Reforma Tributária Hasa’e Taxa Doméstika Featured

By Fevereiru 22, 2017 1749
Prezidente Parlamentu Nasional, Aderito Hugo da Costa Prezidente Parlamentu Nasional, Aderito Hugo da Costa

DILI Prezidente Parlamentu Nasionál, Adérito Hugo da Costa husu ba Governu atu hadi'a sistema administrasaun no kria estabilidade, efisiénsia, integridade no transparénsia hodi hasa’e taxa doméstika.

Tanba ne’e, tuir eis jornalista ne’e dehan tenki reforma fiskál dezeñadu hodi asegura katak, orsamentu estadu sustenvevel no fó biban ba fundus petrolíferu hodi suporta ba investimentu públiku iha projetu infraestrutura importante sira ne’ebé tulun kresimentu ekonomia no jerasaun futuru.

 Nia hatutan, situasaun TL labele dependente nafatin ba osan fundu mina rai nian no reseita doméstika sei menus hela.

 “Ita ko’alia kona-ba lei tributária sira posibilidade títulu tasa laiha kobertura lei tributária ne’ebé reforma iha 2009 ne’e la’o tinan barak ona tanba títulu taxa barak mamuk hela tanba ne’e Parlamentu Nasionál fó apoiu ba VI governu ne’ebé iha 2016 aserta ho estratéjika tebes ho reforma fiskál para hasa’e ita nia tasa doméstika,”dehan Hugo iha Parlamentu Nasionál, horisehik.

 Komisaun F Parlamentu Nasionál ativa tebes hodi envolve iha ekipa téknika hodi konsentra ba iha reforma fiskál iha Gabinete Primeiru Ministru no Ministériu Finansas atu dezeña polítika tributária foun.

 Ekipa ne’ebé governu forma haree ba planu ekonomia ida forte no diversifikada liu hosi reforma fiskál, reforma tributaries hodi suporta negósiu, reforma ekonomia no komérsiu, setór prioritáriu ho potensialidade boot atu dezenvolve setór, turizmu, agrikultura, pekuária, floresta, peskas, mineira, manufatura (fabrika) indústria no mina no gás.

 Nia hatutan, mezmu mandatu terseiru lejizlatura atu remata ona, maibé too agora PN seidauk rona rezultadu hosi polítika reforma fiskál la’o oinsá ona.

 “Ami konta de’it ona loron atu mandatu ne’e remata, ami kontinua husu ba governu ida ne’ebé haree reforma fiskál ne’e too iha ne’ebé ona too ohin loron seidauk ajenda iha konsellu ministru atu halo diskusaun,” nia hateten.

 Adérito husu atu governu presiza halo poupansa makas ba OJE kada tinan hodi bele uza osan halo dezenvolvimentu ho di’ak.

 PN apoiu polítika Ministériu Finansas ho Diresaun Nasionál Alfándega atu bele servisu makas kobra taxa sa'e too tokon $200.

 Maibé tuir Hugo katak, Alfándega ba tinan 2016 nia laran konsege kobra de’it taxa tokon $170 liu.

 “Kuandu ita hahú reforma tributária ita iha 2009 ita iha reseita doméstika kada tinan 20 too tokon $30, maibé ho reforma ne’e ita nia taxa komesa sa’e neineik de'it ami hanoin katak obriga atu sa’e to’o $200 millaun (tokon), maibé tinan kotuk (2016) liu ba sa’e de’it $170 millaun (tokon),” dehan Adérito.

 Hugo dehan, komprimisiu governu nian iha setór 4 seidauk konkretiza hanesan proposta lei balun sei adianta iha PN, hanesan reforma parte administrasaun públiku iha lei rua ne’ebé PN tau ajenda prioridade mak lei governu lokál no lei eleisaun ministériu.

Iha fatin hanesan, Diretór OGO-FONTIL, Arsénio Pereira hateten, haree ba nesesidade governu aumenta ba beibeik no fundus petrolíferu mós  tun ba daudaun, tanba ne’e parte husi sosiedade sivíl husu ba governu atu uza fundus petrolíferu tuir nesesidade.

Nia dehan, seita estadu tinan ne’e tun, tanba ne’e estadu tenke halo poupansa makas ba OJE.

 

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV