika, luta na’in lubuk ida ne’ebé la marka prezensa dala ruma sira barak hela iha área rurál sira, balun mós laiha transporte no balun preokupa ho servisu vida agrikultura nian.

Luta nain sira nia futuru maka oan sira-nian, bainhira la hanoin iha futuru ema seluk maka sei konta fali luta na’in sira nia istória, ema maka sei hela fali ho istória luta na'in sira nia. Dala ruma luta na'in sira ne’ebé istória nia hun sai fali hanesan ema seluk ema leet.

Ne’e duni, Lere hakarak husu ba ukun na'in sira komesa agora halo lei ruma ba destinu veteranu sira-nian hodi bele entrega ba oan sira.

Iha selebrasaun ne’e, Instituisaun F-FDTL mós halo promosaun diviza ba ofisial superiór na’in tolu (3) ba Tenente Koronél Manuel Freitas (Maubuti), João Pedro da Silva (Rairia) no Higino das Neves (Fragata) nu’udar agradesimentu ba kontribuisaun luta libertasaun nasionál, iha tinan 24 nia laran.

Asaun rekoñesimentu ne’e nu’udar aktu ba distinsaun husi Governu no Estadu ba sira na’in tolu ne'ebé ho espíritu nasionalizmu no patriotizmu ofrese ba nasaun.

“Sira la hasai kursu akademia ka la'ós ema ne'ebé matenek liu, maibé hanesan aktu rekoñesimentu no valorizasaun ba luta libertasaun nasionál de Timor-Leste ne'ebé sira ofrese ona”.

Komemorasaun loron FALINTIL ba dala XLIII, laos atu konvida malu hodi halo divertimentu de’it hodi haluha tiha sentidu ukun rasik-aan. Maibe presiza halo reflesaun hodi hanoin hikas hahalok pasadau ne’ebe liu ona.

Tenke hanoin hikas prosesu ba libertasaun nasionál, hanoin ba konsekuénsia di'ak no aat sira ne'ebé timoroan halo iha tinan 24 nia laran. Oinsá terus ne'ebé FALINTIL sira enfrenta to’o ikus mai barak mate no lakon.

Ne'e duni, Jenerál Lere, husu ba funu na’in sira ne'ebé sei moris tenke tau nafatin iha ida-idak nia fuan istória FALINTIL nian atu kontinua hatutan ba jerasaun foun sira atu keta lakon.

“Ha’u apela ba veteranu sira ne'ebé sei moris ita nia dignidade no valór aas liu sasán hotu-hotu”, dehan nia.

Ema balun sei moris tanba deve vida husi sira ne'ebé mate ona. Ohin loron veteranu barak mak kaer servisu Estadu nian barak mak iha regalias oioin, balun sai alvu ba hahalok violénsia oioin

Nune’e, husu ba jerasaun patriota sira atu kontinua luta ba futuru hodi hatutan valór no dignidade inan aman FALINTIL sira nian.

Nu'udar jerasaun patriota tenke hakraik-aan, buka atu hamutuk nafatin ba futuru ne'ebé di'ak para bele alkansa mehi boot ne'ebé timoroan hotu hakarak mak unidade, pás no progresu.

“Imi tenke matan moris neon nain nafatin hodi hateten aluta kontinua”, tenik nia.

Eis gerrilleiru ne’e husu mós ba soldadu jerasaun foun sira atu kontinua mós doutrina FALINTIL nian tanba FDTL mai husi FALINTIL.

Nia hatutan, espíritu FALINTIL saída loos maka hakarak kaer metin nu’udar legadu husi asuwa'in FALINTIL ba jerasaun ohin loron no aban bainrua mak sira nia domin ba pátria no ba povu tomak domin ne’ebé hahú haburas husi movimentu organizadu ba ukun-rasik-an, ne’ebé harii ho vizaun polítika luan no momoos, husi grupu Nicolau Lobato nian, husi ASDT, iha tinan 1974.

FALINTIL ninia espíritu sakrifísiu, brani, laran nakloke, solidariedade no fó-aan tomak ba luta libertasaun nasionál mai husi sentimentu domin ba Povu no Pátria.

Domin ne’e mai husi sentidu pertense ba uma kain ida de’it Timor-Leste fanun-aan ho espíritu FALINTIL signifika hasees-aan husi interese pesoál, grupu ka partidáriu maibé tau aas nafatin interese no domin ba Povu no Pátria.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV