Ohin Aniversáriu ASEAN Ba Dala-53: “Koesivu no Responsivu ASEAN” Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Agostu 08, 2020 1530
Membru ASEAN. Membru ASEAN.

DILI: Association of Southeast Asian Nations (ASEAN), ne’ebé ho nia membru hamutuk 10, sábdu ohin, (8/8) selebra nia aniversáriu ba dala-53.

Tinan ida ne’e Prezidénsia ba ASEAN nian prezidi husi Vietname ho tema “Koesivu no Responsivu ASEAN”.  ASEAN kontinua ona ninia maturidade no introduz ona realizasaun signifikativa ba benefisiu rejiaun ida ne’e nian.

Liu husi komunikadu imprensa ba Online INDEPENDENTE, hateten tinan 53 (lima-nulu-resin-tolu) liu tiha ninia lansamentu, oituan liu maka bele imajina ona konaba evolusaun ASEAN husi asosiasaun estadu sira atu sai hanesan Komunidade ida. Saida maka komesa hanesan grupu frouxu, ohin loron ASEAN sai tiha nu’udár asosiasaun kompleta ida ho kombinadu PIB pelu-menus US$ triliun tolu (triliun tolu dolares amerikanu), halo nia sai hanesa ekonómia da-3k (datoluk) boot liu iha Ázia no da-6 (da-neen) iha mundu.

Ho nune’e, apropriadu duni katak tema ba tinan ida ne’e realse kompromisiu sira ASEAN nian hodi mantein unidade, solidariadade no sentralidade, iha tempu hanesan, aumenta mos kapasidade hodi hako’ak oportunidade sira no enfrenta efetivament dezafius sira ne’ebé mosu dadaun.

ASEAN ohin loron kontinua estabelese páz, seguransa no estabilidade iha rejiaun nune’e mos promove hela dezenvolvementu ekonómiku no kontribui hela ba progresu sosiál ba ninia povu.

ASEAN halo ona avansu ekselente ida iha integrasaun rejionál liu husi adota ba Vizaun Komunidade ASEAN iha tinan 2025 (rihun-rua ruanulu-resin-lima).

ASEAN mos dezenvolve ona no alarga ona Tratadu ba Amizade no Ko-operasaun (Treaty of Amity and Co-operation – TAC), ne’ebé maka krusiál iha promosaun páz, amizade no kooperasaun entre relasoens interstatais.

Kooperasaun ekonómiku maka fundametál ba ASEAN, iha ne’ebé Produtu Internu Brutu (PIB) husi totál rejionál ne’ebé iha sa’e dubru husi US$1,6 triliun (triliun ida vigula neen dolares amerikanu) iha 2008 (rihun rua walu) ba iha US$3,0 triliun (triliun tolu virgula zero dolares amerikanu) iha tinan 2018 (tinan rihun-rua sanulu-resin-walu).

Konaba proposta adejaun Timor-Leste nian, ASEAN observa ona konduta ida ne’ebé hala’o ho susesu husi Komunidade Polítika no Seguransa ASEAN nian (ASEAN Political and Security Community (APSC) ho ninia Misaun Peskiza ba Faktu (Fact Finding Mission – FFM) iha fulan Setembru tinan 2019 (tinan rihun-rua sanulu-resin-sia).

ASEAN hein ho ansioja hela atu hala’o konvokasaun ba Pilares husi Komunidade Ekonómika ASEAN nian (AEC) nune’e mos Komunidade Sociokultural ASEAN nian (ASCC) iha Timor-Leste, bainhira sirkunstansia permiti.

ASEAN mos reitera ona importánsia husi Pilares Komunidade ASEAN nian atu identifika areas sira ne’ebé persija atu mellora no esplora maneira fornese asistensia ba dezenvolvimentu-kapasidade ba Timor-Leste iha atividades naun-polítika iha ASEAN.

Ba efeitu ida ne’e, maske limitasaun sira hotu ne’ebé kauza husi pandemia COVID-19, emnome-de misaun diplomátika hotu husi estadu membru ASEAN nian ne’ebé rejidente iha Dili Timor-Leste – Brunei Darussalam, Indonézia, Malázia, Filipina no Tailandia, – hakarak atu agradese ba apoiu no tulun husi estadu hotu-hotu, parte relevante sira, no individu sira ne’ebé envolve hodi halo susesu selebrasaun aniversariu ASEAN nian ba dala-53k (ba dala limanulu resin-toluk). Felíz aniversáriu ASEAN ba dala-53k.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV