DILI: Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKomS), Expedito Dias Ximenes hatete, revizaun ba lei komunikasaun sosiál sei konklui iha tinan ne'e.
Tanba, nia dehan, prosesu diskusaun ho Konsellu Imprensa ba iha revizaun aditamentu hotu ona, hein diskute ho média na'in sira, inklui sosiedade sivil nune'e bele hadi'a parte sira ne'ebé presiza.
"Ami sei konvida atu diskute para sira mós bele fó opiniaun no husi sira-nia opiniaun ne'e ami bele hadi’a fali," dehan Expedito, iha Kaikoli, horisehik.
Nia esplika, depois de diskusaun hotu lori ba apresiasaun iha Konsellu Ministru, hafoin haruka ba iha Parlamentu Nasionál hodi bele diskuti, no ikus liu haruka ba Prezidente Repúblika hodi hetan aprovasaun.
Ezbosu Lei Komsos
Iha prosesu halo revizaun lei nú. 5/2014 "Komunikasaun Sosiál" ne'e, husi parte Governu liuliu SEKomS aumenta tan artigu ida atu kriminaliza produtu jornalístiku neʼebé hamosu pro-kontra iha komunidade mídia no sosiedade sivíl nia leet, liuliu kona-ba artigu 38 B (Responsabilidade hanesan tuir mai; Kriminál) ho konteúdu:
DILI: Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão afirma, to’o ohin loron governu seidauk hatene klaru estatutu aviaun Zona Espesial Ekonomia Sosial Merkadu, no prosesu investigasaun ba asuntu ne’e sei lao hela.
PM Xanana hatete, liu husi prosesu investigasaun ne’e mak atu buka hatene estatutu husi aviaun ZEESM ne’ebé tula de’it ema uitoan maibé gasta osan barak tebes.
"Husu ba povu Oekusse kalma. Aviaun ne'e see nian mós ita la hatene, ne'ebé iha hela prosesu investigasaun," dehan PM Xanana ba jornalista sira hafoin enkontru semanál ho PR Horta iha Palásiu Prezidensiál Bairu-Pite, Kinta (19/02).
Sei publika relatoriu jogu online
Iha tempu hanesan, PM Xanana mós koalia kona-ba polemika jogu online iha Oekusse.
Tuir nia, jogu online ne'e kleur tiha ona, la'ós foin agora.
"Jogu online ne'e kleur tiha ona, laos agora. Ikus ne'e mak mosu tan, mosu tan ne'e, mais uluk liu tiha ona," dehan PM Xanana.
Tan ne’e, Xanana dehan, nia nunka autoriza loke kasino, tanba sei halo ema barak mak lakohi servisu.
“Timor-oan hakarak nune'e, nia joga tau $1 nia manan $500, ne'e la servisu ona, nia joga de'it, joga de'it, mais lakon dehan halai tuir osan, balun iha empezáriu lokál ida di'ak tebtebes, nia kompaña ida di'ak tebtebes, kapás tebtebes mais nia jogu online nia faan nia ekipamentu, nia faan buat hotu-hotu," dehan Xanana.
DILI:Governu Timor-Leste konfirma katak autoridade militar Myanmar fó prazu loron hitu ba diplomata Timor-Leste ne’ebé servisu iha ne’ebá atu prepara an hodi sai husi nasaun refere.
DILI: Iha tinan ida ne’e, Fundu Dezenvolvimentu Kapital Humanu, disponibeliza bolsu estudu 143 ba Timor-oan sira hodi kontinua estudu ba rai li’ur ho total orsamentu millaun $1.8.
Diretór Ezekutivu FDCH, Julio Aparicio hatete, ba tinan ida ne’e FDCH sentraliza bolsu estudu 143 ba Indonezia, Malazia, Mosambike, Brazil no Portugal.
"Vaga bolsu estudu ba tinan ne'e hamutuk 143 ne'ebe sentraliza iha FDCH, ba nasaun Brazil na'in 75, Mosambike na'in 8, Malazia na'in 22, Indonézia na’in 28,” dehan Julio iha nia knar-fatin, Kolmera, Kinta (19/02).
Ba area estudu, nia dehan, ba area lisensiatura na'in 66, ba mestradu 50 no ba doutoramentu na'in 7.
Bolsu estudu ne’e loke mós ba dosente ensinu superiór privadu sira ba vaga 20, kompostu husi na'in 10 ba Portugal no na'in 10 ba brazil.
Nia informa katak bolsa estudu bá Brazíl husi kursu lisensiatura 34 iha área serbisu sosiál 4, ensinu pedagójika 5, ensinu fízika 3, kímika 3, biolojia 3, matemátika 4, no siénsia biolójiku 2.
Ba mestradu 34 ne'ebé destina ba área biolojia mariña no ambiente kosteira 2, ensinu siénsia natureza 3, dinámika oseanu no rai 2, ensinu edukasaun 4, lian-portugés 9, planeamentu matemátika sistema 4, enerjétiku 2, sustentabilidade sosiuekonómika ambientál 2, turizmu no patrimóniu inovasaun 3, no empreendedorizmu 3.
Ba doutoramentu 7, disponibiliza ba área estudu ensinu lian-portugés 5 no matemátika 2.
Ba Mosambike iha vaga 8 ba iha nivel lisensiatura ho área siénsia informasaun jeográfika 2, enjeñaria florestál 2, no medisina jerál 4.
Bá Malázia iha vaga 22, maioria ba nivel mestradu hamutuk 16 iha área siénsia seguransa sibernétika 2, siénsia intelijénsia artifisiál 2, jestaun projetu 2, infraestrutura no estudu ekónomiku 2, enjeñaria 3, filozofia enjeñaria 3, no jestaun administrasaun no empreza 2.
Aleinde ne'e nivel lisensiatura iha 6 ba área psikolojia 4, no enjeñaria eletrónika 2.
Vaga bá Indonézia iha 28, ba nivel lisensiatura iha área enjeñaria mekánika 4, enjeñaria manufatura no teknolojia 4, dezeñu manufatura 4, fizioterápia 4, tékniku eletrónika 4, no siénsia mariña 6.
Bolsu referidu hahú ona loke rejistrasaun iha loron18 Fevereiru to'o 06 Marsu.
Rejistu bele halo liu husi online FDCH.gov.tl no prepara mós fatin iha FDCH hodi atende karik aplikante via online mak hetan difikuldade ruma iha prosesu rejistrasaun.
“Hahú horisehik to'o ohin loron FDCH rejistu hamutuk 17, tanba horisehik loron feriadu nune'e foin mak to'o 17," katak nia.
Enkuantu, aplikante bolsu estudu FDCH, Joãozinho de Sousa Belo, agradese ba FDCH, tanba disponibiliza ona bolsa estudu ba Timor-oan sira atu ba estuda iha rai liur.
"Ba ha'u sente orgullu tanba fundu ne'e rasik disponibiliza ona materia sira, liu-liu ekipamentu hanesan komputer atu fasilita hodi halo aplikasaun," katak nia.
Joãozinho dehan, nia parte aplika ba grau mestradu ho area estudu lian portugés. Maibe atu liu ka lae ne’e ekipa juri mak sei determina
Editor: Jorgino dos Santos
DILI: Sorumutu Konsellu Ministrus (KM) extra-ordinariu aprova Proposta husi Vise-Ministra Milena Rangel, revizaun final ba kuadru komprimisus Timor-Leste iha ambitu akordu Komersiu Beins ASEAN (ATIGA) nian, ho objetivu atu kumpre rekizitu sira ne’ebé nesesáriu ba adezaun plena ba akordu ne’e no asume obrigasaun sira ne’ebé mosu husi Komunidade Ekonómika ASEAN nian.
DILI: Sorumutu Konsellu Ministru (KM) extra-ordinariu, aprova projetu Proposta Rezolusaun Parlamentu Nasionál nian, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Justisa, Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, kona-ba tratadu estradisaun ASEAN, instrumentu jurídiku ida ne’ebé ho objetivu atu hametin kooperasaun jurídika entre Estadus-Membrus hodi kombate krime transnasionál.
DILI: Governu liu husi sorumutu Konsellu Ministrus (KM) extra-ordináriu aprova projetu Proposta Rezolusaun Parlamentu Nasionál nian, ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel, hodi altera kuadru komprimisus ne’ebé aneksa ba rezolusaun Parlamentu Nasionál nú.46/2025, loron 15 fulan outubru, ne’ebé aprova ba adezaun, akordu ASEAN kona-ba sirkulasaun pesoas singulars no nia protokolu alterasaun.
DILI: Konsellu Ministrus aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta mós hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Gusmão ne’ebé ho objetivu atu estabelese Bazes ba Ordenamentu no Jestaun Espasu Marítimu Nasionál nian, ho kriasaun enkuadramentu jurídiku ida ba organizasaun integrada no sustentável territóriu marítimu Timor-Leste nian.
DILI: Sorumutu Konsellu Ministrus (KM), aprova projetu rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta mós hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, kona-ba konta satéllite tasi nian.
DILI: Governu liu husi sorumutu Konsellu Ministrus extra-ordináriu, iha auditóriu Kay Rala Xanana Gusmão, iha Ministériu Finansas aprova ona projetu Rezolusaun Governu ni’an, ne’ebé aprezenta hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé politika no planu asaun ba promosaun akonómia tasia ida ne’ebé reziliente no sustentável iha Timor-Leste.
“Ho aprovasaun ba Rezolusaun ida-ne’e, Governu estabelese vizaun polítika no estratéjia asaun Governu Konstitusionál IX ba setór ida-ne’e ba tinan sanulu oin mai, ho koordenasaun direta husi Primeiru-Ministru, ho apoiu husi Gabinete Fronteiras Terrestres no Marítimas, no mós Unidade Ekonomia Azul, hodi garante koordenasaun entre ministérius no parseiru relevante sira,” Sita komunikadu ne’ebé Média INDEPENDENTE asesu husi Média G-PM, Sexta (20/02).
Haktuir komunikadu katak Polítika ne’e organiza bazeia ba eixu sira ne’ebé promove investigasaun no literasia kona-ba tasi, protesaun ba biodiversidade tasi nian, utilizasaun sustentável ba rekursus, inklui peskas, akuikultura, turizmu no enerjia renovável sira, nune’e mós reforsu ba transporte marítimu no dezenvolvimentu portuáriu.
“Prevee mós fortalesimentu hosi governasaun tasi nian, integrasaun hosi medidas hodi adapta ba mudansa klimátika no kriasaun mekanizmus finansiamentu, monitorizasaun no avaliasaun nian,” Kata komunikadu.
Nune’e, ho desizaun ne’e, Ezekutivu konsolida ninia kompromisu ba tasi nu’udar pilár ida hosi dezenvolvimentu nasionál, ho objetivu atu promove kriasaun empregu, hadi’a kondisaun moris hosi populasaun tasi-ibun sira no proteje ekosistema sira, iha kuadru kreximentu ida ne’ebé sustentável no inkluzivu.