Diskursu PR Lú Olo iha Komemorasaun Masakre Santa Cruz ba Dala-29 Featured

By Joenaca da Conceicao Novembru 12, 2020 1006
Presidente Republika Fransisco Guterres Lú Olo hatoo nia diskursu ha Komemorasaun Masakre Santa Cruz ba Dala-29. Foto INDEPENDENTE/Joenaca da Conceicao Presidente Republika Fransisco Guterres Lú Olo hatoo nia diskursu ha Komemorasaun Masakre Santa Cruz ba Dala-29. Foto INDEPENDENTE/Joenaca da Conceicao

Juventude Lorico Asu’ain

Oan-doben Timor-Leste nian,

Ohin ita selebra Loron Nasionál ba Juventude!

Iha loron 12 novembru 1991, juventude Lorico Asu’ain liu atus-rua lakon sira-nia vida, iha masakre ne’ebé akontese iha Semitériu Santa Cruz no iha loron sira tuir.

 Ho espíritu nasionalista no domin ba ita-nia Povu no ba ita-nia Nasaun mak ita-nia joven-sira see-an ba mate hodi defende ita-nia independénsia. Ba ita-nia erói sira ne’e, ha’u-nia sentida omenájen! Ba sira-nia família tomak, ha’u-nia hako’ak boot! Imi-nia aman-inan, oan, maun, bin, alin sira ne’ebé imi lakon, tanba tuir manifestasaun 12 novembru, hatudu duni ba mundu tomak, iha momentu ne’ebá, katak Povu Timor-Leste tomak hamriik organizadu no determinadu nafatin, atu Ukun Rasik An!

Ita labele haluha ita-nia belun sira hosi nasaun sira seluk ne’ebé,  ho brani, filma masakre 12 de novembru, lori-sai filme ba rai-li’ur  no lao lemo rai ho hodi hato’o ba komunidade internasional, ita-nia luta libertasaun nasionál!. Ha’u refere ba repórter no jornalista internasionál sira, hanesan Max Stahl, Saskia Kouwemberg, Russel Anderson, Amy Goodman no Allan Nairn.

Ha’u hato’o ha’u-nia sentida omenájen mós ba Kamal Bamadhaj, belun foin-sa’e ida, estudante husi Nova Zelândia, ne’ebé lakon mós  nia vida tanba brani marxa ho ita-nia foin-sa’e sira ba ita-nia liberdade.

Durante ita-nia luta ba libertasaun nasionál ita sofre masakre barak ne’ebé hasai ema nia vida rihun ba rihun maibé ita la konsege fó-sai  ba rai-li’ur. Ita-nia luta kleur loos tanba la hetan apoiu maka’as husi maioria komunidade internasional tanba durante tempu naruk Timor-Leste nia odomatan taka metin ba ema rai seluk tama mai ita-nia rain. Maibé, ikus mai tanba haree imajens masakre Santa Cruz, komunidade internasional tomak hamriik kedas no ita-nia istória luta hahú faze foun. Ho barani Juventude Lorico Asua’in nian no  ho servisu koordenadu husi frente hotu-hotu husi Rezisténsia Timorense, ita konsege ikusmai hetan rekonesimentu internasional no restaura ita-nia independénsia iha 2002.

Juventude hatudu domin, dedikasaun no barani iha tempu luta libertasaun  nasional no tenke hatutan nafatin valor sira ne’e, atu hasoru dezafiu ne’ebé de’it,  iha tempu ukun an

Juventude Lorico Asua’in

Oan-doben Timor-Leste nian,

Timor-Leste hanesan País joven ida no País joven sira-nian.  Katak maioria populasaun iha idade 35 ba kraik.

Realidade demográfika ida ne’e hatudu katak joven sira forsa boot no importante iha ita-nia rain.

Nune’e, Juventude Lorico Asua’in iha knaar importante oioin atu hala’o iha ita-nia prosesu dezenvolvimentu nasional. Joven sira bele dezenvolve ita-nia rain atu sai di’ak. Maibé dezempregu aas tebes iha ita-nia rain. Maioria joven sira labele servisu tanba la iha servisu. Servisu iha rai-liur la’ós solusaun di’akliu atu rezolve problema dezempregu iha ita-nia rain. Situasaun ida ne’e horiuluk kedas ho ninia kauza rasik. Governu tenke kria kondisaun atu hamosu empregu iha rai-laran, iha territóriu tomak.

Estadu tomak, liuliu governu, iha obrigasaun atu buka identifika no koloka joven sira iha área oioin, tuir sira-nia kapasidade. Governu tenki fasilita joven sira hodi sira bele envolve-an iha Timor-Leste nia prosesu dezenvolvimentu.

Maibé, governu mesak de’it lato’o. Governu hala’o ninia parte no joven sira mós tenki hala’o sira-nia parte. Governu nia esforsu ho joven sira-nia inisiativa no servisu presiza hasoru malu iha pontu ida no kompleta malu. Hamutuk ita bele hakaat ba oin no atinji ita-nia objetivus ba dezenvolvimentu nasional.

Iha okaziaun ida ne’e, Prezidente Repúblika hakarak apela ba imi hotu, jovem 12 de novembru no joven sira hotu, hodi hanoin, diskute no debate hamutuk halo nusá ita bele transforma ita-nia sosiedade!

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV