Xanana: 2026, Timor Leste sei Fa’an Gas Featured

By Pedro Alves Marsu 12, 2019 1660
 Xefe Negosiadór Delemitasaun Fronteira Maritima, Kay Rala Xanana Gusmão. FOTO: CNN Indonesia Xefe Negosiadór Delemitasaun Fronteira Maritima, Kay Rala Xanana Gusmão. FOTO: CNN Indonesia

DILI: Xefe Negosiadór Delemitasaun Fronteira Maritima Kay Rala Xanana Gusmão hatete, iha tinan 2026 Timor Leste sei iha posibilidade atu faan gas ba nasaun sira seluk.

Xanana hato’o kestaun ne’e hafoin partisipa iha serimonia aniversariu Universidade da Paz (UNPAZ), Sabadu (09/03).

Eis Primeiru Ministru ne’e hatete, tuir kalendariu implementasaun ba kontrusaun upstream pipeline to’o iha Beasu sei hahú iha tinan 2021 no sei remata iha tinan 2025, nune’e TL bele fa’an gas iha tinan 2026.

“Osan bele tama,” deklara Xanana.

Xanana hatete, Timor Leste kontinua defende atu dada kadoras mai tanba durante ne’e bainhira dada ba Australia loke kampu serbisu barak no dezenvove Darwin sai sidade boot ida.

“…Darwin sai nabilan. Ita (TL) hetan mak retornu finanseiru,” dehan nia.

Daudaun ne’e, nia hatete, grater sunrise no kampu balun hahú atu dezenvovle nune’e TL sei la hetan de’it retornu finanseira maibé hetan retornu ekonomia no sosial.

“Tanba ne’e ita defende hodi hari ona planta LNG iha Beasu,” dehan nia.

Tuir Xanana, setór petroliu sei la lao mesak, tanba ne’e mak oras ne’e projetu tasi mane lao ona, no hein de’it delimitasaun fronteira maritima ho Australia ne’ebé dadaun sei hein prosesu ratifikasaun.

“Ita komesa hakbesik dadaun ona kompaña no governu Australia, sira koalia di’ak, ita lao daudauk ona, nune’e fiar katak iha fulan ida ne’e iha ona ratifikasaun, maibé problema mak governu Australia atu tama eleisaun parlamentar iha fulan Maiu,” dehan Xanana.

Bainhira halo ona ratifikasaun, Xanana hatete, governu Australia la simu ona 10% husi rezultadu esplorasaun no tasi sai Timor Leste ninian.

“Ita Liu tiha faze ida ne’e mak ita sei fokus ba greater sunrise, tanba tempu badak ita bele selu ona kompaña ConocoPhillips ho Cell.

Iha oportunidade ne’e, Xanana mós hato’o kona-ba politika sosa asaun ConocoPhillips no Cell.

“Sosa tiha asaun ConocoPhillips ho Cell ne’e ema barak duvida no koalia maka’as liu, hakarak Greater Sunrise tenke ba Darwin-Australia,” dehan nia.

Tuir Xanana, hafoin TL sosa asaun kompaña rua ne’e, Timor Leste sei koalia ho dignidade kona-ba konseitu dezenvolvimentu Greater Sunrise.

“Nune’e ita bele koalia ho dignidade hodi koalia kona-ba konseitu dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise ne’e hodi hakat ba dezenvovolve no konstrusaun plataforma upstream,” dehan nia.

Iha fatin hanesan, Reitór UNPAZ Lucas da Costa agradese ba Xanana Gusmão nia matenek hodi lori Timor Leste ba industrializasaun.

“Maun boot Xanana Gusmão hakarak Timor Leste tama ona iha industrializasaun petrolifera, maibé iha maluk balun duvida dehan ida ne’e risku boot, ho hanoin, sentimentu negative,” dehan nia.

Tuir nia, kompaña ConocoPhillips no Cell hakarak fa’an sira-nia asaun ba Timor Leste tanba Xanana ninia matenek.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV